Informacijska i komunikacijska tehnologija postala je sastavni dio života ali i odgojno-obrazovnoga procesa. Kao i svaki sektor obrazovanja, tako se i sektor strukovnoga obrazovanja suočavao s mnogim ...poteškoćama i problemima tijekom izvođenja nastave na daljinu. Upotreba digitalnih alata može znatno olakšati odgojno-obrazovni proces, ali nikako se ne smije zanemariti mogućnost ostvarenja obrazovnih ishoda koristeći se digitalnim alatima. Navedena tvrdnja može potaknuti mnoge rasprave o opravdanosti uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije u strukovnom obrazovanju jer u mnogim sektorima strukovnog obrazovanja zapravo nije moguće ostvariti ishode praktične nastave njezinom uporabom. U radu se ukazuje na probleme realizacije praktične nastave i ostvarenje ishoda učenja nastave na daljinu za smjer medicinska sestra opće njege / medicinski tehničar opće njege zbog imperativa „prelaska u virtualnu učionicu“ uzrokovanoga pandemijom COVID-19. Mogući problemi nastali kao posljedica praktične nastave na daljinu mogli bi biti neostvareni obrazovni ishodi. Posebnost je obrazovnoga programa ta što se održava tijekom 4 618 sati nastave strukovnih predmeta, od čega se 2 972 sata odnosi na vježbe u planiranim obrazovnim sredinama poput kliničkih sredina, domova za starije i nemoćne osobe i dječjih vrtića. Upravo je u tim sredinama moguće jedino uživo i bez uporabe digitalnih alata ostvariti planirane obrazovne ishode planiranim aktivnostima usmjerenim prema stjecanju kompetencija za zanimanje za koje se učenik/ca obrazuje.
Information and communication technology has become an integral part of everyday life as well as of the educational process. Like all the other education sectors, vocational education also faced many difficulties and problems during remote learning. The use of digital tools can facilitate the educational process significantly, and the possibility of achieving educational outcomes using digital tools should not be neglected. This claim could provoke many debates about the justification of the use of information and communication technology in vocational education because, in many vocational education sectors, it is not possible to achieve the outcomes of practical teaching by using it. This paper points to the problems of conducting practical education classes and achieving learning outcomes for the general nurse and general healthcare technician course due to the imperative of the "transition to a virtual classroom" caused by the COVID-19 pandemic. Moreover, due to practical remote learning, unfulfilled educational outcomes could arise as possible issues. The distinctiveness of this educational programme lies in the fact that it is realised through 4618 teaching hours of vocational subjects, 2972 hours of which relate to exercises in planned educational environments such as clinical settings, homes for the elderly and infirm, and kindergartens. It is in these environments that it is only possible to achieve the planned educational outcomes in person and without the use of digital tools through planned activities aimed at acquiring competencies for the profession for which the student is being educated.
Urostoma je kirurški oblikovan otvor na koži trbuha s namjenom derivacije urina. Potreba stvaranja urostome najčešće se javlja kod kirurškog liječenja invazivnoga karcinoma mokraćnog mjehura. S ...obzirom na to da se urostoma oblikuje u sklopu zahtjevne i često
mutilirajuće operacije, edukacija i priprema pacijenta je veoma bitna, a započinje i prije zahvata. Nakon postavljene dijagnoze i određivanja kirurškog oblika liječenja veliku važnost u daljnjoj pripremi pacijenta ima medicinska sestra. Ona pacijentu razumljivim jezikom objašnjava uobičajen tijek oporavka, posebnosti poslijeoperacijskih potreba te rukovanje i brigu oko urostomije. Pacijentu se pokažu uzorci vrećica i podloga kako bi imao jasnu predodžbu o onome što ga očekuje. U ranom poslijeoperacijskom razdoblju, istovremeno s njegom, medicinska sestra provodi edukaciju o rukovanju podlogama i vrećicama te higijeni urostome. Pacijent promatranjem i ponavljanjem radnji uči te se privikava na svoje promijenjeno tijelo. Budući da pacijenti vrlo često teško prihvaćaju svoju bolest i kirurški zahvat, medicinska sestra važna je u pružanju psihološke potpore pacijentu i njegovoj obitelji. Pri otpustu iz bolnice pacijent i njegova obitelj spremni su za samostalno rukovanje vrećicama i brigu o urostomi. Također su upoznati s prehrambenim potrebama i mogućim ograničenjima pri ponovnoj integraciji u društveni život.
