SANTRAUKAPr. nom. pl. fem. stai gennai gretinama su пот. sg. fem. īdai, īstai, dāiai, mensāi ir siūloma kildinti viską iš kuopinės reikšmes formos, atspindėtos ir pron. nom. sg. fem. stai, quoi, ...taip pat dial. lie. nom. coll. liepaĩ, kurios analogas sudarė paradigminį nom. pl. fem. *-āi graikų bei lotynų kalbose, atspindėtą ir pron. lo. nom. sg., pl. fem. = nom.-acc. pl. neutr. quae, hae(-). Ide. o-kamienis nom. pl. -oi (balt. -ai) irgi laikomas kuopinės, ne pronominalinės kilmės.Pr. astits, billāts tt. įžiūrima modus relatīvus reikšmė, kurią išvystė lie. esamas, atsakomas (is), važiuotas tipo dalyvių analogai. Prūsų ta-dalyviams išstūmus ma-dalyvius, pastarųjų reikštą modus relativus praesentis funkciją perėmė prie prezentinio kamieno dėtas dalyvinis -ts (astits), vėliau išplitęs ir į preterito kamienus (dāits) bei netekęs ryšio su bendraties kamienu (dāts). SENTĒNSNAUrpr. nom. pl. fem. Stai gennai pastāne sentaūwintan sen nom. sg. fem. īdai, īstai, dāiai, mensāi be ast emprīki lazint, sta wissan etwangai westun ezze kolektīwiskas zentlīstas formai, etspandītai ir en pron. lat. nom, sg. fem. stai, quoi adder laīt. dial. nom. coll. liepaĩ, kasses analogs en grīkisku be latīnisku ast enteikūwuns paradigmatiskan nom. pl. fem. *-āi etspandītan ir en lat. pron. nom. sg., pl. fem. = nom.-acc. pl. neutr. guae, hae(-). Ide. ο-staīblas nom. pl. -oi (balt. -ai) ir pastāne laikātan pra stan stesse kolektīwiskas, ni pronominālas izskīsnas.En urpr. astits, billāts tt. ast audirīt zentlīsta stesse modus relativus, kan ast erwīstusis stēisan laīt. ẽsamas, atsakomàs(is), važiúotas tīpas particīpan analōgai, ta-particīpamans aukūmpinusimans prūsiskans ma-particīpans, stan ezze panzdaumamans zentlītan modus relativus praesentis funkcijan perimmi particīpisks -ts, pirmai dīts prei prezentiskasmu staīblin, sklāit panzdau erplatints ir en preteritas staīblins (dāits) be pamettuns sāitan sen infinitiwas staīblu (dāts).
Prirodne populacije divlje trešnje u Srbiji nalaze se blizu južne granice areala ove značajne šumske vrste. Opstanak rubnih provenijencija, u Srbiji i široj regiji jugoistoka Europe, ugrožen je ...uslijed promjene klime, male veličine populacija, niske kompetitivnosti vrste i dr. Zbog toga se preporučuje umjetno potpomaganje obnove populacija uz proširivanje njihove genske raznolikosti. Iako je poznavanje razine i strukture genetske raznolikosti preduvjet njene učinkovite konzervacije i korištenja, istraživanja ove tematike na divljoj trešnji u regiji su rijetka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i obrazac fenotipske varijabilnosti za morfološka svojstva plodova, a raspravljena je i mogućnost povezanosti obrasca fenotipske varijabilnosti s genetskom diferencijacijom provenijencija.
Plodovi su prikupljeni u devet prirodnih populacija. Analizirano je deset morfoloških svojstava plodova i utrđena je prosječna klijavost provenijencija. Najmanje varijabilnim pokazalo se svojstvo širina ploda (CV = 6.2%), dok je najvarijabilnije svojstvo bila debljina peteljke (CV = 29.4%). Analizom varijance utvrđeno je da su se provenijencije međusobno statistički značajno razlikovale po svim istraživanim morfološkim svojstvima plodova (p<0.01; α = 0.05), izuzev po svojstvu debljina peteljke (p = 0.92). Iako je varijabilnost između provenijencija bila statistički značajna, razina unutarpopulacijske varijabilnosti bila je znatno veća (41.2-52.1%) od međupopulacijske diferencijacije (5.3-15.2%). Obrazac diferencijacije između provenijencija utvrđen je korelacijskom analizom prosječnih vrijednosti svojstava s klimatsko-geografskim varijablama provenijencija, pri čemu su se debljina ploda i duljina peteljke pokazali kao korisna dijagnostička svojstva. Prosječna debljina ploda bila je signifikantno pozitivno korelirana s nadmorskom visinom (R = 0.69; p = 0.04), prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = 0.80; p = 0.01) i prosječnim godišnjim brojem stupanj-dana ispod 0°C (R = 0.70; p = 0.04). Prosječna duljina peteljke bila je signifikantno negativno korelirana s prosječnom godišnjom količinom snježne oborine (R = -0.69; p = 0.04), a pozitivno s omjerom godišnje temperature i količine oborina (R = 0.71; p = 0.03). Rezultati su pokazali ekoklinalni obrazac fenotipske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu staništa i s njom koreliranim ekološkim varijablama.
