Članek predlaga klasifikacijski sistem za zgodnjesrednjeveške naglavne obročke v vzhodnih Alpah. S pomočjo stratigrafske in topografsko-kronološke analize izbranih grobišč vzpostavlja relativno in ...absolutno kronologijo teh obročkov. Preizkusi uporabnost datiranja z metodo radioaktivnega ogljika C14 in ugotovi, da od druge četrtine 10. st. dalje obstaja velika razlika med dejanskimi koledarskimi datumi in tistimi, ki jih omogoča kalibriranje s pomočjo veljavne kalibracijske krivulje za severno zemeljsko poloblo. Relativne razlike med laboratorijskimi C14 starostmi pa so veljavne.
We provide petrographic, major and trace element data for over 30 spinel peridotite xenoliths from the Tokinsky Stanovik (Tok) volcanic field on the Aldan shield to characterize the lithospheric ...mantle beneath the south-eastern margin of the Siberian craton, which formed in the Mesoproterozoic. High equilibration temperatures (870-1,010 degrees C) of the xenoliths and the absence of garnet-bearing peridotites indicate a much thinner lithosphere than in the central craton. Most common among the xenoliths are clinopyroxene-poor lherzolites and harzburgites with Al2O3 and CaO contents nearly as low as in refractory xenoliths from kimberlite pipes (Mir, Udachnaya) in the central and northern Siberian craton. By contrast, the Tok peridotites have higher FeO, lower Mg-numbers and lower modal orthopyroxene and are apparently formed by shallow partial melting (</=3 GPa). Nearly all Tok xenoliths yield petrographic and chemical evidence for metasomatism: accessory phlogopite, amphibole, phosphates, feldspar and Ti-rich oxides, very high Na2O (2-3.1%) in clinopyroxene, LREE enrichments in whole-rocks.PUBLICATION ABSTRACT
V letih 1997 in 1998 sta bila na Gobavici odkrita dva depoja mešane sestave. Vsebujeta v glavnem odlomke bronastodobnih sekir, med katerimi prevladujejo uhate. Poleg sekir so v obeh depojih še ...odlomki obročastega nakita in fibul. Sekire iz depojev so datirane v čas med 10. in 8. st. pr. n. št., obročasti nakit in fibule pa v halštatsko obdobje, delno celo v mladohalštatski čas, kamor datiramo zaključek odlaganja v depoja. Glede na primerjave sta depoja z Gobavice nad Mengšem primerljiva z depoji Šempeter, Gradišče nad Gornjo Košano, Kranj in Dragomelj II.
Članek obravnava zgodnjesrednjeveški grobišči v Komendi in na Zgornjem Brniku. Na grobišču pri sv. Petru v Komendi so razvidne tri faze pokopavanja, ki ustrezajo karantanski, prehodni in ketlaški ...stopnji kulture Alpskih Slovanov. V najstarejši skupini grobov so identificirani močni vplivi (staroselske) tradicije, ki morda pomenijo etnično pripadnost pokojnikov. Podobna situacija je prepoznana na najstarejšem delu staroslovanskega grobišča na blejski Pristavi in dopušča tesen časovni stik med staroselskim in staroslovanskim delom tamkajšnje nekropole. Grobišče ob podružnični cerkvi sv. Janeza Krstnika na Zgornjem Brniku je interpretirano kot argument za ugotavljanje meje kranjske prafare. Posledica ustanovitve prafare naj bi bilo prenehanje pokopavanja v vseh bližnjih vaških naseljih v okolici in centralizacija v Kranju. Pokopavanje naj bi se nadaljevalo le v od središča najbolj oddaljenih naseljih.
U okviru autorskog projekta dr. sc. Iris Biškupić Bašić Svijet igračaka, priređen je i ciklus tematskih predavanja vezanih za odabrane segmente u sastavu pojedinih izložbi i/ili u ponudi muzejske ...suvenirnice. Predstavljen je i dio suvremene zagrebačke zlatarske scene koji oblikuje nakitne predmete inspirirane tradicijskim igračkama i domaćim folklornim nasljeđem. Odabrani primjerci ustaljenih formi i likovnih motiva na drvenim i tekstilnim dječjim igračkama, na licitarskim proizvodima, kao i likovima omiljenih životinja i/ili uporabnih predmeta iz svakodnevice prepoznaju se u kreacijama pojedinih vrsta nakita i/ili dekorativnih predmeta kućnog interijera nekolicine zlatarskih radionica i likovnih stvaralaca iz područja primijenjenih umjetnosti. U kontekstu domaćeg zlatarskog stvaralaštva ogleda se individualni i društveni pristup fenomenu nakita/kićenja kao i refleksije složenih baštinjenih sadržajno-simboličkih značenja. Ovaj članak ponešto je proširen pisani komentar usmenog izlaganja istoimene teme što je održana u Etnografskom muzeju u Zagrebu u svibnju 2013.
