The article discusses the problem of the macrosociological classification of the communist societies, called „Andropov’s question“ alluding to the complaint of the Soviet leader (and the head of KGB ...for some 15 years) that he doesn’t know society under his rule. Pretheoretically, „communist societies“ can be identified as „societies shaped by the attempt to realize the Karl Marx utopian idea of society without classes and alienation“. „Andropov‘s question“ surfaces after one rejects the ideological self-descriptions of these societies as „socialist“. Author draws distinction between two strategies to face this question: the emic and the etic one. Emic perspective is represented by the critical Marxist analysis of the communist societies, classifying them as „degenerated worker’s state“, „deformed socialism“ or „state capitalist“ societies. Etic perspective is represented by non-Marxist theories of communism. The author proposes to classify them depending on the strategy of comparison used for concept formation and explanation. In the theories of communism as totalitarianism, communism is described as a pathology of modernity. This kind of analysis emphasizes the uniqueness of communism, with Nazist Germany as sole comparable case. The theories of communism as one of the many ways leading to modernity highlight its features shared with „normal“ modern societies and consider communism as an incomplete modernity. Theories of communist neotraditionalism (to be discussed in the sequel to this paper) use the social reality of traditional societies or those from the „third world“ where modernization has failed as communism’s mirror.
Straipsnis skirtas komunistinių visuomenių (tokių, kurių santvarka buvo mėginimo įgyvendinti utopinę K. Marxo komunizmo idėją, padarinys) makrosociologinės klasifikacijos problemai, kuri vadinama „Andropovo klausimu“. Ji iškyla, atmetus tų pačių visuomenių, kaip „socialistinių“, autodeskripciją. Skiriamos eminės ir etinės jų klasifikacijos. Pirmąsias reprezentuoja kritinės marksistinės komunizmo analizės, kuriose šis reiškinys kvalifikuojamas kaip „deformuotas socializmas“ arba „valstybinis kapitalizmas“. Etinę komunizmo analizės perspektyvą reprezentuoja nemarksistinės komunizmo teorijos, kurias straipsnyje siūloma klasifikuoti priklausomai nuo palyginimo strategijos, kuri pasirenkama sąvokų daryboje ir aiškinime. Komunizmo kaip totalitarizmo teorijoje jis laikomas modernybės patologija; pabrėžiamas beprecedentinis jo pobūdis, vieninteliu palyginamu atveju laikant nacistinę Vokietiją. Komunizmo kaip kelio į modernybę teorijose ieškoma panašumų su „normalių„ modernių visuomenių socialine tikrove, komunizmą laikant neišbaigtu modernybės variantu. Komunizmo kaip neotradicionalizmo teorijose geriausiu jo veidrodžiu laikoma tradicinių visuomenių bei „trečiojo pasaulio“ šalių, kuriose modernizacija žlugo, socialinė tikrovė.
Rad razmatra pitanja o osnovama oblikovanja hrvatske nacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, sagledavajući sve relevantne procese vezane uz integraciju i oblikovanje hrvatske nacije kao zajednice ...novog tipa. Hrvatski nacionalni identitet u ovom se radu propituje i definira kao dublji društveno-povijesni fenomen, kroz različite stupnjeve procesa njegova oblikovanja. Proces hrvatske nacionalne integracije tekao je paralelno s procesom modernizacije i urbanizacije, koji je posljedično doveo do izgradnje građanskog društva. Paralelno s općenitom dinamizacijom društva i smanjenjem njegove polariziranosti, pojavljuje se ujednačavanje dotad socijalno segmentiranog hrvatskog prostora na građanskim osnovama. U skladu s tim, hrvatska nacija predstavlja učinak novovjekovnih modernizacijskih procesa, pripajajući u sustav svoga nacionalnoga identiteta elemente prednacionalnih (protonacionalnih), etničkih i staleških identiteta.