Iako su istraživanja obuhvatila fenotipsku varijabilnost plodova iz prirodnih populacija, ovakvi rezultati ukazuju na vjerojatnost genetske diferencijacije provenijencija s obzirom na nadmorsku visinu. To daje temelj preporuci vertikalne sjemenske zonacije areala divlje trešnje u Srbiji, kao i sukladnog korištenja njenog reprodukcijskog materijala u potpomognutoj obnovi. Radi potvrde rezultata ovog istraživanja odnosno preciznije determinacije genetske strukture prirodnih populacija, neophodno je primijeniti metode analiza raznovrsnih fenotipskih svojstava u posebno dizajniranim pokusnim nasadima (npr. testovima provenijencija) kao i analiza prikladnih DNA markera.
Natural wild cherry populations in Serbia are a part of the southern border of this valuable forest tree species distribution range. The survival of these marginal provenances in Serbia as well as in the wider region is threatened by climate change, small population sizes, low competitiveness, etc. Therefore, it is recommended to artificially assist population regeneration while increasing their genetic diversity. Although knowledge of the amount and pattern of the specie’s genetic diversity is a prerequisite for its effective conservation and use, related research in the region is scarce. The main goal of this study was to determine the amount and pattern of phenotypic variability of natural wild cherry populations in Serbia. Possible link between revealed pattern of phenotypic variability and genetic differentiation of the provenances was discussed.
Fruits were collected in nine natural populations. Ten morphological traits of the fruits were measured, and average germination rate of the provenances was assessed. The least variable trait was the fruit width (CV = 6.2%), while the most variable trait was the petiole thickness (CV = 29.4%). Analysis of variance revealed significant among-provenance variation for investigated fruit characteristics (p <0.01; α = 0.05), except for the petiole thickness (p = 0.92). Although variability among provenances was significant, the level of within-population variability was much higher (41.2-52.1%) than among-provenance differentiation (5.3-15.2%). The pattern of among-provenance variation was determined by a correlation analysis between provenance mean values and their climatic-geographical variables, whereby fruit thickness and petiole length proved to be useful diagnostic traits. Mean fruit thickness was significantly and positively correlated with altitude (R = 0.69; p = 0.04), annual precipitation as snow (R = 0.80; p = 0.01), and annual degree-days below 0 °C (R = 0.70); p = 0.04). The average petiole length was significantly and negatively correlated with the annual precipitation as snow (R = -0.69; p = 0.04), while it was positively correlated with annual heat to moisture index (R = 0.71; p = 0.03). The results revealed an ecoclinal pattern of phenotypic differentiation among the provenances due to their habitat’s altitude and other ecological variables closely related to altitude.
Although this study basically dealt with phenotypic variability of wild cherry fruits originating from natural populations, the results indicate likelihood for genetic differentiation of the provenances due to altitude. This likelihood provides the basis for recommending vertical seed zonation, as well as congruent use of reproductive material for assisted restoration of wild cherry populations in Serbia. However, to confirm this presumption of ecoclinal pattern of genetic differentiation, it is necessary to conduct analyses of various phenotypic traits in common garden experiments (e.g. provenance trials) as well as analyses of appropriate DNA markers.
U ovome radu izvršen je detaljan fonološki opis čakavskih kopnenih govora zadarske okolice uz osnovne napomene o morfologiji. Rad se temelji na primjerima dobivenima od izvornih govornika tijekom ...terenskih istraživanja. Za svaku relevantnu pojavu paralelno se navode primjeri iz svih govora, nakon čega slijedi usporedba sa susjednim novoštokavskim govorima. Radu su priloženi i ogledni primjeri nekih od ispitanih govora dobiveni transkripcijom zvučnih zapisa snimljenih na terenu. Na temelju primjerā iznesenih u ovome radu možemo ustvrditi da su fonološke značajke čakavskih kopnenih govora zadarske okolice izvorno čakavske, kao i to da su, zbog višestoljetnih bliskih kontakata s novoštokavskim govorima susjednih naselja, do određene mjere narušene.
In this article, a detailed phonological description of the Chakavian idioms of the Zadar mainland is given. The description includes some principal morphological features as well. The article is based on the examples obtained from the native speakers of the idioms during the field research of the author. In the first two chapters, the historicalgeographic context and the methodology are explained. After this, some general features of the Chakavian idioms of the Zadar mainland are given. The phonological description includes vocalism, consonantism and accentology. Each feature is explained and exemplified for each Chakavian idiom, comparing them to the adjacent Shtokavian idioms. The morphological description includes examples of noun and verb forms. In the conclusion, two main statements are given. Despite the great influence that Shtokavian idioms of the adjacent villages have made to the phonology and the morphology of the Chakavian idioms in question, their Chakavian origin is confirmed by some characteristic archaisms (accentology in the first place). At the end of the article, the examples of some idioms in question are given, which are obtained from the transcription of the spontaneous speech of the native speakers.
U radu se analiziraju pojedina morfološka obilježja brojeva kao vrste riječi na odabranom korpusu objavljenih rječnika kajkavskih govora. Analizira se sklonidba glavnih brojeva od jedan do četiri, te ...posebice od pet dalje, sročnost imenica muškoga roda u NAV uz glavne brojeve dva, tri i četiri, uporaba broja jezero i ostvaraj brojevnih pridjeva i brojevnih imenica.
Brojevi kao vrsta riječi svojstveni su gramatičkomu opisu kajkavskoga narječja prema jezičnoj uporabi u pojedinim mjesnim govorima. U radu se analiziraju temeljna morfološka obilježja brojeva na ...odabranom korpusu objavljenih rječnika kajkavskih govora prema natuknicama, gramatičkim odrednicama vrste riječi, potvrđenim morfološkim oblicima, značenjima i navedenim oprimjerenjima značenja u rječničkim člancima. Predmet su analize glavni broj jedan i redni broj drugi u kontekstu brojeva i pridjeva.
PDF
