U radu se analizira utjecaj prisilnih migracija na promjenu dobne strukture stanovništva na primjeru Sisačko-moslavačke županije. Više od polovine površine te županije bilo je okupirano u Domovinskom ...ratu (1991.–1995.). Cilj rada bilo je pokazati presudan utjecaj prisilnih migracija na negativnu promjenu biološkog sastava stanovništva. U tu svrhu napravljena je usporedna analiza podataka o dobno-spolnoj strukturi iz popisa 1991. i 2001., te su dodatno upotrijebljeni i drugi izvori (Baza podataka Uprave za prognanike, povratnike i izbjeglice Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo). Analize su potvrdile da su prisilne migracije tijekom Domovinskog rata imale najveći i presudan utjecaj, kako na ukupna negativna demografska kretanja, tako i na biološki sastav stanovništva. To se jasno očituje u drastičnom pogoršanju dobnog sastava stanovništva Sisačko-moslavačke županije, zbog čega je izgledna daljnja depopulacija tog prostora.
U radu se, tragom postojećih spoznaja historiografije i izvorne građe iz mletačkih pismohrana (Državni arhiv, Arhiv bratovštine Sv. Jurja i Tripuna), kao i usporedne građe iz Državnog arhiva u Zadru, ...prati tijek ulcinjskih iseljavanja u Mletke u kasnom srednjem i ranom novom vijeku. Predstavljen je vremenski okvir njihova iseljavanja u grad na lagunama, brojčani omjer u odnosu na iseljenike iz drugih gradova na istočnom Jadranu, njihovo profesionalno djelovanje i mjesta stanovanja, gospodarske mogućnosti i standard, odnosi s mletačkim vjerskim ustanovama (ponajprije s nacionalnim bratovštinama) i duhovnim osobama, kao i svakodnevni život u krugu obitelji, prijatelja i sunarodnjaka. Raščlamba arhivskih vrela pokazuje nam da su Ulcinjani po svim sastavnicama života i djelovanja u Mlecima činili sastavni dio brojčano snažne i društvenim ugledom respektabilne zajednice useljenika s istočnoga Jadrana, ponajprije s onovremenog hrvatskog etničkog prostora.
Suvremeni oblici edukacija te razvoj poslovanja okarakterizirani su sofisticiranijim softverskim rješenjima te sveopćom informatizacijom. Novonastala situacija s pandemijom koronavirusa nametnula je ...potrebu primjene novih oblika u komunikaciji te ubrzala penetraciju tehnologija u sve sustave tako i u sustav obrazovanja. O ovoj temi intenzivno se promišlja na svim razinama te područjima grana znanosti i tehnologija. Potreba obrazovanja suvremenoga kadra u društvu znanja, stavlja fokus na razvoj suvremenih vještina. Tehnologija postaje važan čimbenik unutar inovativnoga obrazovnog procesa, potiče timski rad i korelaciju više polaznika s udaljenih lokacija. Veliki je potencijal upotrebe digitalizacije u obrazovanju, a cilj je ovoga rada ustvrditi njezine prednosti. Obrazovanje treba prilagoditi potrebama korisnika, a to se postiže reformama. Pristup visoko sofisticiranim informatičkim rješenjima u današnjem poslovanju je neophodan dok proces edukacije sporadično kaska i nešto je tromiji, no postoje mnogi „puch up” faktori koji će umanjiti taj raskorak. Znanstveni doprinos ovoga rada očituje se u potencijalu i mogućnostima razvoja znanja, vještina i kompetencija kroz nove tehnologije u obrazovanju pri čemu dislociranost više nije prepreka, već mogućnost spajanja i time postaje efikasni transfer znanja. Migracije potencirane odlaskom u razvijenije i naprednije sredine sa željom jačanja kompetencija primjenom novih tehnologija nije izgubljeni ljudski potencijal – odljev mozgova. U matičnoj zemlji može se školovati putem e-učenje. Glavni cilj jest ukazati na širenje tržišnoga potencijala mogućnosti školovanja ili cjeloživotnoga obrazovanja kroz razvijanje kvalitetnih modula za transfer znanja.
Globalizacija migracija Mesić, Milan
Migracijske i etničke teme,
04/2002, Letnik:
18, Številka:
1
Paper
Odprti dostop
Članak dokazuje da su suvremene međunarodne migracije konstitutivni dio globalizacijskih procesa. Nakon određenja pojmova globalizacije i globalizacije migracija, raspravlja se o šest ključnih tema, ...koje povezuju globalizaciju i međunarodne migracije (»globalni gradovi«; obujam migracija; diverzifikacija migracijskih tokova; globalizacija znanosti i obrazovanja; međunarodne migracije i državljanstvo; iseljeničke zajednice i novi identiteti). Prvo, slijedeći Saskiu Sassen, odbacuje se rašireno mišljenje da su nekvalificirani imigranti u »globalnim gradovima«, kao središtima nove svjetske (globalne) ekonomije, izgubili svoje (važno) mjesto. Naime, »postmoderni« uslužni sektor ne bi mogao funkcionirati bez oslonca na sve širi krug pomoćnih nekvalificiranih radnika. Drugo, kritičkom usporedbom s masovnim tradicionalnim prekomorskim migracijama u SAD na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pokazuje se da je tekuća međunarodna migracija možda razmjerno nešto manja. Međutim, važno je imati na umu različita ograničenja, koja prije nisu postojala, pa su migracijski potencijali stvarno veći. Treće, globalizacija se više ogleda u diverzifikaciji njezinih obrazaca: u proširenju izvora imigracija za Novi Svijet i Europu na nove regije u svijetu, u nastanku novih imigracijskih područja (Srednji istok, novoindustrijalizirane zemlje Dalekog istoka, južna Europa), u snaženju unutarregionalnih migracija. Četvrto, globalizacija je povezana s povećanom migracijom stručnjaka, pa je pesimistični koncept brain draina zamijenjen optimističnim brain gainom. Peto, suvremene međunarodne migracije dovode se u vezu s krizom nacionalnog modela državljanstva. Šesto, povezivanje (migrantskih) kulturnih zajednica neovisno od razdaljina i fizičke blizine kulturnog središta (deteritorijalizacija identiteta), te hibridizacija kulturnih obrazaca, dovode u pitanje stare postavke o zasebnim kulturama na ograničenim prostorima. Ukratko, rasprava o navedenim temama ide u prilog osnovnoj tezi rada o konstitutivnosti međunarodnih migracija u procesima globalizacije.
