Sustavi upravljanja pandemijom i migracije Gregurović, Margareta; Gregurović, Snježana; Kumpes, Josip ...
Migracijske i etničke teme,
12/2020, Letnik:
36, Številka:
2-3
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Brzi razvoj i širenje bolesti koja predstavlja zdravstvenu prijetnju većem udjelu stanovništva imaju učinak na funkcioniranje gotovo svih društvenih sustava, kako unutar tako i izvan granica ...nacionalne države, utječući stoga i na mogućnosti slobodnoga kretanja i migracija. Glavni je cilj ovog rada raspraviti osnovne mehanizme kontrole bolesti u odnosu na migracije u različitim društveno-povijesnim kontekstima. Pritom se identificiraju i uspoređuju povijesni obrasci i suvremene mjere sustava preventivne kontrole, uzimajući u obzir širi društveni kontekst i specifični položaj migranata. U ovome se radu kombiniraju povijesni uvidi u različite upravljačke i političke sustave u Europi i Hrvatskoj koji su tražili odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja zaraznih bolesti sa stanjem u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19. Regulacijom i upravljanjem aktualnom pandemijom bolesti COVID-19 uvedena su ograničenja prekograničnoga kretanja i putovanja. Ta ograničenja i uvođenje karantenskih mjera naglo su zaustavili ne samo međunarodnu već i migraciju unutar granica nacionalnih država, posebno tijekom prvog vala pandemije u proljeće 2020. Stoga je naglasak stavljen na učinke pandemije bolesti COVID-19 na radne i prisilne migracije, ali i na učinak mehanizama upravljanja pandemijom na razvoj stavova javnosti prema imigrantima.
Komparativna analiza utvrdila je slicnost tranzicijskih demografskih procesa u Ukrajini i Hrvatskoj kao posljedicu specificnih povijesnih, drustvenih i ekonomskih uvjeta razvoja u okviru bivsih ...drzavnih zajednica. Razmatranjem posttranzicijskih obiljezja i demografskoga naslijeda potvrdena je i usporedivost suvremenih demografskih obiljezja i procesa u ovim dvjema drzavama. Recentna geopoliticka dogadanja na istoku Europe vezana uz rusku agresiju na Ukrajinu uzrokovala su pojacana, prisilna razmjestanja stanovnistva na ukrajinskom i europskom prostoru u kontekstu prognanickih i izbjeglickih kretanja. Pritom su definirana glavna izvorista migracijskih valova, smjerovi i intenzitet pojedinih oblika prisilnih (ratnih) migracija na teritoriju Ukrajine i izvan njega. Osim povecane prostorne pokretljivosti stanovnistva (unutarnje i vanjske) i izravnih demografskih gubitaka, ostale demo-grafske posljedice vidjet ce se s odgodenim efektom, a nakon zavrsetka rata i stabilizacije prilika u Ukrajini. Kljucne rijeci: Hrvatska, izbjeglice, prisilne migracije, prognanici, tranzicija, Ukrajina
Članak se bavi problemom interpretacije statističkih podataka vezanih za kretanje migracija na južnim granicama Europske unije u razdoblju od 2015. do 2018. godine. Koristeći statističke podatke, ...koje je izradila specijalizirana institucija UN-a, nastoji se upozoriti na problem priljeva migranata nakon okončanja „velike migrantske krize 2015./2016.” te na probleme interpretacije statističkih podataka za to razdoblje. Naglašavajući važnost statistike za prethodna razdoblja u pogledu određivanja aktivnosti u budućnosti, nastoji se naglasiti važnost analiziranja statističkih promjena i čimbenika koji su na njih utjecali.
Naglasak je stavljen na autorovo promišljanje o čimbenicima koji su utjecali na statističke promjene te na određivanje prirode njihova utjecaja na statistička kretanja. Pritom se upozorava da bi se u svakoj analizi statističkih promjena naglasak morao staviti na definiranje čimbenika koji su utjecali na statističke promjene, na određivanje prirode tih čimbenika, na njihovu trajnost te na mogućnost ponavljanja takvih utjecaja u budućnosti.
Članak prikazuje i analizira temeljne dokumente Europske unije o integraciji migranata te na temelju postojećih društvenoznanstvenih rasprava, posebice novijih socioloških koncepata i istraživanja ...društvenih procesa koji uključuju migrante, nastoji ponuditi relevantniji okvir za angažman institucija Europske unije u tim procesima. Autori analiziraju dosadašnje kritike europske integracijske politike nastale u okvirima društvenih znanosti te upućuju na relevantnost suvremenih socioloških koncepata i istraživanja procesa integracije migranata za formuliranje pragmatičnog pristupa Europske unije migrantskoj integraciji. »Nadraznolikost« (»superdiversity«), segmentirana integracija i jačanje transnacionalnih veza migranata pokazuju da je pretpostavljeno holističko integriranje migrantskih populacija u koliziji s društvenom stvarnosti višedimenzionalne prilagodbe migrantskih i nemigrantskih populacija etničkim, demografskim, ekonomskim, kulturnim i drugim promjenama u urbanom kontekstu suvremenih europskih društava. Autori zaključuju da umjesto standardiziranja mjera integracije za nacije-države na nadnacionalnom nivou, Europska unija valja ponuditi bitno pragmatičniji pristup integraciji migranata utemeljen na relevantnim spoznajama društvenih znanosti, ali i konkretnim »terenskim iskustvima« istraživača, praktičara, migrantskih organizacija i lokalnih vlasti.
Ovaj je rad sažetak doktorskog istraživanja na temu individualne migracije u Ujedinjeno
Kraljevstvo. Teorijski okvir istraživanja oslanja se na metodološki denacionalizam te
alternativna poimanja ...prostora i mjesta u migracijskom kontekstu, koja su opisana u prvome
dijelu rada. U drugome dijelu rada opisujem utjecaj pandemije bolesti COVID-19 te na koji
je način metodologija projekta revidirana i prilagođena za izvođenje u online okruženju. Kroz
ovaj rad opisujem kako je to utjecalo na daljnje planiranje terenskoga rada te način na koji su
te promjene u skladu s metodološkim okvirom projekta. Zaključno, nude se alternative kvalitativnim
metodama u migracijskim istraživanjima te potencijalne prednosti koje nudi terenski
rad u online okruženju.
U radu se donosi prijepis popisa stanovništva kopnenog dijela zadarskog okružja iz 1610. godine koji je pohranjen u knjižnici Biblioteca del Museo Correr u Veneciji. Rukopis je iznimno važan s ...obzirom na to da su njime obuhvaćena imena i prezimena glavara obitelji u 19 sela pod jurisdikcijom zadarskog kneza. Jedan takav popis iz 1608. godine objavio je Roman Jelić. Taj popis obuhvaća otočni i kopneni dio zadarskog područja. Zbog vremenske i autorske poveznice usporedit će se popis iz 1610. s popisom iz 1608. godine te ukazati na neke pogreške u Jelićevoj transkripciji pojedinih prezimena. Također, u istom knjižničnom fondu pronađen je skupni prikaz stanovništva grada Zadra iz 1581. godine koji se također navodi kao doprinos razmatranju broja gradskog stanovništva tijekom 16. stoljeća. Konačno, u radu će se pokazati da su za popise stanovništva prvenstveno bili zaduženi mletački knezovi u dalmatinskim komunama, iako su pojedine zbirne popise sastavljali i mletački kapetani.
PDF
