Cilj je ovog rada prije svega razmotriti neke osnovne pojmove i njihova značenja, vezane uz suvremene društvene interakcije, polazeći od klasičnih socioloških pojmova društveni odnos i društvena ...interakcija te sagledati što se mijenja, a što je isto u doba umrežavanja i »preseljenja« u virtualni prostor. Drugim riječima, želimo preispitati formu i sadržaj istih u dobu bez nužnosti dimenzije prostora u nekom odnosu, pri čemu nastaju nove forme i pojmovi kao što su mreža, umreženost, virtualnost i sl. U prvom poglavlju prikazat će se značenje pojmova društveni odnos i društvena interakcija koji podrazumijevaju one dru- štvene odnose u kojima su prisutni kontakt/susret ili komunikacija te koji nas vode prema pojmu društvena interakcija u istom prostoru i istom vremenu. Tema drugog poglavlja je društvena interakcija u istom vremenu bez prostora, kada pojavom informacijske tehnologije pojedinci i društva ulaze u cyber prostor nove virtualne stvarnosti. To nas pak dovodi do razvoja različitih oblika interakcija na društvenim mrežama, što je tema trećeg poglavlja. U četvrtom poglavlju razmatraju se neki rizici i neke pozitivne mogućnosti virtualnih interakcija u odnosu na realne.
The aim of this paper is primarily to consider some basic concepts and their meanings related to contemporary social interactions, starting from the classical sociological concepts of social relationship and social interaction, and to see what is changing and what remains the same in the age of networking and “moving” to virtual space. In other words, we want to re-examine their form and content in an age without the necessity of the spatial dimension for a relationship, in which new forms and concepts occur, such as network, networking, virtuality, etc. The first chapter will show the meaning of social relations and social interaction, which imply those social relations in which contact/encounter or communication is present and which leads us to the concept of social interaction in the same space and at the same time. The topic of the second chapter is social interaction at the same time without space, when, with the application of information technology, individuals and societies enter the cyberspace of a new virtual reality. This leads us to the development of various forms of interaction on social networks, which is the topic of the third chapter. The fourth chapter discusses some of the risks and positive possibilities of virtual interactions over real ones.
Na področju govornih in jezikovnih tehnologij predstavlja avtomatsko razpoznavanje govora enega izmed ključnih gradnikov. V prispevku bomo predstavili razvoj avtomatskega razpoznavalnika slovenskega ...govora za domeno dnevnoinformativnih oddaj. Arhitektura sistema je zasnovana na globokih nevronskih mrežah. Pri tem smo ob upoštevanju razpoložljivih govornih virov izvedli modeliranje z različnimi aktivacijskimi funkcijami. V postopku razvoja razpoznavalnika govora smo preverili tudi, kakšen je vpliv izgubnih govornih kodekov na rezultate razpoznavanja govora. Za učenje razpoznavalnika govora smo uporabili bazi UMB BNSI Broadcast News in IETK-TV. Skupni obseg govornih posnetkov je znašal 66 ur. Vzporedno z globokimi nevronskimi mrežami smo povečali slovar razpoznavanja govora, ki je tako znašal 250.000 besed. Na ta način smo znižali delež besed izven slovarja na 1,33 %. Z razpoznavanjem govora na testni množici smo dosegli najboljšo stopnjo napačno razpoznanih besed (WER) 15,17 %. Med procesom vrednotenja rezultatov smo izvedli tudi podrobnejšo analizo napak razpoznavanja govora na osnovi lem in F-razredov, ki v določeni meri pokažejo na zahtevnost slovenskega jezika za takšne scenarije uporabe tehnologije.
The article deals with the phenomenon of post-truth and conspiracy and includes theoretical research created within a wider artistic project. The project was motivated by the explosion of alternative ...facts and the relativization of the concept of truth, and briefly provides an overview of the various factors that have influenced the contemporary social climate.
