Količina informacija dostupna putem interneta zahtijeva postupke istraživanja i razvoj kompetencija za njihovu provjeru te prepoznavanje relevantnih informacija i njihovo klasificiranje. U radu se ...sažeto razmatraju (1) temeljno razlikovanje triju razina interneta (Surface Web, Deep Web i Dark Web) i njihovi kritički potencijali; (2) odgovarajuće kompetencije za obradu dostupnih informacija (kritičko mišljenje i informacijska pismenost) i (3) tri situacije primjene interneta i prijedlozi za cjelovitije kritičko korištenje interneta.
The amount of information accessible through the internet requires specific research procedures and competence development needed to verify and recognise the relevant information and their classification. This article briefly considers (1) a fundamental distinction of three levels of the internet (Surface Web, Deep Web, and Dark Web) and their critical potentials, (2) required competencies for processing available information as critical thinking and information literacy, and (3) three situations for internet application and suggestions for a more extensive crucial use of the internet.
Rad uvodno donosi prikaz probacijskih poslova u Hrvatskoj, od kojih velik broj podrazumijeva i tretmanski rad s počiniteljima kaznenih djela. U okviru rehabilitacijskog pristupa hrvatska probacijska ...služba slijedi načela Modela rizik-potreba-responzivnost (RPR model), a u određenoj mjeri i načela Modela kvalitetnih života (MKŽ-a). U ovom se radu RPR model analizira sa stajališta postojećih prednosti i kritika, pri čemu se posebno razmatra načelo responzivnosti, koje se u stranoj literaturi ističe naročito izazovnim. Nakon kratkog prikaza MKŽ-a, slijedi usporedba ova dva modela, čija načela aktualno dovode do velikih rasprava zbog potencijalnih razlika u pristupima počinitelju kaznenog djela. Modeli i pripadajuća načela se potom analiziraju sa stajališta izazova njihove primjene u obavljanju probacijskih poslova. Provedene analize mogu pridonijeti učinkovitosti rada hrvatske probacijske službe, a mogu biti od koristi i znanstvenicima, pri validaciji probacijskog aktuarskog instrumenta i istraživanju domaće probacijske prakse.
Odprta znanost temelji na prosto in odprto dostopnih znanstvenih publikacijah in podatkih. Slednji omogočajo preverjanje rezultatov predhodnih raziskav in njihovo nadgrajevanje, v kontekstu ...jezikovnih tehnologij in ročno označenih jezikovnih virov pa tudi šolanje novih orodij za procesiranje besedil. Vendar pa je, tako kot za znanstvene objave, tudi za podatke pomembno, da so korektno citirani, saj šele to omogoča ponovljivost raziskav, citati pa so tudi najpomembnejši pokazatelj zanimivosti in koristnosti delovanja znanstvenikov ter pomembno vplivajo na njihovo priznanost in s tem možnost pridobivanja projektov ter zaposlitev. V prispevku najprej predstavimo ti. »austinska načela« citiranja jezikovnih podatkov in opišemo tovrstne aktivnosti v sklopu infrastrukture CLARIN.SI. Nato analiziramo stanje citiranja jezikovnih podatkov, predvsem korpusov, v šestih vodilnih slovenskih jezikoslovnih znanstvenih revijah (Jezik in slovstvo, Slavistična revija, Slovenščina 2.0, Linguistica, Slovene Linguistic Studies in Jezikoslovni zapiski) ter v zbornikih dveh znanstvenih konferenc z jezikoslovno tematiko (Jezikovne tehnologije in digitalna humanistika ter Obdobja) za obdobje zadnjih sedmih let, tj. 2013–2019. Pregledali smo 1.074 znanstvenih objav in kvantitativno ter kvalitativno analizirali rezultate. S kvantitativnega vidika pokažemo, da v celotnem obdobju zgolj dobra četrtina pregledanih člankov vključuje rabo virov ter da je v poznejšem obdobju (2018–2019) raba virov v objavah več kot dvakrat pogostejša kot v zgodnejšem obdobju (2013–2017). Načine navajanja virov razvrstimo v pet kategorij (npr. navajanje hiperpovezave na vir v besedilu ter navajanje ključne publikacije o viru); pokažemo, da je raba posameznega načina v veliki meri odvisna od navodil avtorjem za posamezno publikacijo. S kvalitativnega vidika se osredotočamo predvsem na vire z vnosom v repozitoriju raziskovalne infrastrukture CLARIN.SI, za katere pokažemo, da so z redkimi izjemami neustrezno citirani. Izsledke povzamemo in po ti. »austinskih načelih« pokažemo, kaj je bilo že narejenega v sklopu infrastrukture CLARIN.SI ter predlagamo smernice za citiranje jezikoslovnih podatkov in načine za njihovo implementacijo.
