Rad stavlja u korelaciju stanje, odnosno razvijenost i dinamiku istarskoga društva početkom 19. stoljeća i sliku stanja koju se može steći na temelju materijala sadržanih u katastarskim operatima ...Katastra Franje I., kao i značajke tako prikupljenih podataka u odnosu na druge zemljišne isprave i na kasnije praćenje gospodarskih, demografskih i inih kretanja u Istri i u Habsburškoj Monarhiji. Sagledavaju se strukture i elementi organizacije društva prisutni još od srednjega i ranoga novog vijeka te oni implementirani u razdoblju koje je neposredno prethodilo sastavljanju Katastra Franje I. (tijekom prve i druge austrijske uprave, te napose za vrijeme one francuske). Isto tako, vrednuje se katastarski materijal – od metodologije prikupljanja i verificiranja podataka, preko njihove obrade, do konačne slike, odnosno procjena temeljenih na tim podacima – te vrijednost katastarskih podataka i procjena za razvoj statistike i sagledavanje povijesti Istre 19. stoljeća.
The paper correlates the state, i.e. the development and dynamics of Istrian society at the beginning of the 19th century, with the state that depicted in the materials contained in the cadastral records of the Cadastre of Francis I, as well as the characteristics of the data thus collected in relation to other land documents, and the way economy, demography and other trends in Istria and the Habsburg Monarchy were monitored. The structures and elements of the organization of society present since the Middle and Early Modern Ages and those implemented in the period immediately preceding the compilation of the Cadastre of Francis I (during the first and second Austrian administrations, and especially during the French one) are reviewed. Also, the cadastral material is evaluated – from the methodology of data collection and verification, through the processing, to the final product, i.e. estimates based on these data – and the value of cadastral data and estimates for the development of statistics and an overview of the history of Istria in the 19th century.
Lo scopo di questo saggio consiste nel porre in correlazione lo stato, cioè il grado di sviluppo e le dinamiche della società istriana esistenti agli inizi del XIX secolo con l’immagine che ne traspare dai materiali contenuti negli operati catastali del Catasto franceschino. Sono state considerate anche le caratteristiche dei dati rilevati in confronto agli altri documenti concernenti la materia terriera e lo studio dei movimenti economici e demografici svoltisi nei periodi successivi in Istria e nella Monarchia degli Asburgo. Bisogna considerare le strutture e gli elementi organizzativi della società presenti sin dal medioevo e dall’età moderna, come pure quelli che sono stati implementati durante il periodo immediatamente precedente alla compilazione del Catasto franceschino (durante la prima e la seconda dominazione austriaca, e specialmente durante quella francese). Inoltre, è stato valutato il materiale catastale, a partire dalla metodologia della raccolta e della verifica dei dati, inclusa la loro elaborazione e considerato il quadro finale. Sono cioè state considerate anche le stime ricavate da tali dati, e il loro valore per l’aspetto della statistica e lo studio della storia dell’Istria del XIX secolo.
Rad analizira navike i običaje u Slavoniji koji su vezani za obitelj, brak i bračne odnose u 18. stoljeću. Autorica se koristi opisima iz putopisnih i književnih djela te opisima iz izvorne arhivske ...građe. Uspoređuje ih sa zakonskom odredbom Josipa II. o braku i bračnim odnosima i katekizmom. Isto tako, analizira postoji li i kakva je međusobna povezanost slavonskoga ćudoređa s donošenjem ženidbene uredbe cara Josipa II., odnosno je li zakonska odredba bila samo posljedica sveobuhvatnih prosvjetiteljskih reformi.
The subject of this paper is the Party of Rights' ideology on the eve of the First World War, on the basis of the Party of Rights' academic youths' activity at the Croatian university in the stated ...period. The author starts from an assumption that the political parties in Croatia on the eve of the First World War did not essentially differ with regard to the constitutional position of Croatia within the Monarchy, but according to their relation towards the position of the Serbs inside the Croatian nation. The second hypothesis is that their standpoint concerning the Serbs was mainly conditioned by their opinion regarding the joining of Croatian countries into the community with Serbia. The author therefore observes three types of the mentioned relationship. Some parties, mostly those of Yugoslav national-political orientation, craved for complete equality of Croats and Serbs in Croatia. A part of the Party of Right, which on the eve of the war accepted the possible realization of Croatian statehood even in the Yugoslav context, accepted the existence of Serbs within the Croatian political nation. The other part of the Party of Right, which unconditionally rejected the Yugoslav framework, continued with the non-recognition of the Serbs' existence in Croatia, considering them to be a group of non-Serbian, Vlach origin.
