U strateškim planovima nacionalnih muzeja primjećuje se nedostatak iskustva u primjeni procesa izrade plana, provedbe aktivnosti te praćenja i evaluacije. Uočeno je da strateško planiranje do sada ...nije počivalo na načelima participacijskoga pristupa pa je izostao sinergijski učinak bez kojega je teško ostvariti ambicioznije ciljeve u muzejskoj djelatnosti, posebno investicije u obnovu ili izgradnju novih muzeja. Da bi strateško planiranje imalo dobre rezultate, potrebno je uspostaviti bolju koordinaciju između ključnih dionika, temeljenu na participacijskom modelu motiviranom zajedničkim interesima ostvarenja planiranih ciljeva. Strateški plan mora pratiti akcijski plan koji će osigurati provedbu. Ključno je da inicijative dolaze iz muzeja, a potrebe se usklađuju s osnivačem od idejne do provedbene faze uz alokacije financijskih resursa.
U fokus istraživanja stavljen je Muzej Đakovštine kao primjer problematike osnivanja muzeja i novih izazova muzeološkog rada koji su nakon toga uslijedili. Kao uvod u temu iskorišten je pregled ...povijesti razvoja muzeja od antike do 20. stoljeća kada se pojavljuju njihova prva sustavna proučavanja. U tom su kontekstu analizirani muzeologija i Međunarodna organizacija muzeja ICOM, uz poseban osvrt na njegove službene definicije muzeja. Nakon komentara na Izjavu o poslanju Muzeja Đakovštine, dat je uvid u razvojni put ustanove podijeljen na tri faze koje odgovaraju trima zgradama u koje je muzej bio smješten. Posljednja od njih, ona od 2002. godine do danas, obrađena je zasebno kroz uvid u proces adaptacije zgrade, način zaštite predmeta, izradu i izgled stalnog postava te nekoliko riječi o likovnoj zbirci Muzeja
Potres u Skoplju 26. srpnja 1963. uništio je 80 % grada i odnio 1070 života. Od šest muzeja, koliko ih je tada Skoplje imalo, četiri su potpuno uništena, a s njima i dio muzejske građe, ponajviše ...vrijedne arheološke zbirke. Svi muzeji bili su smješteni u adaptiranim starim zgradama jer do 1969. u Makedoniji nije bila sagrađena niti jedna suvremena muzejska zgrada. Nakon potresa većina kulturnih ustanova dobila je nove, prema tadašnjim standardima građene objekte, a među njima su i Prirodoslovni muzej, Muzej suvremene umjetnosti i Muzej Makedonije (Arheološki, Povijesni i Etnološki).
Zagrebački muzeji, koji čuvaju više od polovice nacionalne muzejske baštine, smješteni su uglavnom u povijesnim nenamjenskim zgradama, od čega je više od polovice zaštićeno kulturno dobro te nisu ...prilagođene potrebama muzeja 21. stoljeća. Samo je pet namjenski sagrađenih muzejskih zgrada u Gradu Zagrebu, od kojih je tek jedna podignuta u 21. stoljeću. Većina muzeja nalazi se u samome gradskom središtu koje je u službenim dokumentima o procjeni rizika izdvojeno kao najugroženije područje Grada Zagreba.