Zahvaljujući procesu globalizacije, razvojem tehnologija dolazi do razvoja medija koji imaju važnu ulogu u oblikovanju čovjekova života i društva općenito. Medijima se često pripisuje moć oblikovanja ...pojedinčeve svakodnevnice, a posebno svakodnevice mladih, kao društvene skupine koja odrasta i razvija se u digitalnom dobu. Ipak, u sociološkoj teoriji ne postoji usuglašenost oko učinaka koje mediji proizvode, kao ni metodološka usuglašenost u konceptualizaciji i operacionalizaciji istraživanja povjerenja u medije. Zbog toga je u istraživanju korišten mješoviti pristup te metode ankete i intervjua kako bi se dobili što bolji podaci o problemu istraživanja. Napravljena je analiza podataka iz zadnjega vala anketnoga istraživanja Europske studije vrijednosti (2017. godine). Europska studija vrijednosti je međunarodni znanstveni projekt, u koji je uključeno i Hrvatsko katoličko sveučilište. Uzorak su bili mladi od 18 do 35 godine iz 34 europske zemlje (n=16772), uključujući i Hrvatsku (n=455). U intervjuima je sudjelovalo 10 sudionika iste dobne skupine iz Zagreba i Zlatara. Rezultati pokazuju da mladi u Hrvatskoj imaju više povjerenja u društvene mreže, a manje povjerenja u tisak nego njihovi vršnjaci iz europskih zemalja te da ne postoji povezanost povjerenja u tisak i društvene mreže s veličinom grada iz kojega dolaze ispitanici. Rezultati kvalitativnoga istraživanja su pokazali da je zbog lake dostupnosti, aktualnosti, multimedijalnosti i mogućnosti arhiviranja sadržaja, internet medij koji mladi najčešće koriste. Oni na njemu i prate i konzumiraju uglavnom zabavne sadržaje te više slušaju i gledaju nego što čitaju. Sudionici u vrste medija i medijske sadržaje upisuju različita značenja vezana uz povjerenje (sažetost, potpis autora, reference, provjerljivost informacija i dr.) i nepovjerenje (senzacionalizam, lažne vijesti, dezinformacije, jednostranost i dr.), stoga se u našem istraživanju djelomično potvrđuje teorija o racionalnosti publika. Naime, sudionici ne sudjeluju javno u raspravama i komentarima, a vijesti i komentare na sadržaje dijele samo s bliskim osobama te pokazuju pasivnost prema proglašivačkoj i tekstualnoj formi zbog odbojnosti prema virtualnom nasilju. S obzirom na to da im mediji služe uglavnom za zabavu, oni ih koriste i kada nemaju povjerenje u njih.
According to the process of globalisation, the development of technologies leads to the development of media that play an important role in shaping human life and so-ciety in general. The media are often credited with the power to shape an individual’s everyday life, and especially the everyday life of young people, as a social group that grows and develops in the digital age. However, in sociological theory, there is no consensus on the effects that the media produce, as well as methodological con-sensus in the conceptualization and operationalization of confidence in the media. Therefore, we used a mixed approach: survey and interview method to obtain thebest possible data on the research problem. We made an analysis of data from the 2017 European Values Study survey. The European Values Study is an international scientific project, in which the Catholic University of Croatia is involved. The sample were young people from 18 to 35 years of age from 34 European countries (n=16772), including Croatia (n=455). In the qualitative part of the research, we interviewed 10 participants of the same age group from Zagreb and Zlatar. The results show that young people in Croatia have more confidence in social networks, and lack of confidence in the press than their peers from European countries, and there is no connection between confidence in the press and social networks with the size of the city/town from which the respondents come. Due to the easy accessibility, actuality, multimedia and the possibility of archiving content, the Internet is the medium most used by participants of qualitative research. They consume mostly entertaining content and listen and watch more than they read. Participants enter different meanings in media types and media content related to confidence (brevity, author’s signature, references, verifiability of information, etc.) and lack of confidence (sensationalism, fake news, disinformation, one-sided reporting, etc.), so our research confirms partly the theory of audience rationality. However, participants do not publicly participate in discussions and comments, and they share news and comments on content only with close people. They don’t show enunciative productivity and textual productivity due to their aversion to virtual violence. Since the media is mostly for entertainment, they use it even when they don’t trust them.
