Perlice nanizamo na bombažno nit približno 2 metra. Niti ne odrežemo. S kvačko naredimo eno verižno pentljo, dodamo perlico in jo zakvačkamo z verižno pentljo, to ponovimo petkrat. Krog sklenemo ...tako, da kvačko zapičimo pod prvo perlo in prevlečemo nit. Nadaljujemo tako, da dodamo perlico na desno stran kvačke in nit prevlečemo, to ponavljamo do želene dolžine ogrlice. Paziti moramo, da je v vrsti vedno pet perlic. Na koncu nitko odrežemo in potegnemo skozi zadnjo pentljo.
Perlice nanizamo na bombažno nit približno 2 metra. Niti ne odrežemo. S kvačko naredimo eno verižno pentljo, dodamo perlico in jo zakvačkamo z verižno pentljo, to ponovimo petkrat. Krog sklenemo ...tako, da kvačko zapičimo pod prvo perlo in prevlečemo nit. Nadaljujemo tako, da dodamo perlico na desno stran kvačke in nit prevlečemo, to ponavljamo do želene dolžine ogrlice. Paziti moramo, da je v vrsti vedno pet perlic. Na koncu nitko odrežemo in potegnemo skozi zadnjo pentljo.
Gagat je vrsta bituminoznog ugljena baršunastocrne ili smeđe boje, voštana ili masna sjaja. U stvari radi se o
fosiliziranom drvu iz roda Araucariaceae iz geološkog razdoblja jure, od pred oko 180 ...milijuna godina. Zbog
svog organskog porijekla ne spada u kamenje, ali se zbog svojih svojstava ubraja u plemenite materijale. Odlično
se polira i upotrebljava kao uresni kamen. Nalazi se u rudnicima ugljena, u obliku oblutaka različitih dimenzija.
Najpoznatija nalazišta gagata u svijetu su u Engleskoj, u Njemačkoj, u Francuskoj, Španjolskoj, Sjedinjenim Američkim
Državama, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Portugalu. U antici korišten je za izradu nakita (ogrlica, privjesaka, narukvica,
prstena, ukosnica i sl.).
Radom na sređivanju građe u depoima Arheološkog muzeja Zadar odvojena je poveća skupina uglavnom neiventiranih
i nesigniranih ulomaka, te nekoliko cjelovitih narukvica i drugih predmeta od gagata, u članku su kataloški obrađena
22 primjerka.
Članak donosi uvid u zagrebačko zlatarstvo u razdoblju između dva
svjetska rata, fokusiran na oblikovanje nakita u stilu art décoa. Donosi
presjek domaće međuratne tržišne zlatarske ponude koja se ...sastojala od
nekoliko segmenata: obuhvaćala je autorski, umjetnički nakit, potom
serijsku, dominantno uvoznu i manje domaću produkciju te radove
domaćih zlatara. Autorica se u članku bavi produkcijom zagrebačkih
zlatara usmjerivši se na opus Roberta Salzbergera sagledavajući ga u
kontekstu art déco mode i tipologije nakita. Primjeri izvedenog nakita
i skice za nakit upućuju na modnu aktualnost oblikovanja, visoku
kvalitetu zanatske razine izvedbi te mjesto zagrebačke produkcije nakita
u okviru europskog zlatarstva.
Ovdje objavljen cjelovito i djelomično obrađen Spondylus gaederopus iz neolitičkog naselja Barice – Benkovac upotpunjuje
njegovu pojavu u neolitiku istočnog Jadrana koja je pak dio europskog ...spondylus-fenomena.
Navode se pojedini ključni problemi u vezi s neobrađenim i obrađenim spondylusom u istočnojadranskim zajednicama,
kao što su: a) početak njegove obrade u ranom neolitiku, koja je vjerojatna, ali arheološki još nedokazana u
impresso-zajednicama, gdje je školjka temelj keramičkog stila i kulturnog (arheološkog) identiteta; b) početak, dinamika i
putovi izvoza u unutrašnjost; c) njegova religijska i društvena uloga (simbolika). Mijenja li se ona udaljavanjem od njegovog
prirodnog ambijenta? Je li kontinentalni obrađeni spondylus doista bio kulturno slojevitiji i funkcionalniji nego na Sredozemlju?
