Cilj. Cilj je ovoga rada analizirati mogućnosti korištenja postojećih projekata digitalizacije, kao i osmišljavanja novih, u kontekstu izazova uzrokovanih pandemijom i potresima, kao primjerima ...kriznih situacija. Rad se bavi odgovorom Hrvatskog povijesnog muzeja na složenu kriznu situaciju uzrokovanu pandemijom virusa SARS-CoV-2 i snažnim potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. Kao rezultat tih događaja Hrvatski povijesni muzej do daljnjeg je zatvoren za javnost i suočava se s izazovom pronalaska novih modela komunikacije s korisnicima kako bi ispunio svoju svrhu i misiju.
Pristup/metodologija. Metodologija rada bit će usredotočena na analizu prethodnih projekata i korištenja procesa digitalizacije i digitalnih preslika kao isključivog i jedinog središnjeg pristupa u (obradi), osiguranju dostupnosti i prezentaciji muzejske građe u kriznim situacijama, s naglaskom na nove načine njezina korištenja i poboljšanje postojeće komunikacije Muzeja s korisnicima.
Rezultati. Rad donosi detaljan prikaz važnosti procesa digitalizacije i izrade digitalnih preslika te njihove implementacije u oblikovanju novih modela poslovnih procesa s mogućnošću uspostavljanja novih usluga i komunikacije s korisnicima u virtualnom okruženju.
Originalnost/vrijednost. Iskustva stečena ovim projektima mogu poslužiti Hrvatskom povijesnom muzeju i drugim baštinskim ustanovama u Republici Hrvatskoj u praktičnojprimjeni jednog od modela korištenja digitalizacije u svladavanju brojnih izazova, posebice u kriznim situacijama, s kojima se baštinske institucije danas suočavaju, a u čemu se ogleda i originalnost ovoga rada.
Ovim radom pokušat će se omogućiti uvid u nastanak i razvoj osnovnog sustava/
sistema muzejske dokumentacije Muzeja za umjetnost i obrt, koji je razvijen
za vrijeme ravnateljstva Vladimira Tkalčića ...(1933. – 1952.) i koji je u
određenoj mjeri zadržan i nakon završetka navedenog razdoblja. Komparacijom
će se pokazati što je u navedenom sustavu/sistemu korespondiralo kao
i što je bilo različito od načina vođenja muzejskog inventara (ili s muzejskom
dokumentacijom) od vremena osnutka Muzeja za umjetnost i obrt (1880.)
pa sve do 1933. godine. Također, poseban naglasak stavit će se na formiranje
centralne ili jedinstvene inventarne knjige Muzeja za umjetnost i obrt koja se
(iako u digitalnom obliku), u Muzeju za umjetnost i obrt vodi i danas.
Članak donosi sažeti prikaz rada i uloge Vladimira Tkalčića na formiranju
i vođenju muzejske dokumentacije Etnografskoga muzeja. Neposredno nakon
osnutka u fundus muzeja ušlo je oko 20.000 predmeta ...te je jedan od
prvi zadataka bila njihova stručna obrada, inventariziranje i katalogiziranje.
Zahvaljujući Tkalčiću postavljeni su temelji stručnog i znanstvenog rada muzeja,
pri čemu se nastojalo slijediti tadašnje muzeološke principe. U radu je
naglasak stavljen na oblik i način vođenja muzejske dokumentacije koji je,
uz neznatne intervencije, zadržan i nakon Tkalčića te u značajnom dijelu
korespondira sa suvremenom praksom vođenja muzejske dokumentacije Etnografskog
muzeja kao i s trenutno važećim propisima.
Rad donosi sažeti prikaz dokumentarističke djelatnosti u Etnografskom muzeju u Zagrebu od 1919. godine do danas. Nastoji uputiti na značaj, ali i promjenu te proširenje uloge dokumentacije u muzejima ...tijekom vremena. Istaknut je kontinuitet vođenja dokumentacije u Etnografskom muzeju tijekom 100 godina njegova djelovanja te ukratko predstavljen rad osoba koje su imale ključnu ulogu u formiranju i vođenju dokumentacije Muzeja. U zaključnom dijelu predstavljeni su trenutni izazovi i nastojanja da se tradicija vođenja dokumentacije uskladi s promjenama zakona, razvojem tehnologije i međunarodnim standardima.
