U radu je prikazano osnivanje Talionice Caprag u Sisku (1938. godine), preteče Metalurškog kombinata Željezare Sisak, kao najveće i najvažnije metalurške tvornice u Republici Hrvatskoj (RH). Ukratko ...je opisan postupak proizvodnje sirovog željeza u visokoj peći, uključujući i tehničke karakteristike visoke peći i pomoćne opreme u to vrijeme. Prikazana je proizvodnja sirovog željeza prije, za vrijeme i neposredno nakon II. svjetskog rata. Prikazana je uloga i značenje ing. Miroslava Tomca, utemeljitelja industrije crne metalurgije u RH. Opisana je obnova i proizvodnja sirovog željeza u Talionici Caprag sve do početka izgradnje Željezare Sisak (1948. godine).
This work presents the formation of the Caprag Smelter in Sisak (1938), the precursor of the Sisak Ironworks metallurgical combine as the largest and most significant metallurgical factory in the Republic of Croatia. The production procedure of pig iron in the blast furnace, as well as the technical characteristics of the blast furnace and accessory equipment of that time are briefly described. Production of pig iron before, during, and immediately after World War II is presented, as is the role and significance of Miroslav Tomac, BSc., founder of the black metallurgy industry of Croatia. Described are the restoration of the Caprag Smelter and its production of pig iron up until the construction of the Sisak Ironworks (1948).
Cilj je ovoga rada prikaz proizvodnje sirovog čelika u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1954. do 2020. godine. Metodologija rada uključivala je analizu sirovina za proizvodnju čelika, tehnoloških ...procesa, asortimana čeličnih proizvoda, znanstvenoistraživački i stručni rad te visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika.Čelik je najvažniji metalni materijal koji se može definirati kao deformabilna slitina željeza s maksimalno 2 mas. % ugljika. Pored željeza i ugljika, čelik sadrži poželjne (mangan, krom itd.) i nepoželjne primjese (sumpor, fosfor, kisik, vodik itd.). Primarna sirovina za proizvodnju čelika je bijelo sirovo željezo koje se do sredine 1991. godine proizvodilo u visokim pećima Željezare Sisak. Čelični otpad je sekundarna sirovina koja se relativno lako prerađuje u čelik pretaljivanjem. Sirovi čelik (ugljični i niskolegirani) u Republici Hrvatskoj proizvodio se u nekadašnjim željezarama u Sisku i Splitu. Proizvodna postrojenja za izradu čelika su Siemens-Martinove (Željezara Sisak) i elektrolučne peći (Željezara Sisak i Željezara Split). Utvrđeno je da je u razdoblju od 1954. do 2020. u Republici Hrvatskoj proizvedeno oko 9,34 Mt čelika.Proizvodnja čelika u Siemens-Martinovim pećima temeljila se na izradi čelika u tzv. otvorenom ognjištu primjenom predgrijanoga zraka i goriva uz proces regeneracije. Za proizvodnju čelika u elektrolučnim pećima toplinska se energija osigurava primarno iz električnoga luka između grafitnih elektroda i čeličnoga otpada.Proizvodni program Željezare Sisak primarno je bio usmjeren na proizvodnju čeličnih cijevi (bešavnih i šavnih), dok se u Željezari Split proizvodio tzv. betonski čelik za građevinsku industriju (građevinska armatura, žica itd.). Danas se čelik proizvodi u moderniziranoj elektrolučnoj peći (uz primjenu postupaka sekundarne metalurgije: lonac-peć i vakuumsko otplinjavanje) u talijanskoj firmi ABS Sisak d.o.o. koja od 2012. godine djeluje u okviru grupacije Danieli.U okviru znanstvenoistraživačkoga i stručnoga rada realizirani su brojni nacionalni i međunarodni projekti, objavljeno je niz članka u časopisima i zbornicima radova konferencija, izrađeno je 110 stručnih elaborata, izdan je sveučilišni udžbenik pod naslovom Metalurgija čelika u dva izdanja (2005. i 2006.), izrađeno je nekoliko priručnika itd. Visokoškolsko obrazovanje iz metalurgije čelika odvija se od ak. god. 1962/63. (na početku na Metalurškom odjelu u Sisku Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a od 1979. godine do danas na Metalurškom fakultetu u Sisku kao jedinoj znanstvenonastavnoj instituciji u Republici Hrvatskoj iz polja metalurgije.