U ovom se radu preispituje pojednostavljeno prihvaćeno i ne-preispitano razlikovanje između ustavnog koncepta socijalne države, socijalnih prava te poreznog sustava. Ono svoj praktičan učinak nalazi ...u djelovanju Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji zbog jaza koji nalazi između tih kategorija propušta adekvatno tumačiti i štititi koncept socijalne države u nadzoru ustavnosti poreznog zakonodavstva. Krajnji je rezultat takvog djelovanja stvaranje prostora pretjeranog ustavnosudskog samoograničenja. Nasuprot strahu od sudskog aktivizma, koji se predstavlja kao jedina alternativa opetovanom pozivanju na doktrinu političkih pitanja, ističe se kako socijalnu državu treba tumačiti kao prožimajuću smjernicu tumačenju poreznog sustava ne bi li se ostvario značaj koji sadrži kao sastavnica hrvatskog ustavnog identiteta. Takvo povezivanje socijalne države s konkretnijim porezno-pravnim kategorijama ne mora dovesti do politički hiperaktivnog Suda, sve dok se on pri definiranju granica vlastitog djelovanja, umjesto ustrajanja na ograničenosti tumačenih načela, usredotočuje poglavito na slabosti i posljedice modusa svojeg odlučivanja.
This paper reconsiders the accepted simplified and un-questioned differentiation between the constitutional concept of the social state, social rights, and the tax system. It finds it practical effect in the agency of The Constitutional Court of the Republic of Croatia which, due
to the gap between these categories, fails to adequately interpret and protect the concept of the social state in reviewing the constitutionality of tax legislation. The absolute result is a space of an excessive constitutional self-restraint. Contrary to the fear of judicial activism, which is presented as the single alternative to the continuous invocation of the political questions doctrine, it is emphasized that the social state should be interpreted as a pervasive guideline for the interpretation of the tax system in order to achieve the significance it contains as a component of the Croatian constitutional identity. The link between the social state and more specific tax categories does not necessarily lead to a politically hyperactive Court, as long as it focuses mainly on the weakness and consequences of its decisionmaking mode when defining the limits of its own action, instead of insisting on the limitations of interpreted principles.
Cilj ovog istraživanja bio je istraživanje uloge religioznosti u psihološkoj dobrobiti mladih. U tu svrhu povedeno je istraživanje na mladima prosječne dobi 20,74 godina (N=129). Primijenjeni su ...sljedeći mjerni instrumenti: Skala zadovoljstva životom, Skala smisla života, Kratka ljestvica religioznosti i Ljestvica slaganja s temeljnim načelima Biblije i Katoličke crkve. Rezultati provedenog istraživanja vode zaključku da je većina mladih religiozna, odnosno da se slaže s temeljnim biblijskim načelima nauka Katoličke crkve. Rezultati testiranja razlike u zadovoljstvu životom s obzirom na stupanj slaganja s temeljnim načelima Biblije i Katoličke crkve pokazuju da su mladi koji se više slažu s tim načelima zadovoljniji životom. Nadalje, zadovoljstvo životom pozitivno je povezano sa procjenom smisla života, religioznošću i slaganjem s temeljnim načelima Katoličke crkve. Rezultati regresijske analize pokazuju da su smisao života i slaganje s temeljnim načelima Biblije i Katoličke crkve značajni prediktori zadovoljstva životom.
The aim of this research study was to investigate the role of religiosity in the psychological well-being of young people. For that purpose, a research study was conducted among young people of the average age of 20.74 (N=129). The following measurement instruments were applied: Life Satisfaction Scale, Purpose in life Scale, Short Religiosity Scale, and the Scale of Agreement with the Basic Principles of the Bible and the Catholic Church. The results of the conducted study lead to the conclusion that the majority of young people are religious, i.e. that they agree with the basic biblical principles of the teachings of the Catholic Church. The results of the testing with regard to the difference in life satisfaction with reference to the level of agreement with the basic principles of the Bible and the Catholic Church indicate that the young people who agree with those principles to a greater extent are more satisfied with their life. Furthermore, life satisfaction has a positive correlation with the estimation of the purpose in life, religiosity, and the agreement with the basic principles of the Catholic Church. The results of the regression analysis indicate that the purpose in life and the agreement with the basic principles of the Bible and the Catholic Church are significant predictors of life satisfaction.
