Prikazom knjižničnih klasifikacija koje su se upotrebljavale u knjižnicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Središnjoj medicinskoj knjižnici i Knjižnici “Andrija Štampar”, daje se uvid u ...klasifikacijske sheme koje su najčešće primjenjivane pri klasifikaciji medicinske građe. Poseban naglasak stavljen je na NLM klasifikaciju (National Library of Medicine Classification) koju danas upotrebljava većina medicinskih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Uz NLM klasifikaciju i klasifikaciju Kongresne knjižnice (Library of Congress Classification) usko je povezano i predmetno označivanje predmetnicama MeSH tezaurusa (Medical Subject Headings Thesaurus).
Cilj. U radu se prikazuje izgradnja zbirki u medicinskoj knjižnici na primjeru Središnje knjižnice Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice (KBCSM) u Zagrebu, Vinogradska c. 29 i njezina dva ...ogranka.
Metodologija. Središnja knjižnice KBCSM u Zagrebu. specijalna je medicinska tj. bolnička knjižnica. Na druge dvije lokacije KBCSM djeluju njezini ogranci: Knjižnica KBCSM u Draškovićevoj 19 (u Klinici za traumatologiju KBCSM) i Knjižnica KBCSM u Ilici 197 (u Klinici za tumore KBCSM). Opisuju se zbirke knjižnične građe te izlaže sažeti pregled vrste nabave knjižnične građe.
Rezultati. Zbog prirode biomedicinskih informacija koje zastarijevaju jako brzo, za formiranje zbirki najznačajnije su zbirke periodike, baze podataka te zbirke stranih i domaćih knjiga, koje se redovito nadopunjavaju recentnim izdanjima. Početkom 21. stoljeća u biomedicini sve važnije mjesto zauzimaju e-izvori. Središnja knjižnica KBCSM izgrađuje svoje zbirke kroz nabavu tiskanih i e-izvora vlastitim sredstvima u kombinaciji s pristupom u e-izvore, koji se nabavljaju za znanstvene i akademske ustanove u RH.
Vrijednost rada. U radu se zaključuje da Središnja knjižnica KBCSM izgradnjom svojih zbirki na način opisan u ovom radu, uspješno ispunjava temeljnu zadaću velike bolničke knjižnice, a to je potpora stručnom, znanstveno-nastavnom i istraživačkom radu djelatnika KBC Sestre milosrdnice, ali i vanjskih korisnika.
Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provela je 2000. godine istraživanje o korištenju interneta te poznavanju mrežno dostupnih izvora koje nudi matični ...fakultet, anketirajući sve studente druge godine. Polazeći od pretpostavke da se svake godine na fakultet upisuju naraštaji studenata bolje informatičke i informacijske pismenosti, prema istoj su metodologiji 2010. i 2012. godine također anketirani svi studenti druge godine kako bi se utvrdile moguće promjene. Usporedbom s rezultatima istraživanja iz 2000. godine, kada je 62 posto ispitanika koristilo internet, a elektroničku poštu imalo 67 posto ispitanika, vidi se veliki porast u korištenju interneta. Internetom se u novom ciklusu ispitivanja služi 98 posto ispitanika, a svega 4 posto ispitanika anketiranih 2010. godine i 2 posto ispitanika iz 2012. godine nemaju elektroničku adresu. Rezultati svih triju istraživanja pokazali su da više od polovice ispitanika internetu pristupa radi zabave i opće obaviještenosti. Svega 4 posto ispitanika iz istraživanja provedenih 2010. i 2012. godine koristi internet za pripremanje ispita. Pristup mrežnim stranicama knjižnice, iako u porastu, i dalje je nizak (u 2012. godini pristupilo im je 19 posto ispitanika u odnosu na samo 4 posto ispitanika iz 2000. godine), što zahtijeva dodatno zalaganje osoblja knjižnice na sadržajnom obogaćivanju i djelotvornom promicanju mrežnih stranica.
Premda su medicinske knjižnice mnogo koristile opće klasifikacijske sheme, ipak su medicinski knjižničari zbog specifičnosti područja koje obrađuju oduvijek bili skloniji specijalnim shemema. U ovom ...radu donesen je pregled najčešće korištenih specijalnih klasifikacijskih sustava u medicinskim knjižnicama SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Republike Irske. Također su navedeni najčešći problemi zbog kojih je klasificiranje medicinske građe iznimno složeno. Kako bi se prevladali nedostaci klasifikacijskih shema, medicinska knjižnica mora imati predmetni katalog, odnosno mora raspolagati bogatim tezaurusom predmetnica.
Prema rezultatima brojnih istraživanja glavne su zapreke liječnicima u provođenju kliničke prakse utemeljene na znanstvenim dokazima nedostatak vremena i određenih informacijskih vještina. U ...uklanjanju tih zapreka svoju ulogu ima i medicinska knjižnica. Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenula je informacijski mrežni servis čiji je prvenstveni cilj pomoći liječnicima da mogućnosti medicine utemeljene na znanstvenim dokazima primijene u svakodnevnome radu. Svaki korisnik, neovisno o institucijskoj pripadnosti, može poslati kliničko pitanje. Knjižničar postavlja strategiju pretraživanja, pretražuje sve dostupne informacijske izvore koji sadržavaju pouzdane znanstvene dokaze te korisnicima elektroničkom poštom šalje izabranu literaturu. Od 2008. do 2012. godine primljeno je 166 pitanja iz 12 kliničkih područja od kojih najviše s područja interne medicine (36,1%). Udio pitanja o učinku liječenja iznosi 70,5%. Zbog nedostatne informacijsko-komunikacijske infrastrukture na razini zdravstvenih ustanova i ograničene dostupnosti medicinskih informacijskih izvora ovaj informacijski mrežni servis može pomoći u prijenosu znanstveno utemeljenih medicinskih dokaza u kliničku praksu.
U hrvatskoj su medicinskoj zajednici posljednjih godina uznapredovali promicanje i primjena metode kliničke prakse utemeljene na znanstvenim dokazima. Središnja medicinska knjižnica Medicinskoga ...fakulteta u Zagrebu odlučila je pokrenuti mrežnu uslugu kojom bi se liječnicima pomoglo u pronalaženju najboljih dokaza koji bi se mogli primijeniti u rješavanju određenih kliničkih problema. U tu svrhu provedeno je ispitivanje stavova liječničkog osoblja jedne kliničke bolnice glede primjene metode prakse utemeljene na znanstvenim dokazima u svakodnevnome kliničkome radu. Upitnik s 18 pitanja postavljen je na informacijski pult knjižnica. Ispunila su ga 204 ispitanika od kojih 62% specijalista. Rezultati su pokazali da 57,4% ispitanika drži da taj pristup pomaže u donošenju ispravne kliničke odluke, a 55,4% da poboljšava skrb za bolesnika. Ispitanici drže da je za svladavanje metode potrebna dodatna izobrazba (60,3%), odnosno dosta dodatnog vremena (60,8%). Velika većina ispitanika (96,6%) nikad nije pohađala tečaj ili neki drugi oblik izobrazbe posvećen isključivo tom sadržaju. Medicinski knjižničari mogu liječnicima uštedjeti vrijeme i na njihov zahtjev obaviti pretraživanje informacijskih izvora te kritički procijeniti kvalitetu priskrbljenih informacija.