Rad razmatra prostornu pokretljivost stanovništva na teritoriju današnje Republike Hrvatske tijekom jednog stoljeća (1880–1981). Cilj je bio utvrditi osnovne značajke pojedinih oblika unutarnje ...migracije. Analiza je pokazala da se u razmatranom prostoru i vre¬menu zbivala razmjerno jaka migracija stanovništva, definitivna i privremena (sa svim obli¬cima), a da se s vremenom mijenjao njen dominantan oblik. U razdoblju 1880–1945. do¬minirala je konačna migracija koja je ishodište imala u nerazvijenim agrarno prenapučenim krajevima (selima), a odredište u ravničarskim krajevima Istočne Hrvatske te u trgovačkim i industrijskim središtima. Nakon Drugoga svjetskog rata pojačana je prostorna pokretljivost stanovništva. Posebice je bila jaka konačna migracija selo-grad (oko 600.000 osoba 1948–1981) koja je značajno pridonijela diferenciranim, a često i divergentnim, prostorno-demografskim procesima. U Hrvatskoj je dostignut i visoki stupanj dnevne mobilnosti radnika; godine 1981. izvan mjesta stanovanja radilo je 44,7% zaposlenih i svakodnevno se vraćalo kući. Po svemu sudeći, Hrvatska je u "kasnoj tranzicijskoj etapi" prostorne pokretljivosti; smanjuje se ruralni egzodus, ali je još uvijek realno djelomično transponiranje dnevne mi¬gracije (cirkulacije) selo-grad u konačnu.
Na osnovi posebnih prirodnih osobina i društvenih karakteristika u ovom radu izdvojene su općine prigorske i ravničarske Đakovštine, te grad Đakovo u okviru kojih se primjenjuju definirani i ...proučavani problemi stanovništva Hrvatske uz sakupljenu statističku građu u izvornom i prerađenom obliku.
Povodom 50-godišnjice osnutka države Izrael autorica daje pregled događaja koji su omogućili stvaranje židovske države. Kroz prikaz useljavanja u Izrael (alija) od kraja 19. stoljeća nadalje, dobiva ...se uvid u prilike koje su migracije Židova izazvale, kao i promjene u izraelskom društvu koje su novi migranti pokrenuli. Osobito se razmatraju noviji događaji − useljavanje dviju velikih etničkih zajednica, etiopskih i ruskih Židova, čija integracija mijenja i odnose u Izraelu. Kroz kratku povijest cionističkog pokreta i njegova značenja za stvaranje Izraela, autorica opširnije opisuje cionističke organizacije u Hrvatskoj i predratne migracije Židova, te masovni odlazak oko polovice Židova koji su preživjeli holokaust u Izrael, između 1948. i 1952.
Hrvatske prekojadranske migracije složen su i dugotrajan proces koji se nužno mora promatrati u kontekstu državno-političkih, vojnih, društvenih i gospodarskih prilika na širem području europskoga ...jugoistoka. U vrijeme osmanlijskih prodora i osvajanja, poglavito u razdoblju od druge polovine XV. stoljeća do kraja XVI. stoljeća, s hrvatskoga državnog i etničkog prostora teku masovni migracijski procesi prema zapadnojadranskoj obali. U radu se predstavljaju središnja područja hrvatskog prekojadranskog iseljavanja (Furlanija, Apulija, Molise, Marke, Veneto i grad Mleci), zavičajno podrijetlo useljenih Hrvata, kao i proces prilagodbe i uklapanja u nove sredine njihova obitavanja. Upozorava se na kontinuitet nazočnosti hrvatskih iseljeničkih skupina u brojnim talijanskim gradovima te posebna pozornost upravlja na bratovštine kao jedini institucionalni oblik povezivanja i očuvanja domovinske i nacionalne svijesti naših prekojadranskih iseljenika. U zaključku se napominje kako o povijesti hrvatskih zajednica diljem Apeninskog poluotoka postoji obilje netaknute arhivske građe, čije će istraživanje zasigurno pridonijeti boljem poznavanju hrvatskih prekojadranskih migracijskih smjerova, ali i hrvatsko-talijanskih povijesnih i kulturnih veza.