U radu se analizira uloga arhivske službe i arhivskoga zakonodavstva u funkcijizaštite arhivskoga i registraturnoga gradiva nastaloga radom ili u posjedu muzejskih ustanova kao njegovih stvaratelja i ...imatelja. U prvom se poglavlju prikazuju zakonodavni okvir i osnovna obilježja nadzorne politike državnih arhiva u odnosu namuzejske ustanove. Daje se pregled kategoriziranih muzejskih ustanova prema području ovlasti svih državnih arhiva u Hrvatskoj te se analizira njihova struktura s obziromna vrstu, djelokrug i osnivača. U drugom poglavlju nastoji se definirati dokumentacijske cjeline koje nastaju radom muzejskih ustanova te se daje prijedlog njihove hijerarhijske organizacije prema poslovnim funkcijama. U istom poglavlju analiziraju se i cjeline arhivskoga gradiva u posjedu muzejskih ustanova koje su strane provenijencije, tj. nastale djelovanjem drugih stvaratelja. U tom se kontekstu ukazuje na potrebu utvrđivanja i normiranja kriterija za razgraničenje arhivskoga gradiva između arhiva, knjižnica i muzeja kao baštinskih ustanova. U trećem poglavlju daje se pregled arhivskih fondova i zbirki muzejskih ustanova do sad preuzetih u državne arhive. U četvrtom poglavlju prikazuju i analiziraju se obveze muzejskih ustanova u svezi sa zaštitom arhivskoga i registraturnoga gradiva u njihovu posjedu, utvrđene arhivskim propisima te propisima o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Značenje i načini korištenja fotografija, koje osim dokumentarne imaju i umjetničku vrijednost, podrazumijevaju vrijednost dokumentacije kao trajnog zapisa, upotrebu te sekundarne građe tijekom ...realizacije stalnog postava i kataloga, primjenu pri snimanju videoprikaza različitih izložaba i aktivnosti te njihovo korištenje za izradu multimedijskih vodiča u budućnosti, u izložbenoj djelatnosti te na posebnim događanjima. U idućem razdoblju planira se izložba fotografija u Palači, što bi moglo biti korisno i zanimljivo posjetiteljima jer bi time dobili priliku izravno saznati koliko je procesa i aktivnosti trebalo obaviti za realizaciju projekta obnove Palače i za otvorenje stalnog postava.
Stvaranje nacionalne baze digitalnih tiskarskih matrica osiguralo bi muzejima, ali i drugim javnim ustanovama s obvezom prikupljanja hemerotečne građe, pristup podatcima u obliku koji može ...zadovoljiti njihove stvarne potrebe, istodobno dokidajući troškove koji nastaju postupcima prikupljanja, digitalizacije, inventarizacije i interne pohrane velikih količina materijala. Ipak, razvoj zakonske regulative i sustava koji to omogućuje tek slijedi
Prvi zapis uopće u programu S++ datira od 24. ožujka 2009., tako da se ove godine navršilo prvo desetljeće stručne obrade sekundarne dokumentacije Hrvatskog muzeja turizma. Trenutačno je ukupan broj ...svih zapisa je 3288. Uvjerljivo je najbrojniji fond onaj s medijskim objavama o aktivnostima Hrvatskog muzeja turizma, a s fondom hemeroteke od 1960 zapisa, to čini 60 % svih zapisa. Nakon hemeroteke slijedi fond izdavačke djelatnosti s 495 zapisa, te medijateke s 296 zapisa. Svi se zapisi čuvaju i na serverskom računalu, a zapisi iz medijateke, fonoteke i videoteke čuvaju se i na CD-ovima.
The 16 State Museums of Berlin - Foundation Prussian Heritage – do host a great variety of collections from art to ethnology and from Egyptology to Pre-history. In the past those museums had ...implemented their own databases – in some cases even several in one museum – and a lot of material is still documented in paper form.
In 1999 the decision was taken to introduce one common museum documentation system for all of them. Among other things this was done because one uniÞ ed public access interface should in future
allow easy and comprehensive searching of the museum holdings.
This decision puts up the challenge to bring together parts of the vocabulary in order to allow meaningful retrieval covering all collections. In order to provide for a common retrieval vocabulary
the decision had been taken to make use of the Subject Headings Authority File (SWD) of the German National Library (DDB). Thus, after overcoming the problems of migrating some 65 databases into the new system, the problem remains - to link this new overall vocabulary with the very different pre-existing vocabularies of the museums, - to Þ nd common rules for data Þ elds relevant for
all museums - to develop the workß ow for the implementation
of those rules - to discuss and agree on the use of other already
existing thesauri and classiÞ cations like TGN, AAT or ICONCLASS.
The presentation will summarise major results reached so far, problems encountered and outline the next steps.
PDF
