Isusovac Rajmund Kunić jedan je od najcjenjenijih prevodilaca Homera na latinski. Ključni faktor u njegovu radu bilo je isusovačko obrazovanje zahvaljujući kojem je dobro poznavao klasične pisce i ...skladno se i sam izražavao na latinskom. Međutim, odabir Ilijade kao prevodilačke građe nije bio posve neproblematičan iz isusovačke perspektive budući da se u tom djelu nalaze i razni škakljivi ulomci. Najpoznatiji od njih je epizoda „Zavođenje Zeusaˮ koja se u ovom radu prikazuje iz različitih perspektiva, zaključno s analizom Kunićeva prijevoda iste. Naša analiza ukazuje na sklonost ublažavanju potencijalno skandaloznih stihova te na posezanje za antičkim autorima.
The book 'In the moonlight glow. Outlines of mythic characters in the villages of Lokev and Prelože in the context of Slavic mythology' is a rarity on the European scale in the field of pre-Christian ...beliefs. What makes it so valuable is that it is a first-hand record of these beliefs, as they were told to the author by people close to him, grandmothers, grandfathers and villagers, who preserved their old-faith beliefs and rituals until the last century. The book is therefore an inexhaustible source of old- faith practices, beliefs, sacred places and other folklore traditions in the villages Lokev, Prelože and their immediate neighborhood. As such, it is one of the main sources of study in Slavic mythology, as well as in general and monument to the integration of karst-nature and its people.
Juodos trapecinės plokštumos viduje – linijinis dešinėn pasisukusios undinėlės atvaizdas. Ant krūtinės sukryžiavusi plaštakas ir kairėn palenkusi galvą su besiplaikstančiais ilgais plaukais, ji ...svajingai žvelgia į žiūrovą. Vilki šviesią taškuotą palaidinę. Undinėlės figūrą gaubia jos formas atkartojanti balta fono plokštuma.Signuota: apatiniame dešiniajame kampe juodu tušu – „Ignas“.
Paveikslas nutapytas pagal graikų mitologijos siužetą, papasakotą Ovidijaus epinėje poemoje „Metamorfozės“. Jame matome pavaizduotą žilaplaukį ir žilabarzdį sparnuotą šiaurės vėjų ir žiemos dievą ...Borėją, kuris, norėdamas vesti, ką tik pagrobė ir tvirtai apglėbęs nešasi į dangų Atėnų karaliaus dukterį gražiąją Oreitiją.Šiai figūrinei kompozicijai įtaką akivaizdžiai padarė to paties pavadinimo P. P. Rubenso kūrinys, šiuo metu saugomas Vienos dailės akademijoje, tačiau tai nėra tiesioginė jo kopija. Skiriasi tiek Borėjo, tiek Oreitijos tipažai (pastaroji labiau primena Rubenso „Leukipo dukterų pagrobimo“ personažę), taip pat jie nutapyti kiek kitu rakursu. Iš beveik kvadratinio į horizontalų pakeistas ir paveikslo formatas, tad ir sniego gniūžtėmis žaidžiantys angeliukai jame išdėstyti ne apačioje, bet šonuose. Praplėtus paveikslą į šonus, jame atsirado daugiau erdvės skrydžio pojūčiui.
Slavenski mitovi opstaju u svijesti ljudi manje kao stvarno vjerovanje u njihovo postojanje, a više kao nadnaravni element ili književni lik. Odrasli čitatelj u Poljskoj i Slovačkoj, na primjer, ...susreće slavenska nadnaravna bića u serijalima knjiga fantastične književnosti Wiedźmin Andrzeja Sapkowskog i Černokňažník Juraja Červenáka. Međutim, ne može se očekivati da književnost prikazuje praznovjerje i demone kao u legendama o vjerovanjima. Postavljanje djela Sapkowskog i Červenáka u kontekst etnografski zapisanih vjerovanja rasvjetljava različite aspekte međukulturalnih i intertekstualnih odnosa u književnom djelu. Ovaj članak pokazuje da postoji nekoliko shema književne prilagodbe slavenskih mitova – prilagodba u skladu s narodnim vjerovanjima, poricanje praznovjerja, ugrađivanje narodnog mita u svrhu stvaranja iluzije i korištenje imena demona, ali dodavanjem osobina iz drugih izvora, posebice iz masovne kulture.
Dekoratyvioje kompozicijoje gelsvame besileidžiančios rausvos saulės fone – keturių nulenktomis baltomis galvomis mergelių profiliai: trys galvutės viena už kitos dešinėje, viena – kairėje, tarp jų ...plyti tamsiai mėlynas vandens plotas. Piešinys kontūruotas juodai.