The Editorial Board of Journal Metalurgija gratefully acknowledges assistance given during 2022; Metalurgija 61 (2022) 1-4, 1- 896 to all of their Reviewers. The full list of reviewers for the year ...2022 is given.
Poleti leta 1998 so pri urejanju parkirišča na Jelenovem klancu v Kranju izvedli zaščitna izkopavanja. V naravni niši pod konglomeratno steno so naleteli na depo, ki ga sestavlja več kot 400 ...bronastih predmetov – orožje, orodje, nakit, pločevina in ingoti ter železova žlindra in železova ruda. Predmeti v depoju so iz obdobja med 10. in 8. st. pr. n. št., ko so bili verjetno tudi odloženi. Kemična sestava predmetov, predvsem uhatih sekir, v leguri izkazuje razmeroma velike deleže svinca in v nekaj primerih tudi železa. V bližini depoja so v naselbinskih plasteh odkrili številne sočasne keramične najdbe in bronasti igli, nedaleč stran pa je bil tudi sočasen skeletni grob novorojenčka.
U radu je dan kratak pregled tehnoloških procesa masovne proizvodnje sirovog čelika u Republici Hrvatskoj (RH) u razdoblju od 1954. do 2020. godine s naglaskom na proizvodnju čelika u razdoblju od ...1992. do 2020. godine. Proizvođači čelika bile su željezare u Sisku i Splitu. Masovna proizvodnja čelika provodila se u Siemens-Martinovim (Sisak) i elektrolučnim pećima (Sisak i Split). Danas se čelik proizvodi samo u ABS Sisak d. o. o. u moderniziranoj elektrolučnoj peći uključujući i primjenu postupaka sekundarne metalurgije (lonac-peć i vakuum otplinjač). Zbog devastacije prerađivačkih kapaciteta (prije 2012. godine) u Željezari Sisak i gašenja proizvodnje čelika u Željezari Split u RH danas nema mogućnosti plastične prerade vlastitog čelika u poluproizvode i/ili gotove proizvode. U RH je u razdoblju od 1954. do 2020. godine ukupno proizvedeno oko 9,3 Mt sirovog čelika (ugljični i niskolegirani čelici). Sažeto je prikazana i uloga visokoškolskog obrazovanja i znanstvenoistraživačkog rada u proizvodnji čelika u RH.
Metalurški odjel u Sisku Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu utemeljen je 1960. godine, a utemeljitelji su bili Željezara Sisak, Rafinerija nafte Sisak, Skupština općine Sisak. Tijekom 60 ...godina, 1960.-2020., bilo je nekoliko organizacijskih izmjena, važnije 1973.-1978. god. kada je Metalurški odjel inženjerstvo uključen u Institut za metalurgiju Sisak kao Metalurški fakultet. Izmjenom 1990.-1991. god. Metalurški fakultet se izdvojio u Institut za metalurgiju Sisak i postao samostalna organizacija u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Do sada, objavljeno je više radova o povijesti i aktivnosti u nastavničkom, znanstvenom i stručnom radu te postignuća. U ovom radu od više autora dati su izvorni tekstovi od utemeljenja 1960. godine do sada 2021. godine.
Cilj rada je dati osvrt u budućoj Monografiji „Obljetnice Hrvatske metalurgije“: - Utemeljenje i razvitak Hrvatskog metalurškog društva (HMD-a) iz Društva inženjera i tehničara Željezare Sisak, Sisak ...(DITŽS / 1952.-2022.), uz postignuća i aktivnosti. - Razvoj metalurgije u svijetu čiji počeci datiraju u 7 tisućljeće pr.k., te 6000 godina metalurgije na tlu današnje Hrvatske: Vučedolska, Keltska, Rimska i poslije dolazak Hrvata. Povijest metalurgije u Hrvatskoj, te postignuća i kolaps (1990. – 2012.). Ima više tiskovnih priopćenja javnosti u cilju opstanka i revitalizacije Hrvatske metalurgije (X Privitaka). - Šezdeset godina od utemeljenja i razvitka Sveučilišnog studija metalurgije u Sisku (1960. -2020.). Od Metalurškog odjela Tehnološkog fakulteta Sisak, reorganizacija 1974., 1979., 1991., i samostalnog Metalurškog fakulteta (MF) uz rezultate i poteškoće tijekom 60 godina, daju se citati radova autora o MF-u, a dio citiranih radova i kao cjeloviti tekstovi (XV Privitaka). - Šezdeset godina tiska časopisa Metalurgija 1962. – 2022. sa 199 svezaka (238 brojeva), objavljeno 2721 znanstvenih (i stručnih radova), 287 priloga – ukupno 3008 radova od 3575 autora / koautora. Posebice i objavljeno sa 14 simpozija Hrvatskog metalurškog društva „Materijali i metalurgija“ (14 Uredničkih knjiga) „Zbirka sažetaka“ – sa 6009 sažetaka i cca 10 000 autora / koautora – Bibliografija 1962. – 2022.