This paper examines the centuries-long history of the castle Kamenica, situated above the identically named settlement in the Croatian Zagorje region, not far from Lepoglava. It was first mentioned in writing in 1311. It was built in the second half of the 13th century at the latest, by an unknown Zagorje noble, as a fortified residence and centre of the identically named estate. Between 1399 and 1405, Kamenica became the property of Herman II of Celje, whose descendants held it until 1456. Although no source directly mentions the fall of Kamenica, it likely happened during the war for the Celje succession, and the castle was first mentioned as a ruin in 1459, when King Matthias Corvinus donated it to John Vitovac. During the time it was under the Vitovacs (1459–88), Kamenica was permanently abandoned, and its holdings were combined with the neighbouring Trakošćan estate into the joint Trakošćan-Kamenica estate, which was formally seated in Trakošćan, but factually in the fortified manor Klenovnik. The existing, meagre architectural elements suggest Kamenica was a small castle
(castrum)
dating from the second half of the 13th century. It consisted of a trapezoidal core at the top of a steep, conical eminence, formed of a walled, fortified house with a smallish courtyard protected by a wooden palisade, and a fortified, circular suburb, raised around the core with a combination of wooden palisades and earthen ramparts.
U ovom radu naveden je razvoj znanstvenog polja metalurgije u području tehničkih znanosti u Republici Hrvatskoj (RH) u razdoblju od 1960. do 2020. godine. Razvoj metalurgije odvijao se na Metalurškom ...odjelu (1960. – 1974.) i Metalurškom inženjerstvu Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1974. – 1978.), Institutu za lake metale u Zagrebu (1949. – 1968.), Institutu za metalurgiju u Sisku (1961. – 1978.), Metalurškom fakultetu u okviru Željezare Sisak (1979. – 1991.) i na Metalurškom fakultetu kao samostalnoj sastavnici Sveučilišta u Zagrebu (1991. –). Razvoj polja metalurgije usko je vezan s metalurškom industrijom u RH (Željezara Sisak, Tvornica lakih metala Šibenik, brojne ljevaonice itd.) i stručnim knjižnicama. Prikazana je nastavna, znanstveno-istraživačka i stručna aktivnost te izdavačka i publicistička djelatnost u znanstvenom polju metalurgije. Naveden je i kratki prikaz doprinosa polju metalurgije i drugih visokoškolskih institucija i stručnih društava. U tom razdoblju (do 31. 12. 2019. godine) stečena su 763 akademska zvanja i 34 akademska stupnja doktora znanosti iz polja metalurgije na Sveučilištu u Zagrebu i u RH. U razdoblju 1960. – 2020. objavljeno je više od 3000 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima međunarodnih i domaćih konferencija. Kao rezultat stručnih aktivnosti izrađeno je više od 1000 studija i elaborata, velik broj stručnih izvještaja za gospodarske subjekte iz metalurgije i srodnih znanstvenih polja, registrirano je oko 20-ak patenata itd. U tom razdoblju u polju metalurgije tiskano je nekoliko monografija, više od 50 knjiga i sveučilišnih udžbenika, sedam zbornika cjelovitih radova (1999. – 2006.) i jedanaest zbornika sažetaka (2008. – 2019.) međunarodnog savjetovanja ljevača, brojne sveučilišne i interne skripte itd.
This work presents the development of the scientific field of metallurgy in technical sciences of the Republic of Croatia from 1960 to 2020. Development of the scientific field of metallurgy was accomplished through the Department of Metallurgy (1960–1974), and Metallurgical Engineering Department of the Faculty of Technology, University of Zagreb (1974–1978), Zagreb Institute for Light Metals (1949–1968), Sisak Institute for Metallurgy (1961–1978), Faculty of Metallurgy of the Sisak Iron and Steel Works (1979–1991), and Faculty of Metallurgy as part of the University of Zagreb (1991–). Development of the scientific field of metallurgy is closely connected to the metallurgical industry of the Republic of Croatia (Sisak Iron and Steel Works, Šibenik Light Metals Factory, numerous foundries,
etc.
) and professional libraries. Presented are the education, scientific research, professional, publishing, and journalistic activities in the scientific field of metallurgy. In addition, the contribution of other higher school institutions and professional societies is presented. Up to December 31, 2019, achieved were 763 academic titles and 34 doctor-of-science degrees in the field of metallurgy at the University of Zagreb. During the 1960–2020 period, published were over 3000 scientific and professional papers in domestic and international journals, as well as in proceedings of international and domestic conferences. As a result of professional activities, produced were over 1000 studies, numerous professional reports for metallurgy and similar companies, about twenty patents registered, etc. During this period, published were also several monographies from the field of metallurgy, over fifty books and university textbooks, seven proceedings (1999–2006), and eleven books of abstracts from international casting conferences, as well as numerous university and internal scripts,
etc.
Metalurške aktivnosti vezane za bakreno i brončano doba na tlu Repu-blike Hrvatske prisutne su u periodu od 6000 godina, a i proizvodnja željeza pojavila se gotovo u isto vrijeme s početkom željeznog ...doba na tlu Europe. U uvodu rada istaknuta je važnost proizvodnje metala iz ruda u povijesti razvoja ljudskog roda. U nastavku je prikazan povijesni razvoj metalurških aktivnosti na tlu Republike Hrvatske u razdobljima Starog doba, Srednjeg vijeka, Novog vijeka te nakon Prvog svjetskog rata do današnjih dana. Iz razloga što je nemo-guće izdvojiti razvitak metalurgije na ovom prostoru bez za nju vezanog rudar-stva daje se i kratki prikaz rudarenja na rude metala. Posebice je dan naglasak na povijesni pregled rudarstva i metalurgije na području Trgovske gore. Naime, metalurgija se na području Siska i Banovine razvila od vučedolske kulture te Ilira, Kelta i Rimljana koji su rudarili na području Trgovske gore na rude ba-kra, željeza i srebronosne rude olova te ih prerađivali u gotove proizvode.