U radu je predočeno pisanje savremene srpske istoriografije o istorijskoj ulozi Lajoša Košuta tokom revolucije 1848–1849. godine, njegova politika prema manjinskim narodima u Ugarskoj i planovi o ...saradnji podunavskih naroda koje je razvio tokom perioda emigracije. Košut, jedan od najistaknutijih revolucionara u Mađarskoj, borio se za nezavisnu Ugarsku vjerujući u nadmoćnost i privilegovanost mađarskog naroda i jezika i oštro se suprotstavljajući pokušajima nacionalne emancipacije manjinskih naroda u Ugarskoj. Nakon sloma revolucije i odlaska u emigraciju uvidio je greške svoje prethodno vođene politike i pokušao da usmjeri Mađare ka saradnji sa podunavskim narodima. Do kraja života ostao je u emigraciji, odlučan da neće biti habzburški podanik i vjeran ideji nezavisne Ugarske.
U ovome se radu autor bavi pitanjima zelenoga kadra. Koristeći se relevantnom literaturom i izvornim gradivom, piše o uzrocima nastanka zelenoga kadra, njegovoj rasprostranjenosti, ne samo u ...Hrvatskoj nego u cijeloj Monarhiji, stupnju organiziranosti i utjecaju revolucionarnih ideja koje su donijeli vojnici iz ruskog zarobljeništva. Autor donosi procjenu broja zelenoga kadra u Hrvatskoj i time otklanja neke pogreške koje su se ponavljale u dosadašnjim radovima o toj temi.
The article shows one element of the contemporary political culture in Serbia, dealing with the monarchism - the desire to restore the monarchy as an attempt to solidify an unstable national identity.
Aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske Monarhije bila je ključni politički događaj koji je obilježio 1908. godinu u Europi. Jednostrani potez austro-ugarske vlade izazvao je krizu koja je ...gotovo dovela do rata s Kraljevinom Srbijom jer je i ona svojatala Bosnu i Hercegovinu. S druge strane, na teritorij Bosne i Hercegovine pretenzije su imali i Hrvati oslanjajući svoje zahtjeve na povijesno i etničko pravo. Hrvatsku politiku u tom razdoblju u Dalmaciji je obilježila Hrvatska stranka koju je predvodio Ante Trumbić. Koristeći se stranačkim glasilima Velebitom i Narodnim listom, pokušat ćemo unijeti malo svjetla na odnos Ante Trumbića i Hrvatske stranke prema pitanjima aneksije i pripadnosti Bosne i Hercegovine.
Mór Jókai 1868. godine u listu Hon objavio je politički spis iz 17. stoljeća. Sam spis Poduka k pravim promišljanjima o spasenju ruševne ugarske zemlje prikazuje u ovom broju Rada Sándor Bene, a ovim ...člankom želi se ukazati na kasni odjek toga spisa koji je izazvao raspravu kao i sama Urota zrinsko-frankopanska. U raspravu se uključio i povjesničar Gyula Pauler objavljivanjem znanstvene monografije o samoj Uroti. Povijesna pozadina nastanka Paulerova znanstvenog djela jest doba nastanka Austro-Ugarske (i Hrvatsko-ugarske nagodbe), no ovaj rad baca pogled i na životni put Móra Jókaia i političko stajalište Gyule Paulera. Autor ukazuje i na veze između retorike Ante Starčevića i gravaminalne retorike 17. i početka 18. stoljeća.
Od srednjeg vijeka pa sve do velike francuske revolucije 1789.g. Francuska nije imala pisani ustav, već se ustavnopravna materija svodila na malen broj odredaba koje su nazivane temeljni zakoni ...kraljevstva. Posebnost temeljnih zakona u odnosu na neke druge nepisane ustave (npr. engleski ustav) je bila u njihovoj apsolutnoj nepromjenjivosti, zbog čega ih čak niti kralj nije mogao mijenjati. No, temeljni zakoni nikada nisu imali značajniju ulogu u zaštiti prava i sloboda kraljevih podanika, te stoga nisu mogli niti ublažiti nezadovoljstvo trećeg staleža, što je u konačnici i bio glavni razlog izbijanju francuske revolucije.
PDF
