Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Paginarea: 19- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal ...Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Paginarea: 005-012- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Paginarea: 084- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal ...Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: National Library of the Netherlands - Koninklijke Bibliotheek - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku se argumentira da se suvremena evolucijska etika, u mjeri u kojoj preuzima sociobiološke strategije naturaliziranja ljudskog morala, suočava s nekim ozbiljnim konceptualnim i eksplanatornim ...poteškoćama. Konceptualna se poteškoća sastoji u uvidu da “moral” nije isto što i “altruizam”, već obuhvaća više specifičnih elemenata uslijed kojih ga se smatra upravo moralom, a ne evolucijskim ili psihološkim altruizmom. Eksplanatorna se poteškoća sastoji u uvidu da korektno konceptualizirani fenomen morala nije moguće uklopiti u standardna sociobiološka objašnjenja bez ugrožavanja nekih osnovnih pretpostavki tih objašnjenja, prije svega pretpostavke
“genskog selekcionizma” i pretpostavke “evolucijski stabilnih strategija” (ESS). Osnovni argument glasi da ne možemo zadržati i korektan pojam (opis) ljudskog morala i ključne pretpostavke sociobioloških objašnjenja.
Mnogi suvremeni bioetičari preuzimaju Lockeov pojam osobe za koji je bitna svijest vlastitoga identiteta. Pozivajući se na klasičnu filozofsku tradiciju, u prvome redu Aristotela, Tomu Akvinskoga i ...Kanta, autor kritizira ovakav stav i zagovara da se u etičkoj raspravi rabi pojam »čovjek«.
Čovjek je sve do svojih vegetativnih mogućnosti čovjek. Argument mogućnosti (potencijalnosti) ne niječe da postoje po naravi različite razine. On nije univočan nego analogan. Stoga etika, ali i bioetika ne može biti traktirana, kako to traži Locke, metodom matematike — univočno.
Čemu u bioetici treba dati prednost, čovjeku ili osobi? Ako, protivno svim naturalističkim tendencijama, pojam »čovjek« shvatimo u punom značenju, kako je to slučaj u velikoj zapadnoj tradiciji (posebice Aristotelovoj), onda je ispravan odgovor: o čovjeku. Znakovito je već i to da govorimo o ljudskim pravima, a ne o pravima osobe.
Vatra familiară F. X. Wetzel; Franz Xaver Wetzel, (1849-1903)
1909
Web Resource
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Broșura cuprinde parabole despre temeiul familiei creștine.- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Paginarea: 693-695;698-699- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 ...Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Imajući u vidu postkoncilski razvoj moralne teologije i specifične hrvatske prilike autor u raspravi o moralno-etičkim izazovima četrdeset godina nakon Koncila polazi od temeljene koncilske poruke, ...tj. poziva teolozima da uvijek traže prikladniji način kako bi kršćansku moralnu poruku saopćili ljudima svoga vremena (usp. Gaudium et spes br. 62). Hrvatska društvena javnost preko medija sve više potencira osjetljiva moralno-etička pitanja, poput umjetne oplodnje, spolnoga odgoja, pobačaja, homoseksualnosti, pedofilije, stvarajući o tim i sličnim pitanjima takav moralno-etički pristup koji se razlikuje od načina života hrvatskoga naroda.
Tema se obrađuje u dva dijela: Poticaji Drugoga vatikanskog koncila i Neki suvremeni moralno-etički izazovi. U prvom dijelu autor raspravlja o temeljnim koncilskim postavkama za razvoj moralne teologije, prije svega o kristocentričnom usmjerenju koje proizlazi iz Optatam totius, br. 16. i nekih drugih koncilskih dokumenata. Takav pristup u postkoncilskom razdoblju nailazio je na različite poteškoće, ali se u novije vrijeme susreće sve više tekstova koji problematiziraju tu tematiku. U drugom dijelu rada autor se ograničuje na dva šira područja na kojima se u posljednje vrijeme pojavljuje više moralno-etičkih izazova. To je, s jedne strane, područje braka, obitelji, uopće spolnoga života i bioetike kojim se bavi moralna teologija te, s druge strane, socijalno područje kojim se posebno bavi socijalni nauk Crkve odnosno socijalna etika. S obzirom na specifičnu hrvatsku situaciju prvo područje se tematizira kroz pitanje spolnog odgoja, promjene zakonodavstva i aktualnosti bioetike. U radu se konstatira selektivni pristup spolnosti, problemi u stvaranju novoga hrvatskog zakonodavstva na tom području koje ne odražava stvarno stanje hrvatskoga društva te aktualnost bioetike u Hrvatskoj u kojoj hrvatski teolozi daju svoj značajan doprinos. Brojni su moralno-etički izazovi na socijalnom području u Hrvatskoj koji su autoru dobro poznati. Tražeći odgovor na pitanje: koja je uloga hrvatskih teologa i službenih predstavnika Crkve, autor konstatira da je Socijalni govor hrvatske Crkve na ispitu. Na osnovu Kompedija socijalnog nauka Crkve autor pokazuje Socijalni pastoral kao put za aktivno sudjelovanje kršćana i Crkve u društvenom životu što je ujedno i temeljni preduvjet za 'novu evangelizaciju' o kojoj je govorio papa Ivan Pavao II. U Zaključku se na osnovu enciklike Veritatis splendor i rasprave teologa moralista tematizira povezanost između moralno-etičko-socijalnih izazova i vizije teologa moralista. U pluralnom društvu, u kojem se izgubila slika 'kršćanski etičkog svijeta', od teologa moralista se očekuje da bude 'osoba sa mnogo antena' koji će biti kadar u crkvenom i društvenom životu svjedočiti proročku vjerodostojnost etičkih uvjerenja Crkve. Svi oni koji na moralno-etičko-socijalnom području u hrvatskoj crkvenoj i društvenoj javnosti nastupaju kao predstavnici Crkve trebaju biti kompetentni i trajno svjesni koncilske poruke da stalno traže 'prikladniji način' kako kršćansku moralnu poruku prenijeti ljudima našega vremena.