Učeničke su zadruge fenomen s dugom tradicijom u Hrvatskoj, a od 50-ih godina 20. stoljeća formalno su regulirane kao oblik izvannastavnih aktivnosti unutar odgojno-obrazovnog sustava. U zadnjih 15 ...godina broj se učeničkih zadruga značajno povećava te ih danas ima 602 što znači kako gotovo polovina škola ima osnovanu učeničku zadrugu. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja o učeničkim zadrugama u Hrvatskoj, koje je provedeno 2018. i 2019. Istraživanje je temeljeno na eksplorativnom pristupu i kvalitativnoj metodologiji, a i koristili su se intervjui i fokus grupe na prigodnom uzorku od deset učeničkih zadruga. U radu je, kao glavni konceptualni okvir, korišten pristup Međunarodnog saveza zadruga (ICA) koji u određenju „zadružnog identiteta" navodi definiciju, sedam temeljnih načela i deset vrijednosti. Svrha je rada bila utvrditi na koji način se temeljna zadružna načela primjenjuju u djelovanju učeničkih zadruga te na koji ih način možemo promatrati kao rasadnike zadrugarstva. Rezultati istraživanja pokazali su kako se neka načela, poput edukacije o zadrugarstvu i demokratsko upravljanje, nedovoljno reflektiraju u radu učeničkih zadruga. To u konačnici može slabiti razvoj zadružnog identiteta kod učenika te smanjiti njihov interes za pokretanjem ili sudjelovanjem u zadruzi u odrasloj dobi.
Odabir usvojenih oblika imena osoba Micak, Elia Ekinović
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
10/2018, Letnik:
61, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada prikazati prijedloge novih odredbi u Pravilniku za opis i pristup građi u arhivima, knjižnicama i muzejima koje se odnose na odabir usvojenog oblika imena osoba u okruženju ...semantičkog weba , temeljene na međunarodnim kataložnim načelima i knjižničnom referentnom modelu, koji uključuju interoperabilnost sa sustavima izvan knjižnične zajednice. Pristup/metodologija. Na osnovi usporedbe Pravilnika i priručnika za izradbu abecednih kataloga te Izjave o međunarodnim kataložnim načelima , Knjižničnog referentnog modela i prakse svjetskih knjižnica prikazane u VIAF-u analizira se koje je odredbe potrebno mijenjati i osuvremenjivati u skladu s, prije svega, načelima primjerenosti korisniku, interoperabilnosti i predstavljanja. Rezultati. U radu se iznose prijedlozi novih odredbi za odabir usvojenog oblika imena osobe s obzirom na izvore podataka, odabir oblika imena (imena u različitim oblicima, višestruki bibliografski identiteti), načine bilježenja i dodatna obilježja. Predlaže se uporaba hrvatskih imena stranih osoba i način bilježenja transkribiranih i transliteriranih imena. Ograničenja. Rad se temelji na radnim dokumentima koji u trenutku nastanka ovog teksta nisu sasvim usvojeni, što se odnosi i na terminologiju i definicije pojedinih elemenata. Originalnost/vrijednost. U radu se prvi put predstavljaju nove odredbe za izradu pristupnica za osobe, koje će se moći koristiti u praktičnom radu.
Purpose. The purpose of this paper is to present the proposed rules of the new cata-loguing code governing the choice of preferred names for persons in the global semantic web environment based on the international cataloguing principles and library reference model, which include interoperability with systems outside the library community. Approach/methodology. Comparing the Code and Manual for Compiling Alpha-betical Catalogues, the latest Statement of International Cataloguing Principles, the Library Reference Model and the best practice of the world’s leading libraries, the paper analyses which rules need to be changed and updated, primarily in accordance with the principles of convenience of the user, interoperability and representation. Findings. The paper presents proposals for new rules for the choice of preferred form of name for persons with regard to sources of information, the choice of form of name (names in different forms, multiple bibliographic identities), recording methods, additional elements, etc. The use of Croatian names for foreign persons and the Croatian transcription and transliteration of names is recommended. Research limitations . The paper is based on working documents which at the time of writing of this text were not fully adopted, including terminology and definitions of some of the elements. Originality/value . The paper presents for the first time the new rules for the creation of headings for persons, which may be used in practical work.