Svako novo komunikacijsko sredstvo oblikuje novu komunikacijskuparadigmu zbog čega Katolička Crkva otvoreno, ali s oprezom,prihvaća svako „čudesno iznašašće tehnike” i iskorištavanjegovu snagu i ...potencijale kako bi vršila, jačala i unaprjeđivalasvoje apostolsko djelovanje. Danas, u vrijeme epidemije koronavirusaona je mnoga obavijesna sredstva pretvorila u „suvremenepropovjedaonice”. Ovaj rad donosi rezultate istraživanja i odgovorna pitanje kako su reagirale pojedine župe u Splitsko-makarskojnadbiskupiji u vrijeme mjere lockdowna, odnosno jesu li župniciotvorili crkvu u virtualnom prostoru. Osim toga, pregledom odabranihpovijesnih dokumenata i kratkom analizom pokušalo se pokazatida su oni svakako imali dobro uporište i razlog da se otvorenovim komunikacijskim tehnologijama u vrijeme epidemije. Naime,brojni crkveni dokumenti, oni koji datiraju od II. vatikanskog koncilapa do najnovije poruke pape Franje povodom Svjetskog danadruštvenih komunikacija, zaređene osobe i vjernike laike medijskisu opismenjivali i kontinuirano poticali da iskoriste to „divnooruđe” za novo iskustvo zajedništva, dijeljenja, slavlja i evangelizacije.Za istraživanje su korištene metode analize sadržaja i komparacije.Podatci su preuzeti iz Tiskovnog ureda Splitsko-makarskenadbiskupije te s internetskih stranica i društvenih mreža svakeod župa Nadbiskupije. Potom su sumirani i analizirani te se komparacijskommetodom došlo do traženih rezultata.
A new means of communication shapes a new communicationparadigm, which is why the Catholic Church openly, butwith caution, accepts every “miraculous invention of technology”and uses its strength and potential to carry out, build up andimprove its apostolic work. Today, at the time of the coronavirusepidemic, many media have been turned into “modern pulpits.”This paper presents the results of the research and the answer tothe question of how some parishes in the Split-Makarska Archdiocesereacted during the lockdown, i.e. whether the parishpriests opened the church in a virtual space. Furthermore, anoverview of selected historical documents and a brief analysistries to show that they certainly had a good foothold and a reasonto open up to new communication technologies at the timeof the epidemic. Namely, numerous church documents, thosedating from the Second Vatican Council until the latest messageof Pope Francis on the occasion of the World Day of Social Communications,have continuously encouraged the ordained personsand lay faithful to become literate in the media and to usethis “wonderful tool” for a new experience of communion, sharing,celebration and evangelization. Content analysis and methodsof comparison were used for this research. The data weretaken from the Press Office of the Split-Makarska Archdioceseand from the websites and social networks of each of the parishesof the Archdiocese. These data were then summarized andanalysed, and the required results were obtained by the methodof comparison.
Od njezinog prvog službenog spominjanja (sredinom 90-ih godina) dodanas Cyber se psihologija prometnula u jedno od najpropulzivnijihistraživačkih područja psihologije. Iako se konceptualno naslanja ...napsihologiju medija, te čini svojevrsnu njezinu ekstenziju, specifičnostiinterakcije ljudi s novim tehnologijama stvorile su potrebu za novimteorijskim okvirima i istraživanjima. U ovom preglednom radudetaljnije su prikazana najčešće istraživana područja, ujedno i manjezastupljena u domaćoj literaturi. To su područja motiva i obrazacakorištenja novih tehnologija kod različitih korisnika, karakteristikakompjutorski posredovane komunikacije, stvaranja online identitetai online samorazotkrivanja, te povezanosti korištenja tehnologija sdobrobiti. Iako su ponegdje zamjetni proturječni empirijski nalazi,sve veći broj metaanaliza polako pomaže uspostavi općih zaključaka,sugerirajući pritom iznimnu kompleksnost pitanja utjecaja novihtehnologija na ponašanje i doživljavanje pojedinca.
From its first official mention (in the mid-90s) to the present day, Cyberpsychology has emerged as one of the most propulsive research areasof psychology. Although it conceptually relies on the psychology of themedia, and is somewise its extension, the specifics of human interactionwith new technologies have created the need for new theoreticalframeworks and empirical research. This review paper presents inmore detail the most frequently researched areas, which are also lessrepresented in the Croatian literature. These are the areas of motivesand patterns of using new technologies among users with differentcharacteristics, the specifics of computer mediated communication, thecreation of online identity and online self-disclosure, and the relationbetween the use of technology and well-being. Although sometimescontradictory empirical findings are noticeable, an increasing numberof meta-analyses slowly help to establish general conclusions, at thesame time suggesting the exceptional complexity of the issue of the newtechnology influence on the mind and behavior of the individual.
