Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguće obvezati stranke na djelovanje u korist javnoga dobra. Po svemu sudeći, to nije moguće zato što u ...demokraciji ne postoje nikakvi kriteriji koji bi se apriorno mogli uspostaviti kao obvezujuće norme. Javno dobro, naime, ovisi o elementarnim ustavnim rješenjima i općoj političkoj kulturi. U ovom smislu, autor prikazuje model monarhijske države. Prema toj se koncepciji javni interes može izvesti “odozgo”, tj. javni je interes rezultat emanacija “najviše” državne vlasti. U modernoj demokraciji, međutim, ne može se formirati opća volja bez stranaka. Brigu o zajednici vode ove organizacije koje su odgovorne više sebi samima nego cjelini. Na neki način, stranke predstavljaju opasnost za demokraciju, kao i za cijelu političku zajednicu. Autor postavlja pitanje: kako, i možemo li uopće, riješiti ovu dvojbu? Pozivajući se na Scheunera, Hessea, Emkea, Habermasa i Häberlea, odgovor vidi u postulatu da javni interes ne može biti samo stvar države nego svih članova političke zajednice. Stranke u suvremenoj pluralističkoj kulturi trebaju osvijestiti da im je primarna zadaća javno dobro koje ne smije biti u funkciji stranačkog života.
Istraživanjem se nastojalo utvrditi kako su nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća prikazivali Slavoniju. Premda je Nizozemska bila poznati centar kartografske produkcije, prije ...svega u 16. i 17. stoljeću, slabije je poznato kako su nizozemski kartografi prikazivali prostor hrvatskih zemalja. S obzirom na to da su raspolagali s manje praktičnoga znanja o jugoistočnoeuropskoj pograničnoj regiji poput Slavonije, ovo je istraživanje usmjereno na ispitivanje načina i opsega primjene specifičnih kartografskih dosega te tradicije, odnosno na propitivanje posljedica nedostatka provjerljivih informacija o prostoru kojim su se bavili u svojim radovima. Stoga su u ovoj transdisciplinarnoj analizi izabrane nizozemske karte i uspoređene s habsburškima, koje su se temeljile na preciznijim terenskim podatcima iz Slavonije ili čak rezultatima izmjera vojnih inženjera. Dodatna komparacija s kartama francuskih kartografa, koji su jednako kao i Nizozemci bili “daleki”, odnosno politički manje zainteresirani za prostor Slavonije, uključena je u istraživanje s ciljem stvaranja šire slike prostora.
Autor opisuje rasprave predstavnika pravoslavnih i grkokatoličkih krajišnika, te Katoličke i Pravoslavne crkve, o pripadnosti samostana u Marči i Marčanske biskupije tim crkvama. Analizira crkvenu i ...vjersku politiku habsburških vladara tijekom 17. i 18. stoljeća u Vojnoj krajini i odnos krajiških vlasti prema grkokatoličkoj i pravoslavnoj crkvenoj hijerarhiji.
U radu se analiziraju migracije vlaških zajednica iz dinarskih prostora na područje imperijalnog pograničja u slavonskom međurječju 17. stoljeća, te interaktivni utjecaj ovih stočarskih kolonista na ...ekosustav dravskog porječja i obrnuto. Propitujuse promjene u okolišu izazvane pastoralizacijom i krčenjem šuma s jedne te dinamika prilagodbi i postojanosti vlaških socioekonomskih struktura s druge strane. Sagledava se koliko su promjene bile odraz sposobnosti prilagodbe u novom podneblju, a koliko posljedica konjukturnih ciklusa i usmjeravajućih procesa imperijalnih struktura. Osim ekoloških i ekonomskih faktora, to je bila velikim dijelom i posljedica imperijalnih konfliktnih vojno-političkih strategija na granici. Povijesno iskustvo nam govori da su se uspješnije adaptacije najčešće događale u sferi ekonomskih struktura. Tako je kod Vlaha ovčarstvo bilo u postupnom opadanju, a ekstenzivno stočarstvo je gubilo na značaju. Najteže i najsporije se usvajao vrijednosni sustav druge kulture, naročito kad su u pitanju mentaliteti i običaji, a u slučaju pravoslavnih Vlaha i vjeroispovijest. Može se zaključiti da su vlaške zajednice do kraja 17. stoljeća, kako u osmanskom serhatu tako i u Varaždinskom generalatu, bile sasvim agrarizirane, ali su pritom sačuvale svoju organizaciju knežina i strukture proširene obitelji.
Autor analizira izvješće zagrebačkog biskupa Petra Petretića o djelovanju marčanskog biskupa Gabrijela Mijakića na širenju unije među pravoslavnim krajišnicima Hrvatsko-slavonske vojne krajine u ...grkokatoličkoj Svidničkoj (Marčanskoj) biskupiji te opisuje okolnosti unutar kojih je ono nastalo. Uspoređuje to Petretićevo izvješće s izvješćem iz 1662. godine i drugim suvremenim izvorima o crkvenoj uniji i iznosi nove zaključke o habsburškoj vjerskoj politici u Krajini u tom razdoblju.
Mór Jókai 1868. godine u listu Hon objavio je politički spis iz 17. stoljeća. Sam spis Poduka k pravim promišljanjima o spasenju ruševne ugarske zemlje prikazuje u ovom broju Rada Sándor Bene, a ovim ...člankom želi se ukazati na kasni odjek toga spisa koji je izazvao raspravu kao i sama Urota zrinsko-frankopanska. U raspravu se uključio i povjesničar Gyula Pauler objavljivanjem znanstvene monografije o samoj Uroti. Povijesna pozadina nastanka Paulerova znanstvenog djela jest doba nastanka Austro-Ugarske (i Hrvatsko-ugarske nagodbe), no ovaj rad baca pogled i na životni put Móra Jókaia i političko stajalište Gyule Paulera. Autor ukazuje i na veze između retorike Ante Starčevića i gravaminalne retorike 17. i početka 18. stoljeća.