Ustavni sud, još od vremena uvođenja ove institucije u pravni sustav, ima značajnu ulogu u ustavno-pravnom sustavu. S vremenom značaj ove institucije se povećavao. Tako Ustavni sud polako postaje ...nezaobilazan akter u kreiranju najvažnijih političkih i pravnih procesa u državi. Jedan od najočitijih primjera ovakvog širokog značaja Ustavnog suda je slučaj demokratske tranzicije u Južnoafričkoj Republici tijekom 90-ih godina prošloga stoljeća. Naime, tada je Ustavni sud Južnoafričke Republike imao jednu od glavnih uloga u usmjeravanju, ali i kreiranju novoga ustavnopravnog okvira koji je za svrhu imao osigurati uspješnu tranziciju. Zapravo, može se kazati, da je sam Ustavni sud sudjelovao u kreiranju novoga ustavnog uređenja, što svakako predstavlja raritetan primjer ovakve uloge ove institucije u cijelom procesu ustavne izgradnje određene države. Naravno, pored Ustavnog suda uspostavljeni su i drugi institucionalni i pravni mehanizmi u svrhu što lakšeg i uspješnijeg prijelaza iz sustava apartheida u demokraciju. Mnogi od njh su preuzeti iz drugih sustava te prilagođeni potrebama i društvenim okolnostima Južnoafričke Republike. Sukladno tome, iskustvo ove države i njena rješenja mogu poslužiti kao uzor drugim državama koje se nalaze u postupku vlastite demokratske tranzicije.
The Constitutional Court, since the introduction of this institution into the legal system, has played a significant role in the legal constitutional system. With time the importance of this institution has increased. Thus, the Constitutional Court has slowly become an unavoidable participant in the creation of the most important political and legal processes in the country. One of the most obvious examples of the wide significance of the Constitutional Court is the case of the democratic transition in the Republic of South Africa during the 90's of the last century. That is, then the Constitutional Court of the Republic of South Africa played one of the main roles in directing and in creating the new legal constitutional framework the aim of which was to ensure a successful transition. Actually, it can be said that the Constitutional Court itself participated in the creation of this new constitutional order which certainly represented a rare example of such a role of this institution in the whole process of the constitutional construction of a country. Naturally, apart from the Constitutional Court other institutional and legal mechanisms were established in the aim of a smoother and more successful transition from apartheid to democracy. Many of them were taken from other systems and adapted to the needs and social circumstances of the Republic of South Africa. Consequently, the experience of this country and its solutions could be an example to look up to for other countries in the process of their own democratic transition.
Cilj istraživanja bio je utvrditi kako nastavnici Fakulteta za odgoj i obrazovanje promatraju načela kritičke psihologije s obzirom na određene varijable. Istraživačka skupina obuhvaćala je 66 ...nastavnika koji su bili zaposleni na spomenutom fakultetu Sveučilišta Celal Bayar akademske godine 2013./2014. U istraživanju je primijenjen deskriptivni anketni model. Ljestvica koja je sadržavala načela kritičke pedagogije, čiji je autor Yilmaz (2009), koristila se za prikupljanje podataka, a za njihovu se analizu koristio SPSS 17.00 program. Stavovi nastavnika o kritičkoj pedagogiji istraženi su s obzirom na odsjek, godine staža, (ne)obnašanje funkcije, zvanje i dob. Njihovi se stavovi nisu razlikovali prema spolu ni matičnom odsjeku, ali jesu prema zvanju, godinama staža i dobi. Tako su najviši rezultat postigli asistenti, nastavnici od 1 do 5 godina radnog staža i nastavnici koji su pripadali dobnoj skupini od 21 do 27 godine. Pronađena je statistički značajna razlika između dobi nastavnika i njihovih stavova o kritičkoj pedagogiji, a bila je negativna. To znači da nastavnici postižu slabiji rezultat što su stariji.
Cilj rada jest istražiti na temelju kojih kriterija sistematizirati te uopće odrediti pravna načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija". Prilikom njihova istraživanja polazi se od ...dviju dihotomija pravnog sistema: dihotomije otvorenosti i zatvorenosti te dihotomije odnosa činjenica i vrijednosti. Obje dihotomije, prikazane u kontekstu različitih teorijskih pristupa, upućuju na nemogućnost odreðivanja općeprihvaćenih kriterija ne samo za sistematiziranje pravnih načela nego i za njihovo razlikovno odreðivanje u odnosu na pravna pravila, kao i u odnosu na načela i standarde čija se pravna obvezatnost i u teoriji i u praksi nerijetko dovodi u pitanje. Polazeći od toga da je bitno obilježje pravnih načela to što posreduju temeljne vrijednosti te obilježje sadržajne i brojčane otvorenosti, u drugom dijelu rada iznosi se podjela pravnih načela "sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija" s obzirom na vrstu pravnih izvora te s obzirom na stupanj njihove normativne konkretizacije (tzv. izričita i neizričita pravna načela).