Metalurški kombinat Željezara Sisak Gojić, Mirko
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
08/2021, Letnik:
70, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Metalurški kombinat Željezara Sisak izrastao je iz Talionice Caprag (1938.). Tehnološki proces Željezare Sisak imao je karakteristike integralne željezare uključujući masovnu proizvodnju koksa, ...sirovog željeza i čelika, kao i valjanih poluproizvoda i gotovih proizvoda uz znatnu vlastitu metaloprerađivačku industriju. Primarni, i u svijetu prepoznatljivi, proizvodi Željezare Sisak bile su šavne i bešavne cijevi. Željezaru Sisak karakterizirala je kontinuirana rekonstrukcija i modernizacija, sa željom proširenja proizvodnog asortimana, i poboljšanje sustava kvalitete gotovih proizvoda. Željezara Sisak bila je na 16. mjestu od 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji, prema časopisu “Ekonomska politika” u 1986. godini. Željezara Sisak bila je najveća metalurška tvrtka u Republici Hrvatskoj i treći (iza Željezare Zenica i udruženih slovenskih željezara) i jedini proizvođač bešavnih cijevi u Jugoslaviji. Imala je velik značaj za današnju Sisačko-moslavačku županiju, jer se npr. u 1978. godini od ukupnog prihoda više od 90 % ostvarivalo od željezare, a krajem 1989. godine ukupno je zapošljavala 13 992 radnika i proizvodila oko 2,07 mil. t metalurških proizvoda (koks, sirovo željezo, čelik, cijevi itd.). Željezara Sisak uvijek je njegovala solidarni način života, nakon II. svjetskog rata izgradila je više od 3600 stanova i odobrila preko 4000 kredita za individualnu izgradnju kuća, sudjelovala u sufinanciranju brojnih infrastrukturnih i komunalnih projekata, obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreativnih i inih djelatnosti. Grad Sisak nije isti sa Željezarom Sisak i bez nje, o čemu i danas svjedočimo. Razvojem Željezare Sisak poboljšavao se društveno-kulturni život grada Siska, što je doprinijelo i urbanizaciji grada Siska. U 1939. godini u vrijeme otvaranja Talionice Caprag (preteče Željezare Sisak) u Sisku je živjelo 12 920 stanovnika, 1971. godine u Sisku je živjelo oko 40 000 stanovnika, a 1991. godine živjelo je 45 792 stanovnika. Oduvijek je postojala simbioza između metalurške industrije i grada Siska. Nažalost, Željezara Sisak odavno je nestala zbog više razloga (ratna stradanja, neuspješne tri privatizacije, nebriga nadležnih državnih institucija itd.), tako da je metalurška proizvodnja ostataka izvorne Željezare Sisak u 2019. godini svedena po proizvodnji čelika (69 kt) na razinu između 1955. (46,9 kt) i 1956. (82,5 kt) godine.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
Ovaj rad je pregled povijesnog razvoja znanstvenog polja metalurgije u području tehničkih znanosti od Tehničke visoke škole do osnivanja Metalurškog odjela Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u ...Zagrebu. Prikazan je razvoj nastavne, znanstvene i stručne aktivnosti uključujući nastavnike koji su predavali predmet
Metalurgija
u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1919. do 1960. godine. Prikazan je također i doprinos razvoju polja metalurgije industrijskog metalurškog sektora u Republici Hrvatskoj.
This work reviews the development of the scientific field of metallurgy within the domain of technical science – from the High Technical School to the formation of the Department for Metallurgy, Zagreb Technology Faculty. Also presented is the development of teaching, scientific, and professional activities, including metallurgy teachers in the Republic of Croatia during the 1919–1960 period. The contribution of the metallurgical industry to the development of metallurgy as a scientific field in the Republic of Croatia is shown.
Electrical discharge machining (EDM) is much preferred in modern precision-manufacturing industries owing to its ability to machine any metal regardless of its hardness. However, its constraint is ...that the selected metal should be an electrically conductive material. For the present investigation, an Inconel 718 alloy was selected for EDM, using a TiB2-Cu electrode made with powder metallurgy. Input factors, namely, the pulse current (Ip), pulse-on time (Ton) and gap voltage (Gv) were selected and their output responses were the surface roughness (SR) and material-removal rate (MRR). For the response surface, the Box Behnken technique was preferred when designing the experiments (DoE). An ANOVA test was performed to understand the influence of the selected input factors on the SR and MRR. The RSM integrated with a grey relational analysis (GRA) revealed that the optimal input parameters for better machining characteristics were: Ip = 10 A, Ton = 40 µs and Gv = 50 V. Besides, the results also showed that the pulse current more significantly influenced the output responses than the other parameters. Moreover, an increase in the gap voltage caused surface irregularities on the machined surface. Surface morphology of the machined surfaces was analysed through SEM and EDAX. Moreover, a certain amount of tool-material transfer was noted with the EDAX analysis.
PDF
