Straipsnyje aptariama Amerikos lietuvių sociologo Vytauto Kavolio postmodernizmo koncepcija. Jame gilinamasi į šios koncepcijos teorines ištakas, prielaidas ir vietą platesniuose debatuose dėl ...postmodernizmo. Atsižvelgiant į tai, kad postmodernizmo koncepciją lietuvių išeivių sociologas formuluoja savo modernizacijos teorijos kontekste, pirmosios ištakų ieškoma svarstant klausimą apie antrosios kilmę. Teigiama, jog modernizacijos teoriją, o kartu ir postmodernizmo koncepciją, mokslininkas plėtoja kritiškai reaguodamas į amerikiečių sociologo Alexo Inkeleso modernizacijos teoriją. Svarstant apie Kavolio vietą XX a. antrojoje pusėje Vakarų moksle vykusių diskusijų kontekste, įrodinėjama, kad originaliausias mokslininko indėlis – ciklinė postmodernizmo samprata. Straipsnyje taip pat aptariami Kavolio pateikti postmodernizmo vietos modernizacijos procese apibrėžimai.
Program historiografske modernizacije koji je – u vidu sveobuhvatne društvene povijesti sa ciljem prevazilaženja ograničenja tradicionalne, događajne povijesti – ustrajno zastupala Mirjana Gross nije ...bio ograničen samo na njezinu matičnu hrvatsku historiografiju već je izravno utjecao i na modernizacijska stremljenja u jugoslavenskim historiografijama tijekom tzv. „poznog socijalizma“. Polazeći od ocjene da je od ranih 60-ih 20. stoljeća Mirjana Gross bila ključnim promotorom „nove historije“ unutar zajednice jugoslavenskih povjesničara, u radu se nastoji analizirati njen program historiografske modernizacije, otpori na koje je nailazio kao i njegovi ukupni dosezi u jugoslavenskim okvirima.
Ovaj rad istražuje ideološke sukobe vezane za pokušaj implementacije Cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj, s ciljem evaluacije procesa konzervativne modernizacije, teorijski elaboriranog u radu ...Michaela Applea. Rad se temelji na metodi studije slučaja i kvalitativnoj analizi sadržaja. Analizirani sadržaji bili su članci triju najčitanijih novinskih portala u Hrvatskoj, mrežne stranice istaknutih aktera te Okvir nacionalnog kurikuluma. Analizom prikupljenih podataka dolazi se do zaključka da su u javne rasprave uključeni predstavnici svih grupa konzervativne modernizacije, no ne u jednakoj mjeri, te nemaju sva obilježja o kojima govori Apple. U raspravama su najistaknutije međusobno isprepletene grupe neokonzervativaca i (religijskih) autoritarnih populista, koje se zalažu za očuvanje hrvatskog identiteta i kršćanske tradicije u obrazovanju. Unatoč prisutnosti brojnih elemenata pokreta konzervativne modernizacije, još ih je uvijek nedovoljno da bismo u potpunosti potvrdili njegovo djelovanje – u radu se zamjećuje izostanak većeg utjecaja neoliberalne politike u obrazovanju, koji bi potaknuo tržišno natjecanje. No, zaključak rada jest da se Hrvatska, kao zemlja u razvoju, kreće u tom smjeru.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
U radu se na osnovi arhivske građe, periodike i relevantne literature nastoji dati odgovor na istraživačko pitanje jesu li župnici poticali modernizaciju u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća. ...Na tom se tragu razmatra djelatnost župnika Ivana Nepomuka Jagića. Radi se župniku Župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu, koji je ostavio značajan trag posebice na području obrazovanja i gospodarstva, ali i kao saborski zastupnik.
Znanost u Republici Hrvatskoj nije adekvatno zastupljena u izgradnji obrambenih sposobnosti. Na državnoj razini ne postoje etablirane znanstvene institucije specijalizirane za područje obrane i ...sigurnosti, osim u segmentu koji obuhvaćaju društvene znanosti. Oružane snage RH u svom sastavu imaju tek inicijalne organizacijske i personalne preduvjete za sustavno uključivanje znanosti u izgradnju i modernizaciju vojnih te obrambenih sposobnosti. Takvo je stanje velikim dijelom rezultat negativnog povijesnog naslijeđa nepostojećeg ili limitiranog državnopravnog okvira koji nije bio u prilici razviti obranu i sigurnost kao državnu funkciju. Nedostatak je moguće nadoknaditi osloncem na najbolja međunarodna iskustva NATO-a i EU-a te uspostavom funkcionalnog nacionalnog modela trostruke spirale (triple helix} radi dostizanja potrebnih obrambenih sposobnosti suradnjom Vlade, akademske zajednice i industrije. U području modernizacije Oružanih snaga RH aktivnosti bi trebalo koncentrirati na objektivno predviđanje budućeg strateškog konteksta te na osiguravanje tome primjerenih borbenih sustava i opreme.