Klinička su ispitivanja znanstveno-medicinska ispitivanja koja se provode na zdravim ili bolesnim ispitanicima koji su dobrovoljno dali pristanak za sudjelovanje. Klinička ispitivanja važan su i ...neizostavan dio suvremene medicine, liječenja bolesti i zdravstvene skrbi. U provedbu kliničkih ispitivanja uključeni su razni profili stručnjaka, liječnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih djelatnika te osoba u organizaciji ispitivanja, naručitelja ispitivanja, osiguranja zaduženog za sigurnost i etičnost provedbe ispitivanja.Iako velik broj medicinskih sestara diljem svijeta sudjeluje u kliničkim ispitivanjima, malo pažnje posvećuje se definiranju njihovih stvarnih uloga i vrednovanju njihova rada u procesu provođenja kliničkih ispitivanja. Za sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima potrebno je temeljito razumijevanje procesa ispitivanja, stručne terminologije kao i poznavanje međunarodnih smjernica i načela Dobre kliničke prakse. Za kvalitetnu provedbu kliničkog ispitivanja vrlo je važna suradnja s ispitanikom i članovima ispitivačkog tima te njihova međusobna komunikacija.Na temelju pregleda dostupne literature u ovom će se radu prikazati značaj i uloga medicinske sestre kao člana multidisciplinarnog tima u provedbi kliničkih ispitivanja.
Clinical trials are scientific and medical trials conducted on healthy or ill subjects
who have voluntarily consented to participate. Clinical trials are an important
and indispensable part of modern medicine, disease management and health
care. Conducting clinical trials includes various profiles of experts, doctors, nurses
and other health professionals, as well as other persons in the organization of
the clinical trial, the Sponsor, the insurance that is in charge of safety and ethics
of the clinical trial. Although a large number of nurses around the world participate in clinical trials, little attention is paid to defining their actual roles and evaluating their work in the process of conducting clinical trials. Participation in clinical trials requires
a thorough understanding of the trial process, professional terminology as
well as knowledge of the international guidelines and principles of Good Clinical
Practice.Cooperation with the subject and members of the research team and mutual
communication are very important for the quality implementation of the clinical
trial. Based on a review of the available literature, this paper will present the importance and role of the nurse/technician as a member of a multidisciplinary team
in the implementation of clinical trials.
U radu je prikazan povijesni pregled razvoja zdravstvenog odgoja u svijetu i u Hrvatskoj te se iznose definicije zdravstvenog odgoja i pojmova vezanih uz zdravstveni odgoj, kao što su znanstvena ...pismenost, ponašanje, stavovi i slično. Poseban je naglasak stavljen na razvoj nastavnog predmeta koji obuhvaća zdravstveni odgoj u obrazovanju medicinskih sestara / medicinskih tehničara. Cilj rada je prikazati kompleksnost zdravstvenog odgoja koji u svojoj strukturi koristi nekoliko znanstvenih teorija i modela, od teorija ponašanja i učenja do teorija motivacije i modela ekologije. Naglašena je važnost komunikacijskih vještina kao jednog od glavnih alata za provođenje i postizanje ciljeva zdravstvenog odgoja. Na kraju članka nalazi se pogled na provođenje zdravstvenog odgoja u budućnosti.
The review paper provides definitions of health education and concepts related to health education, such as scientific literacy, behavior, attitudes and the like. The paper presents a historical overview of the development of health education in the world and in Croatia. A special emphasis is placed on the development of a teaching subject that includes health education in the education of nurses. The aim of the work was to show the complexity of health education, which uses several scientific theories and models in its structure, from theories of behavior and learning, to theories of motivation and models of ecology. The importance of communication skills as one of the main tools for implementing and achieving health education was emphasized. At the end, a review was made on the implementation of health education in the future
SAŽETAK: Cilj rada je ispitati koji su najizrazitiji stresori u svakodnevnom radu medicinskih sestara/tehničara, kako djeluju na njihovo zdravlje, radnu sposobnost i kvalitetu života. Utvrđeno je ...postoji li razlika u rezultatima ispitivanja između zaposlenika dviju bolnica s obzirom na različitu problematiku kojom se bave. Na temelju rezultata predložene su mjere poboljšanja suočavanja sa stresom i mjere koje će pridonijeti očuvanju kvalitete života, osobnog zdravlja i radne sposobnosti.
U istraživanje je bilo uključeno 93 medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u Specijalnoj bolnici (SB); (N= 38) i na Klinici (K); (N= 55).
