U ranim devedesetim godinama dvostruki prijenosni sustav u mladoj državi u srcu Europe omogućio je razvitak emitiranja televizijskih programa na razinikoju gledatelji do tada nisu mogli ni sanjati. ...Komercijalno emitiranje televizijskog programa prevladalo je u pet i pol milijunskoj zemlji. Privatno emitiranje steklo je nadmoć nad
više od četrdeset godina starim državnim TV emitiranjem koje je poslano na statističke margine. Povjerenje prema prvoj - i kasnije drugim privatnim televizijama – raslo je brže od broja publike. Ravnatelji s utjecajem na zakonodavce, menadžeri su koji određuju vrijeme prijenosa programa iz tjedna u tjedan. To je nazvano kao
pronalaženje optimalnog vremena temeljenog na željama publike. Rezultat je današnji veliki kaos televizije za gledatelje, koji , radi nepredvidljivih promjena u emitiranju televizijskog programa
prestaju biti zainteresirani. Već dugi niz godina najgledaniji kanal je pao na razinu podcijenjenog rivala i radi panike, počeli su raditi još više fatalnih promjena. Sve u ime publike i izvrsnih koje daju tzv. People-metri. S istim problemom se također sučeljavaju i druge post-komunističke zemlje, kao npr. drugi dio bivše Čehoslovačke,
Češka Republika. Rad se usredotočuje na analizu i evaluaciju slovačke televizije sfere (dijelom u odnosu na češku televiziju), koja čini se, nakon dvadeset godina dualnog emitiranja, okuplja
pravu medijsku konkurenciju. No, ne sviđa se to svima.
Porast nasilja među mladima jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Mnogi stručnjaci smatraju da odgovornost za to snose obitelj, škola i mediji. Digitalna generacija provodi većinu
...slobodnog vremena na internetu i usvaja vrijednosti koje joj nameću mediji. Prema mjerilima suvremenog društva osoba je uspješna ako je slavna, bez obzira na to kako je stekla slavu, stoga je razumljivo da mladi ljudi, željni publiciteta, na različite načine pokušavaju privući pažnju. Jedan od najbržih načina da se stekne slava i dokaže vlastita ‘originalnost’ jest objava snimki nasilničkog ponašanja na internetskim servisima kao što je YouTube. Internet je donio neograničenu izloženost neprimjerenim sadržajima i tako pridonio porastu nasilja među mladima, prije svega preko industrije videoigara. Osim toga internet je potaknuo i razvoj novog tipa nasilja (cyberbullying).
Pojava globalne produkcije i informacijskih mreža, uspon iznimno velikih nacionalnih, nadnacionalnih i multinacionalnih medijskih organizacija, kao i njihov utjecaj na globalne trendove, te razvoj ...tehnologije i prisutnost sofisticiranih informacijskih puteva koji omogućavaju trenutni prijenos informacija – sve to konvergira te čini kontrolu protoka informacija gotovo nemogućom. Ipak, u mladim demokracijama, kao što je Nigerija, moć regulacije pristupa informacijama prepuštena je državi te se redovito koristi kako bi se uskratio pristup informacijama te onemogućila sloboda medija i sloboda govora. Ovaj rad ispituje što je prethodilo cenzuri, to analizira u svjetlu šireg povijesnog konteksta i suvremene unutarnjopolitičke dinamike te predviđa moguće implikacije na uspostavljanje transparentnosti javnog medijskog servisa u Nigeriji putem borbe za slobodu informiranja. Istraživanje se temelji na kvalitativnim doktrinarnim i empirijskim metodama korištenim u pravnim istraživanjima.
Kako mediji sve češće manipuliraju informacijama i zloupotrebljavaju
informacije, potrebna nam je medijska pedagogija, ali i (novi) školski kurikulum koji sadržava upute i metodičke prijedloge kako ...djecu 'uvježbati' kritičkom promišljanju svijeta oko sebe, tako i kritičkom procesuiranju informacija koje provode (novi) mediji.
Odgojno-obrazovne ustanove trebaju imati prepoznatljiv oblik 'učenja' za kritičko mišljenje. U Republici Hrvatskoj, osim nekih udruga, pojedinca i programa, organizirano učenje za kritičko mišljenje ne postoji. Dva su, manje-više uspješna, pokušaja da se u srednje škole uvede nekakav oblik poticanja na kritičko mišljenje. S
jedne strane tu su školski debatni klubovi, a s druge strane izborni nastavni predmet Etika. Sigurno je kako je to malo, jer uvježbavanje za kritično mišljenje mora početi od prvih razreda osnovne škole, naravno uz kvalitetan nastavak u srednjoj školi.
U radu se nastoji prikazati odnos Crkve i medija ako se on promatra kao susret evanđelja s kulturom, prije svega onom društvenom i političkom. Budući da je riječ o trajnom pozivu evanđelja, društvena ...i politička kultura koja je nadahnuta evanđeljem jest “kultura odgovornosti”. Ona ne trpi individualizam, teži širiti se i biti uzorom svakoj drugoj kulturi u njezinoj posebnosti. Takva kultura usmjerena je na drugoga i zato je riječ o “kulturi susreta”. Stoga se govor o odnosu Crkve i medija smješta u govor o misijskoj djelatnosti, o područjima misijske djelatnosti, kao i u govor o inkulturaciji. S obzirom na to, rad donosi i koristan prikaz postojećih podataka o stanju s obzirom na Crkvu i medije u Hrvatskoj, koji su izneseni u nekoliko ranijih istraživanja. Oni pokazuju još uvijek nedovoljnu prisutnost Crkve na području medija, iako su pomaci vidljivi. Također, rad donosi i teološko promišljanje o navedenom odnosu te iznosi razloge i poticaje za čvršće zalaganje Crkve, ponajprije mjesne (župe), na području sredstava društvenog priopćavanja.