Suvremena sredstva za dekontaminaciju bojnih otrova Tušek, Dragutin; Cetina, Ivana; Pehar, Vesna
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
12/2019, Letnik:
68, Številka:
11-12
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Suvremena sredstva za dekontaminaciju bojnih otrova moraju biti djelotvorna i ekološki prihvatljiva. Iz tih razloga novija znanstvena istraživanja usmjerena su na ispitivanje djelotvornosti metalnih ...oksida, prirodnih i sintetskih zeolita te metal-organskih mreža u dekontaminaciji bojnih otrova i drugih toksičnih spojeva poput organofosfornih pesticida. Iako su prvotna istraživanja zeolita kao dekontaminanata bila usmjerena na istraživanje sintetskih zeolita, u posljednje vrijeme sve interesantniji su i prirodni zeoliti, u prvom redu klinoptilolit. Pokazalo se da metal-organske mreže na bazi cirkonija mogu uspješno razgraditi kemijske ratne agense i njihove simulante te da spadaju među najbrže katalizatore za hidrolizu živčanih bojnih otrova. Razvoj suvremenih materijala nije usmjeren samo na istraživanje dekontaminacijskih svojstava nego i u svrhu zaštitnih premaza i slojeva koji mogu imati i samo-dekontaminacijski učinak.
The modern decontaminants for chemical warfare agents must be effective and environmentally acceptable. For these reasons, recent scientific research has focused on the investigation of the efficacy of metal oxides, natural and synthetic zeolites and metal-organic frameworks (MOF) in decontamination of chemical warfare agents and other toxic compounds such as organophosphorus pesticides. Although the first zeolite decontaminants research have been directed to the investigation of synthetic zeolites, the natural zeolites have become more interesting, especially clinoptilolite. It has been shown that zirconium-based metal-organic frameworks (MOF) can successfully break down chemical warfare agents and their simulants and be among the fastest catalysts for the hydrolysis of nerve agents. Development of modern decontamination materials is not intended only to exploring decontamination properties, but also in development of protective coatings and layers with a self-decontamination effect.
In the current study, an
artificial neural network
(ANN) and
multiple linear regressions
(MLR) have been used to develop predictive models for the estimation of molecular diffusion coefficients of ...1252 polar and non-polar binary gases at multiple pressures over a wide range of temperatures and substances. The quality and reliability of each method were estimated in terms of the
correlation coefficient
(R),
mean squared errors
(MSE),
root mean squared error
(RMSE), and in terms of
external validation coefficients
(Q2ext).
The comparison between the artificial neural network (ANN) and the multiple linear regressions (MLR) revealed that the neural network models showed a good predicting ability with lower errors (the roots of the mean squared errors in the total database were 0.1400 for ANN1 and 0.1300 for ANN2), and (root mean squared errors in the total databases were 0.5172 for MLR1 and 0.5000 for MLR2).
U ovoj studiji primijenjene su
umjetna neuronska mreža
(ANN) i
model višestruke linearne regresije
(MLR) za razvoj prediktivnih modela za procjenu koeficijenata molekularne difuzije 1252 polarnih i nepolarnih binarnih plinova pri višestrukim tlakovima u širokom rasponu temperatura i tvari. Kvaliteta i pouzdanost svake metode procijenjeni su pomoću
korelacijskog koeficijenta
(R),
srednjih kvadratnih pogrešaka
(MSE),
korijena srednje kvadratne pogreške
(RMSE) te
koeficijenata vanjske validacije
(Q2ext).
Usporedba između umjetne neuronske mreže (ANN) i višestrukih linearnih regresija (MLR) otkrila je da modeli neuronske mreže pokazuju dobru sposobnost predviđanja s nižim pogreškama (korijeni srednjih kvadratnih pogrešaka u ukupnoj bazi podataka bili su 0,1400 za ANN1 i 0 (1300 za ANN2 a pogreške korijena srednje vrijednosti u ukupnim bazama podataka bile su 0,5172 za MLR1 i 0,5000 za MLR2).
