U ovom se radu obrađuju toponimi, odnosno mikrotoponimi Semeljaca, sela istočne Đakovštine, na osnovi dostupne literature, proučavanja dostupne arhivske građe te terenskoga rada. Obrađuju se i ...jezične osobitosti koje su relevantne s povijesnojezičnoga i dijalektološkoga stajališta, utvrđuje se etimološki razvitak mikrotoponima (gdje je to moguće) te se bilježi pučka etimologija pojedinih mikrotoponima.
Od 1963. do 1980. popisani su mikrotoponimi (anojkonimi) u Češkoj. Među popisanom je građom i 341 mikrotoponim temeljen na etnonimu/apelativu Ciganin/ciganin i njihovim izvedenicama. Izraz Ciganin u ...povijesnome se kontekstu koristio kao etnonim, a ciganin kao apelativ u značenju ‘nomad’. Mikrotoponimi temeljeni na etnonimu/apelativu Ciganin/ciganin različite su starosti i mogu se naći po cijeloj Češkoj. Najčešće su se tako imenovala mjesta namijenjena logorovanju Cigana/cigana ili je takvo imenovanje bilo povezano s nekim događajem vezanim uz Cigane/cigane. Mikrotoponimi koji se temelje na antroponimu Cikán uglavnom su motivirani vlasništvom tako imenovane osobe nad imenovanim područjem.
U uvodu autor daje kratak osvrt na povijest i govor hrvatske (dalmatinske) zajednice u sjevernom dijelu Madžarske, u gradu Senandriji (Szentendre). U radu se na temelju bogate arhivske građe i ...kazivanja mještana najstarije životne dobi, priopćuje i obrađuje: osobna imena (posebno narodna i svetačka, ženska i muška u pravom obliku, odnosno njihove odmilice), prezimena, osobne i obiteljske nadimke te mikrotoponime. Na kraju su popis kazivača, literatura i upisnici.
U ovom se radu obrađuju toponimi, odnosno mikrotoponimi Semeljaca, sela istočne Đakovštine, na osnovi dostupne literature, proučavanja dostupne arhivske građe te terenskoga rada. Obrađuju se i ...jezične osobitosti koje su relevantne s povijesnojezičnoga i dijalektološkoga stajališta, utvrđuje se etimološki razvitak mikrotoponima (gdje je to moguće) te se bilježi pučka etimologija pojedinih mikrotoponima.
Opće je poznato da je Skopje star grad. Na današnjem ga je mjestu podigao car Justinijan I., poslije katastrofalnoga potresa koji je pogodio antički grad Scupi 518. godine. Grad Scupi nalazio se na ...ušću Lepenca u Vardar, tri-četiri kilometra na zapad od današnjega položaja grada. Slaveni tamo dolaze krajem VII. stoljeća i grad je bio pod vlašću raznih vladara – domaćih feudalnih gospodara, bio je u sastavu bugarske i srpske srednjovjekovne države. Turci su ga osvojili 1392. i pod njihovom je vlašću ostao punih 520 godina, do 1912.
It is well known that Skopje is an old town. Emperor Justinian I after a catastrophic earthquake that destroyed the Roman town of Scupi in 518 constructed it on its present-day site. Scupi was ...situated at the estuary of Lepenec into the river Vardar, 3-4 km to the west of the present-day town. The Slaves settled in the area at the end of the seventh century and the town had different rulers – feudal lords, within the Bulgarian and medieval Serbian state. The Turks conquered it in 1392 and it remained under the Turkish rule for 520 years, until 1912.
Op{to e poznato deka e Skopje star grad. Na dene{noto mesto go podignal Justinijan I po katastrofalniot zemjotres {to go pogodil anti~ko Skupi vo 518 godina, a koe se nao|alo na vlivot na Lepenec vo Vardar, 3–4 kilometri zapadno. Slovenite doa|aat vo nego kon krajot na VII vek i bil pod vlasta na razni vladeteli (doma{ni feudalni gospodari, a vleguval i vo sostavot na bugarskata i srpskata srednovekovna dr`ava). Osmanliite go osvojuvaat vo 1392 i ostanuvaat vo nego polni 520 godini (do 1912).
Opće je poznato da je Skopje star grad. Na današnjem ga je mjestu podigao car Justinijan I., poslije katastrofalnoga potresa koji je pogodio antički grad Scupi 518. godine. Grad Scupi nalazio se na ušću Lepenca u Vardar, tri-četiri kilometra na zapad od današnjega položaja grada. Slaveni tamo dolaze krajem VII. stoljeća i grad je bio pod vlašću raznih vladara – domaćih feudalnih gospodara, bio je u sastavu bugarske i srpske srednjovjekovne države. Turci su ga osvojili 1392. i pod njihovom je vlašću ostao punih 520 godina, do 1912.
U uvodu autor daje kratak osvrt na povijest i govor hrvatske (dalmatinske) zajednice u sjevernom dijelu Madžarske, u gradu Senandriji (Szentendre). U radu se na temelju bogate arhivske građe i ...kazivanja mještana najstarije životne dobi, priopćuje i obrađuje: osobna imena (posebno narodna i svetačka, ženska i muška u pravom obliku, odnosno njihove odmilice), prezimena, osobne i obiteljske nadimke te mikrotoponime. Na kraju su popis kazivača, literatura i upisnici.
U Državnome arhivu u Rijeci kao dio fonda Javni bilježnici Rijeke i okolice pohranjene su isprave lovranskoga notarskog ureda koje su obimno vrelo podataka za istraživanje povijesti Lovrana, ...Lovranštine i susjednih općina u 18. i 19. stoljeću, a ujedno sadržavaju i vrlo vrijednu jezičnu građu. U dosadašnjim je istraživanjima arhivskoga fonda lovranskoga javnobilježničkog ureda druge polovice 18. stoljeća upozoravano na veliko onimijsko bogatstvo, koje se krije primarno u oporukama na talijanskome jeziku, kao poticajan izvor za različita onomastička istraživanja. Budući da je već opisana antroponimijska građa iz 141 oporuke pisane talijanskim jezikom u razdoblju od 1756. do 1796. godine te da su toponimi koji su u tim oporukama zabilježeni bili tek manjim dijelom zahvaćeni u studijama o suvremenoj toponimiji Lovrana i Lovranštine, u fokusu je istraživanja ovoga rada cjelokupna toponimijska građa sadržana u 150 oporuka, pisanih hrvatskim i talijanskim jezikom, nastalih u istome vremenskom razdoblju. Donosi se cjelovit popis i opis ekscerpiranih ojkonima i mikrotoponima, a obimna se mikrotoponimijska građa raščlanjuje prema motivacijskome kriteriju te prema strukturnome i tvorbenom kriteriju, ne bi li se u konačnici dobila što potpunija slika toponimije lovranskoga kraja u drugoj polovici 18. stoljeća.
PDF