U radu se provodi sustavna analiza medijskog tržišta u kontekstu snažnog razvoja medijske industrije na svim razinama lokalne, nacionalne, regionalne i globalne medijske komunikacije. Autori provode ...sinkronijsku i dijakronijsku provedbenu analizu profitabilnosti medijskih subjekata (ekonomska isplatljivost u poslovanju medijskih institucija) kao i komunikološke aspekte medija (analiza informacijsko-komunikacijskih sadržaja) u kontekstu očuvanja informativne, kulturne, političke i socijalne uloge medijske komunikacije u uvjetima globalne medijske industrije. Istraživanje je pokazlo da su ekonomski, komunikološki, društveni aspekti medija i medijske industrije u međusobnoj korelaciji. Medijska profitabilnost i društvena uloga medija je u stalnom „društvenom konfliktu” između ekonomske profitabilnosti i društveno odgovorne uloge medija . Istraživanje je pokazalo da medijska industrija u uvjetima tržišnog privređivanja i opstanka na medijskom tržištu mora poštivati zakonitosti tržišnog poslovanja uz puno uvažavanje osnovne društvene uloge medija na svim razinama medijskog komuniciranja (globalno, nacionalno, regionalno i lokalno).
Autori zaključuju kako je današnja medijska industrija u suvremenom komunikacijskom svijetu, s aspekta poslovne i programsko javne učinkovitosi, u stalnom društvenom raskoraku između profitabilnosti i društveno odgovorne funkcije medija.
O utjecaju medija na ljude, posebno djecu, postavljene su brojne teorije, me-đutim bitnu ulogu u posredovanju tih utjecaja imaju odgajateljice predškolske djece u dječjim vrtićima. Problemi ...istraživanja bili su utvrditi razlike u per-cepcijama izloženosti djece medijima te u stavovima prema poželjnosti izlože-nosti djece medijima u odnosu na: razinu stručne spreme odgojiteljica; dobnu grupu djece u kojima odgojiteljice rade; duljinu radnog staža te dob odgojite-ljica. Istraživanje je provedeno u četiri dječja vrtića Zagreba i Zagrebačke žu-panije, a od 86 odgojiteljica su prikupljeni podaci vezani uz probleme istraži-vanja, u prigodno sastavljenom upitniku “Predškolska djeca i mediji – odgo-jitelji”. Rezultati su pokazali da postoje značajne razlike u stavu o poželjnosti korištenja određenih vrsta medija, kao i u percepciji realne izloženosti djece medijima u odnosu na razne dobne grupe djece u kojima odgojiteljice rade. Nismo utvrdili razlike u izloženosti djece medijima niti u poželjnosti korištenja vrsta medija, u odnosu na stupanj stručne spreme odgojiteljica, kao ni u odno-su na njihovu dob i radni staž. Uz direktne odgovore na postavljene probleme istraživanja, glavni zaključci su da su mediji značajno prisutni u odgojno-ob-razovnom radu u predškolskim ustanovama, ali u ograničenoj i sa stanovišta razvoja djeteta, poželjnoj mjeri. Odgojiteljice u prosjeku smatraju da je pogo-dno koristiti različite vrste medija u odgojno-obrazovnom radu s predškolskom djecom, ali uz pedagoški nadzor. Dane su preporuke za praktični rad i smjer-nice za buduća istraživanja.
Novi mediji svojim značajkama u današnjoj (virtualnoj) kulturi, pružaju dvije mogućnosti u komuniciranju tradicionalnih poruka. To su virtualni identitet (virtualnost) ili simulacija. Analizom ...literature prepoznaju se pojmovi “digitalnost“, „multimedijalnost“, „interaktivnost“ i „hipermedijalnost“, kao dominantne značajke koje računalno posredovane medije čine različitima od ostalih elektronskih medija i time zaslužuju odrednicu 'novi mediji' na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće. U članku se određuju značajke virtualnosti s ciljem da se pokaže kako bi trebao izgledati medij virtualnog muzeja. Autor koristi formalnu analizu sadržaja na uzorku od petnaest virtualnih zavičajnih muzeja za otkrivanje koji od njih komuniciraju virtualni identitet, a koji to samo simuliraju. Nakon obrade materijala na internetu uočeno je da određeni broj muzeja ne zadovoljava uvjete da bi se nazivali virtualnim, već su na razini elektroničkih brošura i digitalnih muzeja.
Ovaj članak promatra zagrebački dvotjednik Pop-Express kao neočekivano rodno mjesto zagrebačke, hrvatske i jugoslavenske rock-kulture. Djelujući izvan matice glavnih medijskih zbivanja, Pop-Express ...je bio list zagrebačkog omladinskog saveza i, kao takav, dio specifičnog žanra: omladinskog tiska. Nakon pažljivog rekonstruiranja njegove institucijske i teorijske pozadine u članku se promatra Pop-Express u njegova dva glavna aspekta: analizira se njegova uloga u prijenosu rock-kulture i njegovim posljedicama po izgled lokalne inačice. S druge strane predstavljaju se šire medijske inovacije kojima je Pop-Express duboko obilježio čitavu ondašnju medijsku sliku.