Dragovoljno i anonimno ispitivanje provedeno je Upitnikom za procjenu utjecaja rada na zdravlje i radnu sposobnost. Podaci su uneseni u bazu podataka (Microsoft Excel for Windows), te je provedena deskriptivna statistička obrada. Razlike u kategorijskim varijablama analizirane su hi-kvadrat testom. P vrijednosti < 0,05 smatrane su značajnima. U analizi je korištena STATISTICA verzija 10.0 (www.statsoft.com) i provedena je korelacija WAI s odgovorima ispitanika iz Upitnika, pri čemu je korišten Spearmanov koeficijent korelacije. Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Između ispitivanih bolnica nema razlika u ispitivanoj skupini čimbenika koji se odnose na izazov, napredovanja i uključenost u rad organizacije (p> 0,05); natpolovična većina ih je nezadovoljna (52 %, odnosno 63 %). Svaki drugi ispitanik želio bi ponekad prekinuti sa svojim poslom (55 %, odnosno 58 %), petina ispitanika posao smatra obvezom i sve više odbojnim, te 62 % nema mogućnost napredovanja. Najbolje ocijenjen segment je suradnja s kolegama. U području kvalitete života i uravnoteženosti zamijećen je veliki broj djelomično zadovoljnih i nezadovoljnih trenutnom kvalitetom života (48 %). Niže vrijednosti WAI imaju snažnu povezanost s onima koji su nezadovoljni situacijom na poslu, kvalitetom života, lošijim svladavanjem zahtjeva na poslu, koji se osjećaju nezdravo i koji su izloženi većim zdravstvenim opterećenjima.
Iako se radi o relativno malom uzorku ispitanika (N=38, odnosno N=55), dobivene rezultate treba promatrati kao pokazatelje izvora organizacijskih čimbenika stresa i kao takvih uporišta na kojima se mogu planirati interventne mjere. Predložene su mjere poboljšanja u suočavanju sa stresom, te mjere koje će pridonijeti očuvanju kvalitete života i radne sposobnosti. Interventne mjere trebalo bi temeljiti na dragocjenom čimbeniku izvrsne suradnje s kolegama na poslu koju navode ispitanici.
SUMMARY: The objective of the study was to identify the most prevalent stressors in the everyday workload of nurses and medical technicians that impact their health, work capacity and quality of life. Differences were found regarding the results obtained in two different hospitals explainable by the type of work that participants do in their daily routine activities. Measures are suggested to improve coping with stress and those that will contribute to a better quality of life, personal health and work capacity. The study was conducted on a sample of 93 nurses/technicians employed at a special hospital (SH), (N=38), and a clinic (C), (N=55). The participation in the study was voluntary and anonymous and used the Questionnaire for the Assessment of the Impact of Work on Health and Work Capacity. The obtained data was fed into a data base (Microsoft Excel the Windows) with a descriptive statistical analysis following. The differences in category variables were analysed using the chi-square test. P values < 0.05 were regarded as significant. The analysis relied on STATISTICA version 10.0 (www.statsoft.com) and WAI correlation was investigated with the responses from the Questionnaire using Spearman’s correlation coefficient. The study was approved by the Ethics Committee at the Faculty of Medicine, University of Zagreb. No differences were found in the two facilities with respect to factors such as challenge, promotion and involvement in the work of the organisation (p>0.05). More than a half (52% and 63% respectively) was dissatisfied. Over one half of the subjects (55% and 58%) wished to sometimes stop with their work, and a fifth found work a mere obligation and increasingly repulsive. 62% complained of no chance for promotion. The best element of the work for most subjects was the collaboration with other colleagues. As for the quality of life, a great majority found it partly satisfying or unsatisfying (48%). The lower WAI values were found to be in strong correlation to dissatisfaction with work, and with the quality of life, poorer performance at work, poorer health and health overload. Despite the relatively small study sample (N=38 and N=55), the results should be interpreted as indicators of the sources of stress that are directly related to the organisational factors and should serve as the base in planning improvement measures. Measures are proposed to cope better with stress, preserve the quality of life and work capacity. Intervention measures should take into account the precious factor of excellent collaboration with colleagues at work.
Uvod: Stupanj zadovoljstva izvršavanja radnih zadataka definira se ugodnim osjećajem koji proizlazi iz percepcije da nečiji posao ispunjava ili omogućava ispunjenje važnih poslovnih vrijednosti ...pojedinca. On utječe na stupanj kvalitete rada, učinkovitost u radu i važan je dio sestrinskog profesionalnog života.
Cilj: U istraživanju se željelo ispitati utječu li međuljudski odnosi, organizacija rada, osjećaj sigurnosti na poslu, visina plaće, mogućnost napredovanja i komunikacija na zadovoljstvo izvršavanja radnih zadataka medicinskih sestara i tehničara.
Metode: Provedeno je presječno istraživanje pomoću anonimnog anketnog upitnika u kojemu je sudjelovalo 67 medicinskih sestara i tehničara koji rade na kirurškim odjelima te u operacijskim salama.