U članku se donose uvodna razmatranja za projekt »Institucionalizacija moderne građanske glazbene kulture u 19. stoljeću na području civilne Hrvatske i Vojne krajine«, što ga podupire Hrvatska ...zaklada za znanost projektom IP-2020-02-4277 (MusInst19), kako su iznesena na radionici projekta 7. listopada 2022. godine. Tekst prvo obrađuje temeljne pojmove i sintagme kao što su »građansko društvo«, »građanska glazbena kultura« i »proces institucionalizacije«. Potom se donosi pregled dosad istraženih relevantnih ustanova i područja u okvirima općih kulturnih i posebno glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj. Konstatira se da se ustanove, kojima su cilj i djelatnosti bili isključivo glazbenog karaktera i dometa, mogu grupirati u pet većih područja: 1) glazbena društva, 2) glazbene škole, 3) glazbena kazališta, 4) pjevačka društva, 5) instrumentalni ansambli. Zaključuje se da su pojava i rast kulturnih i glazbenih ustanova u civilnoj Hrvatskoj u 19. stoljeću bili usko povezani s procesom sveopće umjerene društvene modernizacije, što se na području umjetničke glazbe očitovalo u pojavama proširenja i demokratizacije glazbenog odgoja i obrazovanja, stvaranja nove građanske publike, oformljenja građanskih salona, šireg pristupa javnim glazbenim izvedbama, porasta kvalitete u izvođenju glazbe, razvijanja ukusa, promocije proizvoda tada suvremene glazbene umjetnosti i sl. To se sve zbivalo istodobno sinkronijski i dijakronijski u povijesno složenim, ponekad zamršenim i kontroverznim prilikama.
Straipsnyje analizuojamos radikalios komunistinės modernizacijos kultūrinė ir politinė įtaka demokratijos raidai posovietinėje Lietuvoje ir pokomunistiniame pasaulyje apskritai. Teigiama, kad ...totalitarinis marksizmas suprastinas ne kaip modernizacijos varžymo, bet kaip smarkaus jos greitinimo padarinys, nulemtas turbomodernizacinių siekių. Istorinė postkomunistinės būties specifika ir yra jos turbomodernizacinė patirtis. Komunistinės turbomodernizacijos paveldas yra kliuviniu liberalios demokratijos įsigalėjimui tiek ir taip, kiek ir kaip jis stabdo politiškumo sklaidą, kartu jis yra tokio įsigalėjimo paskata tiek, kiek pajėgia švelninti paveldėto ir keičiamo bendrabūvio taisyklių ir struktūros kismą, socialinės suirutės apraiškas pagelbėdamas ne tik postkomunistinės visuomenės stabilumui, bet ir komunistinio bendrabūvio normų dekonstrukcijai. Senoji postkomunististinė inteligentija gali būti matoma kaip mažiausiai nuo anomijos (beįstatymystės) kenčianti ir sugebanti ją sušvelninti visuomenės dalis. Šios inteligentijos antimarksistinis nusistatymas yra ne tiek jos bešališko kritiškumo ir dešinumo rezultatas, kiek efektyvios tos pačios marksistinės ideologijos interiorizacijos sekmuo.
This paper aims to explore ideological conflicts related to the attempted implementation of the Complete Curricular Reform in Croatia. This analysis is used as a basis for the evaluation of the ...process of conservative modernisation, as theorised by Michael Apple. The paper is based on the case study methodology and qualitative content analysis. The analysed contents were articles from the three most widely read news sites in Croatia, websites of prominent actors and the document of the National Curriculum Framework. The paper argues that the representatives of all groups pushing for a conservative modernisation were part of the public debate, but they were not all equally represented, nor did they demonstrate all the characteristics identified by Apple. The most prominent groups in the debate were the mutually related groups of neo-conservatives and (religious) authoritarian populists, who are committed to preserving the Croatian identity and the Christian tradition in education. Although the analysis identifies many elements of conservative modernisation, these are still not sufficient to fully confirm its presence in Croatia. Specifically, what is missing is a greater influence of the neoliberal policy in education that would be included in market competition. However, it seems that Croatia is moving in that direction.
U članku autorica analizira neizvedeni projekt robne kuća „Na-Ma“ u naselju Trnje u Zagrebu iz 1960. godine. Planiran kao dio novog centra socijalističkog Zagreba, ovaj projekt pruža uvid u ...profesionalni kontekst razmišljanja o robnim kućama kao modernim trgovačkim prostorima i specifičnim arhitektonskim tipovima, kao i u kontekst ekonomskih i društvenih uvjeta koji su definirali procese planiranja i izgradnje robnih kuća, moderne trgovačke mreže i urbanog prostora u Zagrebu u razdoblju socijalističke Jugoslavije ranih 1960-ih godina. Autorica tvrdi kako nerealizirani projekt robne kuće „Na-Ma“ kroz sferu moderne trgovine prikazuje ambicije i izazove prisutne u arhitektonskom i urbanističkom projektiranju, kao i u procesima odlučivanja i financiranja na razini grada, te na taj način detaljnije razotkriva funkcioniranje decentraliziranog jugoslavenskog ekonomskog i administrativnog sustava u Zagrebu u spomenutom razdoblju.
PDF