Stakleni nakit u liburnskoj željeznodobnoj kulturi slabije je zastupljen, posebno u odnosu na jantarni. Prstenaste staklene perlice imamo u grobu br. 1 iz Nina, datiranom u sredinu 8. st. pr. n. e. ...Godine 1981. objavljena je zanimljiva dvobojna staklena perla s cik-cak dekorativnim motivom, a kulturno je povezana s nalazima staklenog nakita kod Japoda. Jedna je perla istog stila, tj. tamne podloge i ornamenta izvedena žutom staklenom niti, nađena na Gornjem gradu u Zagrebu prilikom zaštitnih iskopavanja devedesetih godina. Na Budinjaku (Žumberak) slična je perlica bila u jednom grobu u tumulu. Taj je tip žuto ornamentiranih staklenih perlica nazvan „tip Kompolje“ što, između ostalog, implicira njegovo ishodište na ličkom – japodskom prostoru. Tek u posljednjim fazama liburnskog željeznog doba (4. – 1. stoljeće pr. n. e.) dolaze perle sa slojevitim višebojnim očima. Nedavno objavljen katalog grobova iz Dragišića1 prikazao je raznolik repertoar staklenih perli koje dosad nismo poznavali u liburnskoj nošnji tog vremena.
Nakon kratkog uvodnog objašnjenja terminologije mode te ponuđenog odgovora na pitanje je li pojam “moda” primjenjiv na razdoblje starog Egipta, u radu su predstavljeni razvoj i vrste odjevnih ...predmeta te obuće u egipatskom Starom, Srednjem i Novom kraljevstvu. U radu su također opisane frizure, perike kao i nakit iz toga razdolja. Spomenuto je i kakvu su šminku koristili Egipćani za uljepšavanje svojih lica, ali i ostatka tijela. Povezivanjem određenih modnih običaja s njihovim religijskim, ali i društvenim korijenima, istražuje se uloga koju je moda imala u svakodnevnom životu Egipćana. Kroz kratku interpretaciju pojedinih djela iz književnosti starog Egipta također se nastoji prikazati značaj osobne higijene i odjeće u tom razdoblju.
Na temelju stratigrafije prikazana je kronologija pojedinih oblika nakita i dijelova nošnje otkrivenih na groblju srednjovjekovne Krbave. Intenzivno ukapanje na tom groblju datira od druge polovine ...13. do kraja prve četvrtine 16. stoljeća. Najstariji horizont, koji se datira do posljednjih desetljeća 14. stoljeća, karakteriziraju ukopi s trojagodnim naušnicama, okruglim pojasnim kopčama, ostrugama i prstenjem od plemenitog metala s umetcima. Idući horizont ukopa, koji se nastavlja na prethodni, karakterizira pojava masivnog pečatnog prstenja od plemenitog metala, obujmica od brončanog i srebrnog lima i dvostrukih simetričnih i asimetričnih pojasnih kopči. Posljednji horizont, koji se datira od prvih desetljeća 15. do kraja prve četvrtine 16. stoljeća, obilježava masovna pojava brončanih vitica, brončanog prstenja s umetcima, prstenja s motivom rukovanja, aplika za dijademe od tiještenog srebrnog ili brončanog lima i pseudogranuliranih puceta.
U radu se donosi dio rezultata arheoloških iskopavanja koja su 1996. i 1997. godine provedena na nalazištu uz crkvu Porođenja Marijina u Gradcu kod Drniša pod vodstvom Mate Zekana. Razmatra se ...nekoliko ranosrednjovjekovnih grobova koji su pripadali najstarijem sloju ukapanja na spomenutom lokalitetu. Nalazi osobito luksuznog nakita iz tih grobova dodatno svjedoče o već prethodno prepoznatom značenju ovog mjesta u razdoblju ranoga hrvatskog srednjeg vijeka.
Na području zaselka Zakotorac u Donjoj Bandi, općina Orebić, u središnjem dijelu poluotoka Pelješac, obavljena su probna arheološka iskopavanja na položaju Gomile. Riječ je o prapovijesnoj nekropoli ...s najmanje 27 kamenih gomila i suhozidnim konstrukcijama, naknadno nadograđenima na gomile. Istražene su tek dvije takve dograđene konstrukcije (S-1 i S-2), s južne strane jedne od gomila. U zapuni zapadne konstrukcije (S-1), gdje nije bilo skeletnih ostataka ni ostataka groba, pronađena je cjelovita, samo manjim dijelom oštećena brončana kaciga tzv. „ilirskog tipa“, tipa III A2-a, datirana u 4. st. pr. Kr. U istočnome, naknadno dograđenome prostoru (S-2) definiran je grob 1. Prema obavljenoj bioarheološkoj analizi u grobu je pokopano najmanje 13 individua, od čega 10 odraslih osoba i troje djece. Radiokarbonska analiza dva uzorka kronološki su odredila najmanje dva razdoblja pokopavanja: kraj kasnoga brončanog doba (980. – 810. g. pr. Kr.) i početak mlađega željeznog doba (380. – 170. g. pr. Kr.). Od metalnih nalaza iz groba 1 možemo izdvojiti ostatke željeznoga naoružanja (najmanje tri koplja i bojni nož), zatim predmete brončane i srebrene nošnje (12 fibula, 19 igala) i nakita (pet narukvica i prstenja, staklene i jantarne perle) te toaletnoga pribora (pinceta). Što se tiče keramičkih nalaza, pronađeni su ulomci najmanje 31 različite posude grčke provenijencije iz 4. st. pr. Kr.