U radu se analiziraju najvažnije novosti koje su u hrvatski kazneni postupak uvedene sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku iz 2022. godine. Taj zakon obilježava težnja za ...modernizacijom kaznenog postupka kroz uvođenje elektroničke komunikacije između tijela kaznenog postupka i njegovih sudionika, širenje mogućnosti održavanja ročišta na daljinu i obvezno tonsko snimanje rasprave. Sve te promjene otvorile su neka važna pitanja vezana uz način na koji naše kazneno pravosuđe trenutačno djeluje, kao i uz njegovu sposobnost da se ciljanim promjenama prilagodi, ali i uz usklađenost
samih promjena s nekim drugim procesnim pravilima i temeljnim pravima procesnih sudionika, prije svega okrivljenika. S ciljem ubrzanja postupka u zakon je ugrađena i zabrana dvostrukog ukidanja prvostupanjske presude, u vezi s kojom se podigla poprilična bura u stručnoj javnosti. U radu se argumentira zbog čega su promjene koje donosi ZIDZKP/22 bile nužne, ali se upozorava i na određene nedomišljenosti i druge manjkavosti predloženih rješenja.
Članak donosi tradiciju i povijesni pregled koprivničke čitaonice i knjižnice, s fokusom na preobrazbe koprivničke knjižnice od 1980-ih godina do danas. Tijekom vremena dogodile su se razne ...preobrazbe kao rezultat prilagodbi, kako promjenama izazvanima prelaskom iz industrijskog u informacijsko društvo na globalnoj razini, tako i promjenama u hrvatskome društvu koje je osim toga obilježeno tranzicijom i transformacijom iz socijalističkog u neoliberalni kapitalistički društveno-politički sustav. Tome treba dodati i fenomene nove socijalne zbilje koji također obilježavaju turbulentne promjene u društvu i utječu na položaj suvremenih knjižnica uopće. Članak pokazuje kako koprivnička knjižnica uspješno kombinira tradicionalne i nove društvene zadaće i uloge, što rezultira nizom domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja. Značaj Knjižnice lokalnoj zajednici predstavljen je polustrukturiranim intervjuom s deset aktera različitih profila koji ukazuje da se u lokalnoj zajednici društveni utjecaj koprivničke knjižnice i uloga relevantnog čimbenika u njenom razvoju prepoznaje, ali nedovoljno. Prepoznat je i problem prostora kao najveća prepreka u daljnjem razvijanju uloge knjižnice kao relevantnog, višefunkcionalnog središta koprivničke lokalne zajednice.
U radu dajemo kratki pregled obilježja teorije ekološke modernizacije te potom o njoj raspravljamo u kontekstu ruralnog razvoja. Propitujemo jesu li ta dva teorijska i praktična koncepta kompatibilna ...i podupiru li se međusobno. Nalazimo da ruralni razvoj, kako teorijski konstrukt tako i onaj praktični, ima koristi od teorije ekološke modernizacije, a posebno naglašavamo nekoliko područja ruralnog iskustva za koja pretpostavljamo da bi mogla donijeti veću kvalitetu života i rada u ruralnom području primjenjujući ideje ekološke modernizacije. U zaključku, umjesto zaključnih tvrdnji, postavljamo pitanja kojima želimo potaknuti na daljnja promišljanja i istraživanja ruralnog razvoja i ekološke modernizacije te njihovog međusobnog utjecaja.
Cilj rada je postići razumijevanje međusobne povezanosti i uvjetovanosti čimbenika u procesu izgradnje sposobnosti oružanih snaga: veličine i strukture izdataka za obranu, skupa vojnih sposobnosti ...koje neka zemlja razvija i razumijevanje ključne uloge kapitalnih ulaganja u dugoročnoj izgradnji sposobnosti i generiranju troškova. Rasvjetljivanju problema neravnoteže u strukturi izdataka za obranu u Republici Hrvatskoj pristupa se povezivanjem pojedinih kategorija izdataka za obranu s pojedinim čimbenicima sposobnosti. Izradom alternativnih scenarija kombinacijama varijabla ekonomskog rasta i porasta udjela izdataka za obranu u BDP-u definira se visina izdataka za obranu koja omogućava uspostavljanje ravnotežne strukture izdataka za obranu. Profesionalizacija, razvoj tehnologija i karakter prijetnja upućuju na središnju ulogu kapitalnih ulaganja u razvoju sposobnosti, koje postaju središnji čimbenik u generiranju ostalih kategorija troškova. Svi navedeni aspekti konkretizirani su na primjeru projekta nabave borbenog zrakoplova.