Iako je u svom širenju spondylus primarno funkcionirao u pojedinačnoj kulturi, pa stoga ne postoji univerzalni model
koji bi “bez ostatka” objasnio europski spondylus- fenomen, postoji ipak stanovito “univerzalno” u sveukupnosti europskog
spondylus-fenomena. Ono pripada sferi simbolike, a ona je u vezi s Lijepim (nakit/kozmos), Svetim (božanskim) koje osigurava
Plodnost, ali uvijek u konkretnom društvenom kontekstu.
Donose se rezultati istraživanja starohrvatskoga groblja na lokalitetu Bijaći Stombrate te katalog grobova i grobnih nalaza. Lokalitet se nalazi oko 150 m sjeverno od crkve sv. Marte. Zavičajni muzej ...Kaštela i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika proveli su istraživanja i pronašli 54 groba.
Tijekom 4. i 5. stoljeća Rimsko Carstvo doživljava velike turbulencije ponajviše jer je predmet konstantnih napada barbarskih naroda različite provenijencije. Među takvim narodima pronalaze se i Goti ...koji se vremenom dijele na dvije velike skupine: Vizigote i Ostrogote. Upravo ovi potonji značajni su za prostor Dalmacije i Panonije jer su u nekoliko vremenskih intervala boravili na istome prostoru.
Autor donosi novi gradinski lokalitet na istočnom
dijelu otoka Hvara i topografiju uspoređuje s jugozapadnim,
gdje su špilje u neposrednoj blizini gradina i
tumula. Ističe na otoku sačuvane toponime ...prapovijesnih
položaja i njihov prirodni okoliš, kojemu se u neolitiku
čovjek prilagođavao. Utvrđivanjem gradina na
strateškim pozicijama u metalnim razdobljima, a osobito
tijekom željeznog doba domorodac okoliš podređuje
sebi. Primjer je velika i moćna gradina na mjestu
grada Hvara, u neposrednoj blizini koje su pronađeni
grobovi s bogatom popudbinom iz razdoblja starijega
željeznog doba.
U zaštitnim istraživanja nalazišta Šarengrad – Klopare otkriveno je kosturno groblje na redove koje se, na osnovi pronađenih nalaza, može datirati u kasnoavarski period. Groblje je smješteno na ...strmoj padini visoke lesne grede koja se od Dunava spušta prema surduku Klopare. Na tom je položaju 2006. godine pri eksploataciji zemlje za uređenje obale Dunava uništen nepoznati broj grobova iz kojih su sačuvane samo dvije keramičke posude. Pokojnici su položeni u iznimno duboko ukopane grobne rake te su uz njih pronađeni predmeti nošnje i nakita te za svakodnevnu uporabu, dok popudbini pripadaju nalazi keramičkih posuda i nalazi životinjskih kostiju. Veličinom grobnih raka izdvajaju se tri ukopa konjanika s konjima te njihovom opremom. Na osnovi pronađenih nalaza, istraženi dio groblja Šarengrad – Klopare može se datirati u 8. stoljeće te predstavlja prvo arheološki istraženo kasnovarodobno groblje na prostoru Hrvatskoga Podunavlja, odnosno radi se o jednom od najistaknutijih avarodobnih nalazišta u južnoj Panoniji.
Rad opisuje oblike nakita uobičajene u Francuskoj između 1789. i 1814. godine u periodu koji je bio
obilježen francuskom revolucijom, Direktorijem i Napoleonovom imperijalnom vladavinom. Iako se ...radilo
o relativno kratkom razdoblju, uporaba nakita kao sastavnog dijela individualnog predstavljanja
manifestirala se kao odraz brojnih promjena koje su se odvijale unutar strukture francuskog društva. Rad
prikazuje razvoj nakita u skladu s umjetničkim stilom klasicizma te se osvrće na simboliku nakita koja je
pratila društvena, politička i ideološka previranja tijekom navedena razdoblja.