Rezultati: Iz rezultata je vidljivo da su zaposlenici kirurških odjela i operacijskih sala u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice nezadovoljni organizacijom rada, ali su djelomično zadovoljni radnim zadacima. Prevladava zadovoljstvo osjećajem sigurnosti na poslu te sigurnosti zaposlenja. U ispunjavanju radnih zadataka vrlo je bitno zadovoljstvo odnosom s nadređenim, mogućnost napredovanjate zadovoljstvo s bliskim suradnicima.
Zaključak: Zaposlenici na kirurškim odjelima te u operacijskim salama u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice djelomično su zadovoljni izvršavanjem radnih zadataka.
Introduction: Aim of this research is to determine the contentment rate at
performing nurses’ work assignments, the quality rate of the medical care, the
causal relation and the effect on efficiency and productiveness of nurses’ work
at surgical wards and in operating rooms.
Methods: The research was conducted through an anonymous questionnaire in
University Hospital Center Sestre Milosrdnice. In total, 67 nurses participated in a
cross-sectional study.
Results: The results reveal that the employees at the surgical wards and the
operating rooms in University Hospital Center Sestre Milosrdnice are not contented
with the organization of work, but they are contented with the work assignments.
The feeling of security at work and the security about the workplace
prevails. Concerning fulfilling the work assignments, the relationship with the
superiors is very important, the possibility of promotion and the contentment
about the relationship with the co-workers.
Conclusion: We can conclude that the employees at surgical wards and operating
rooms in University Hospital Center Sestre Milosrdnice are partially contented
with performing given assignments which is influenced by the relationship
with superiors and close co-workers. Contrary to that, their contentment is the
least influenced by the organization of work
Svakodnevni postupaci/metode zdravstvene njege u liječenju onkoloških bolesnika najizazovnije je područje djelokruga rada medicinskih sestara/tehničara. Za bolesnike kod kojih je verificirano ...postojanje maligne bolesti medicinska sestra/tehničar u mogućnosti je pružiti važnu potporu u njihovim životima tijekom najtežih i najintimnijih trenutaka u tijeku liječenja maligne bolesti. U tijeku liječenja medicinska sestra/tehničar mora imati usvojene vještine kako bi istovremeno predstavljala iscjelitelja, pomagača, pružatelja skrbi te psihološke i fizičke potpore. Sve navedeno predstavlja značajnu požrtvovnost za pacijente u tijeku liječenja. Humanost je jedna od osnovnih postulata sestrinske profesije, a ista sadrži velik obim požrtvovnosti, šrevenstveno za povećanje stupnja kvalitete života bolesnika u cjelokupnosti njegovih fizičkih, psihičkih i socijalnih čimbenika. Medicinska sestra/tehničar u svakom trenutku mora iznaći zadovoljavajuće rješenje za potrebe bolesnika i to u skladu s profesionalnim i etičkim načelima strukovnosti. U radu se opisuje, i to prema saznanjima medicinske sestre/tehničara, kako ona doživljava svoju ulogu u provođenju svakodnevnih radnih zadataka u izvršavanju metoda zdravstvene njegu tijekom liječenja onkoloških bolesnika. Učinjen je razgovor s medicinskom sestrom koja unazad 33 godine obavlja radne zadatke u liječenju bolesnika s malignom bolesti, te je svojim osobnim ali i stručno-znanstvenim osobinama pozitivan primjer mlađim naraštajima medicinskih djelatnika. U radu se opisuju njezina iskustva iz svakodnevne prakse, osjećaji, odluka o izboru da bude medicinskom sestrom na onkološkom odjelu, njezino mišljenje o čimbenicima koje trebaju imati medicinske sestre, kako izgleda uvriježen radni dan medicinske sestre specijalizirane za tijek liječenja bolesnika s malignom bolešću, o tome što najviše voli u svom poslu, kako usvaja nova potrebna znanja za učinkovito izvršavanje radnih zadataka i uporabu novih tehnologija, koja je njezina poruka mlađim medicinskim sestrama, te koji je bitan čimbenik potrebno svakodnevno imati na umu. Umjesto zaključka: rad oplemenjuje čovjeka, dovodi čovjeka do samoaktualizacije što mu omogućuje da se ostvari u cjelokupnosti svojih osobina. Medicinska sestra/tehničar samostalan je zdravstveni djelatnik u znanstvenoj grani zdravstvene njege. Medicinska sestra/tehničar inicira pozitivna ponašanja koja služe povećanju kvalitete života bolesnika s malignom bolesti.
PDF