Brzo postavljanje opreme i alata u stroj na proizvodnoj liniji je ključni preduvjet za povećanje fl eksibilnosti proizvodnje. Metodologija SMED Izmjena opreme u jednoznamenkastom broju minuta) je ...primjer koji omogućava smanjenje vremena postavljanja gotovo na minimum. U članku se predstavljaju teoretske osnove i pravila koje je potrebno poštivati, kao i studija slučaja koji je proveden u izabranom poduzeću. Ovaj rad također odgovara na pitanja da lije SMED metodologija primjenjiva u metalurškom sektoru, predstavlja primjer skraćivanja pripremno završnih vremena između proizvodnji različitih metalurških proizvoda u stroju za kontinuirano lijevanje čelika.
Novel ultrafine grain composites of Cu matrix reinforced with 2-50 wt. % of Ti48Cu39.5Ni10Co2.5 and Ti48Cu39.5Zr10Co2.5 (at. %) amorphous-nanocrystalline alloy particles have been fabricated by ...powder metallurgy. The composites showed a homogeneous structure. The characterization of composites was performed by optical and scanning electron microscopy (SEM), X-ray powder diffraction (XRD), micro- and macrohardness, as well as density measurements. After hot-pressing the crystallite size of Cu was smaller than 200 nm and nanocrystalline phases of reinforcing powder were 5-35 nm. Densities of 97-76 % relative to calculated values of consolidated composites were obtained, depending on the reinforcing weight fraction. Additionally, the mechanical properties and electrical resistivity of composites have been investigated. The results reveal that the 0.2% offset compressive yield strength of composites increases by two and five times, with respect to pure Cu matrix, for the composites reinforced with 2 and 50 wt. % of reinforcing particles, respectively. Electrical resistivity increases continuously, with higher values after 30 wt. % of addition. Changes in mechanical and electrical properties were produced by the increase of amorphous-nanocrystalline additive.
nema
Electromagnetic field is applied widely in metallurgy and other high temperature processes, and affects the behavior of melts. The lightweight alumina based carbon free refractory is of importance ...for energy-saving, consumption reduction and high quality steel production, and the slag corrosion resistance is significant concerning its service life. Does electromagnetic field control the slag corrosion behavior on the lightweight alumina refractory? In this paper, a multi-field coupled model was established to describe the slag corrosion process in an electromagnetic field. The mathematical modeling in combination of experiments was applied to clarify slag corrosion behavior of lightweight alumina refractory in static magnetic field. The simulation results agree with that of the experiments, which means the proposed model is promising for slag corrosion modeling. The results show that the combination of the slag properties change, and electromagnetic damping caused by MHD (magnetohydrodynamics) effect can enhance the slag corrosion resistance by inhibiting slag penetration and promoting formation of a directional isolation layer, and be beneficial to high-quality clean steel production.
nema
Komercijalno čisti titanij (CP Ti) se koristi u dentalnoj medicini zbog biokompatibilnosti, dobrih mehaničkih svojstava i otpornosti na koroziju. Konvencionalni proizvodni procesi izrade takvog ...titanija mogu utjecati na kvalitetu površine uzoraka i rezultirati slabim vezanjem CP Ti s dentalnom keramikom. Zato se uvode nove tehnologije proizvodnje titanija, primjerice metalurgija praha i oblikovanje na erozimatu s žicom (WEDM). Svrha ovog istraživanja jest odrediti utjecaj WEDM-a na površinu uzoraka P/M CP Ti proizvedenih za ispitivanje vezne čvrstoće prema normi ISO 9693. Materijali i metode: Osam uzoraka P/M CP Ti dimenzija prema normi ISO 9693 proizvedeno je korištenjem WEDM-a i podijeljeno u dvije grupe – u neobrađene i brušene. Površine obje grupe uzoraka analizirane su metodama SEM, EDS i XDR. Rezultati: Analize neobrađenih uzoraka metodama SEM i EDS pokazuju tanki sloj različitog sastava i frakture. Brušeni uzorci imaju homogenu strukturu bez fraktura. Analiza metodom XDR pokazuje visoku koncentraciju titanijevih oksida na površini neobrađenih uzoraka, a nakon brušenja dobivena je samo čista α-faza. Zaključak: WEDM je metoda prikladna za proizvodnju uzoraka prema normi ISO 9693, ako se uzorci naknadno bruse.
PDF