Način komunikacije među ljudima znatno se promijenio razvojem komunikacijskih tehnologija, posebice društvenih mreža. Posljedice novih komunikacijskih navika zrcale se u svim sferama ljudskog života. ...One nisu samo bihevioralne prirode već su i psihološke, kognitivne, emotivne, fizičke i duhovne naravi. Kako bi se te promjene konkretizirale, u ovom radu se analiziraju i kompariraju promišljanja nekoliko suvremenih autora (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K. Reardon, M. McLuhan i F. Colombo) koji detektiraju znanstvene i (bio)etičke izazove u vezi čovjek-komunikacijske tehnologije. Nadalje, poštujući pluriperspektivnost kao metodološku odrednicu integrativne bioetike, identificiraju se posljedice zatvorenosti čovjeka prema čovjeku, s filozofskog, antropološkog, komunikološkog, medicinskog i teološkog aspekta. Na koncu, iz bioetičke perspektive valoriziraju se dijaloška filozofija M. Bubera i poruka pape Franje sadržana u enciklici Fratelli tutti. Cilj je pronaći orijentire u humaniziranju i bioeticiziranju (digitalne) komunikacije u svrhu revitaliziranja interpersonalnih JA-TI odnosa te izgradnje humanije „ekologije medija”.
The way of communication between people has changed significantly with the development of communication technologies, and especially social networks. The consequences of new communication habits are reflected in all spheres of human life. They are not only behavioural but are also psychological, cognitive, emotional, physical, and spiritual nature. In order to concretize these changes, this paper analyses and compares the reflections of several contemporary authors (S. Tubs, N. Carr, M. Spitzer, S. Turkle, U. Galimberti, K. K Reardon, M. McLuhan, F. Colombo) which detect scientific and (bio)ethical challenges in the relationship human being-communication technology. Respecting pluriperspectivity as a methodological determinant of integrative bioethics, the consequences of closedness between people is analyzed from the philosophical, anthropological, communicological, medical and theological aspects. Finally, the philosophy of dialogue of M. Buber and the message of Pope Francis from the encyclical Fratelli tutti are valorized from a bioethical perspective. The aim is to find orientation in humanizing and bioethicizing (digital) communication. The purposes are revitalizing interpersonal I-YOU relationships and building “media ecology”.
Društvene mreže u današnje vrijeme predstavljaju jedan od važnijih »tehnoloških alata« u životima ljudi diljem svijeta, a u najvećoj mjeri koriste ih adolescenti (pogotovo djevojke), pri čemu su ...najčešće korištene Snapchat, Instagram, TikTok i Facebook. Glavni cilj ovoga rada je istražiti obilježja korištenja Snapchata meðu srednjoškolcima Grada Zagreba, prije svega zbog iznimne popularnosti, količine provedenog vremena na ovoj društvenoj mreži, potencijalnih psihosocijalnih rizika te nedostatka domaće literature u ovom području. U istraživanju je sudjelovalo 825 učenika (NM = 404; ND = 418; 3 učenika nije označilo spol), a raspon dobi kreće se od 14 do 20 godina (Mdob = 16,65; SDdob = 1,208). Rezultati pokazuju da preko 80% srednjoškolaca koristi Snapchat, te su utvrðene razlike u učestalosti korištenja s obzirom na spol, dob/razred te vrstu škole. Instagram, Snapchat i TikTok najpopularnije su društvene mreže meðu zagrebačkim srednjoškolcima, a korištenje jedne umjereno je povezano s korištenjem ostalih, stoga rezultati govore u prilog postojanju preferirane i dominantne društvene mreže koja se koristi češće u odnosu na druge. Zaključno, nisu utvrðene razlike u izraženosti ovisnosti o internetu s obzirom na učestalost korištenja Snapchata. Dobivenim rezultatima omogućeno je bolje razumijevanje obilježja korištenja Snapchata meðu srednjoškolcima, a isti su interpretirani u kontekstu aktualnih znanstvenoistraživačkih spoznaja i izazova, te mogućnosti razvoja psihosocijalnih intervencija.
PDF