U posljednjih nekoliko godina, osobito nakon ulaska Hrvatske u Europsku
uniju, intenzivirao se rad na modernizaciji željezničkih pruga, pa
tako i na pruzi M202 Zagreb Glavni kolodvor – Karlovac – ...Rijeka, na kojoj
su provedene znatne aktivnosti. Dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac je
pred izvedbom, dionica od Karlovca do Oštarija je u postupku istraživanja
i sve upućuje na to da će biti odabrana varijanta s novom dvokolosiječnom
prugom Karlovac – Belaj – Skradnik uz zadržavanje postojeće pruge kroz
Karlovac te izgradnjom spoja na kolodvor Oštarije i postojeću prugu u zoni
Skradnika. Počela je i izrada studijske dokumentacije za modernizaciju
pruge na dionici Oštarije – Škrljevo. Na tragu rekonstrukcije postojeće
pruge javila se ideja o gradnji nove pružne dionice od kolodvora Moravice
do kolodvora Škrljevo. Predložena je nova dvokolosiječna pruga duljine
oko 40 km, koja će uglavnom biti u tunelima ukupne duljine 35,7 km. U
radu je dan i kratki osvrt na mogućnost izgradnje druge pružne dionice
Ogulin – Moravice, duljine oko 25 km, koja bi također bila osposobljena
za brzinu od 160 km/h.
Cilj rada je postići razumijevanje međusobne povezanosti i uvjetovanosti čimbenika u procesu izgradnje sposobnosti oružanih snaga: veličine i strukture izdataka za obranu, skupa vojnih sposobnosti ...koje neka zemlja razvija i razumijevanje ključne uloge kapitalnih ulaganja u dugoročnoj izgradnji sposobnosti i generiranju troškova. Rasvjetljivanju problema neravnoteže u strukturi izdataka za obranu u Republici Hrvatskoj pristupa se povezivanjem pojedinih kategorija izdataka za obranu s pojedinim čimbenicima sposobnosti. Izradom alternativnih scenarija kombinacijama varijabla ekonomskog rasta i porasta udjela izdataka za obranu u BDP-u definira se visina izdataka za obranu koja omogućava uspostavljanje ravnotežne strukture izdataka za obranu. Profesionalizacija, razvoj tehnologija i karakter prijetnja upućuju na središnju ulogu kapitalnih ulaganja u razvoju sposobnosti, koje postaju središnji čimbenik u generiranju ostalih kategorija troškova. Svi navedeni aspekti konkretizirani su na primjeru projekta nabave borbenog zrakoplova.
Autor u tekstu dovodi u kontekst pitanje zapošljivosti diplomiranih pravnika na tržištu rada s potrebom nužne modernizacije sustava obrazovanja za pravne i upravne poslove. Osim što se ukazuje na ...postojeće probleme, predlaže se traženje i pronalazak novog pristupa čija bi okosnica trebala biti moderan i konkurentan fakultetski program prilagođen tekućim potrebama tržišta, ali i potrebama sutrašnjice. Naglasak je na detekciji polaznih točaka za transformaciju studija prava na temelju dostupnih istraživanja i općepoznatih činjenica. U mjeri u kojoj je to nužno, a s obzirom na to da živimo u vremenu brzih promjena, pri formiranju prijedloga i polaznih točaka promišlja se i o budućnosti pravne struke s obzirom na promjene u stranim pravnim sustavima te projekcije razvoja pravne struke iz različite literature. Samo oni sustavi koji su samostalno sposobni iznjedriti promjene i koji su sposobni prilagođavati se suvremenim potrebama društva ili, čak, otići i korak dalje i suočiti se s pravim reformskim izazovima, imaju izgleda opstati i uspjeti u svijetu koji traži nova znanja i sposobnosti.
The present day discourse of the postmodern European and national self-identification is closely related to a fundamental question, how to evaluate theoretically the essential cultural changes under ...global transformation. The global technological, political, economic and socio-cultural world powers are highligted in recent years. These powers in the national and European space reveal a unique, multicultural and global process of new images and symbols. But so far there is no any theoretical model or paradigm, which could define peculiarities of postmodern culture under global transformation. Changing European and national cultural identity is an integral part of global modernity. Identity, that is undergoing changes in global modernity, becomes an inter-subjective cultural unity; an expression of that identity which is represented by new cultural images, beliefs, customs and a unique worldview. Lithuanian identity is still perceived as a unique cultural combination of European and national fundamental values, symbols and images.
PDF
