Nakana je rada istaknuti i promišljati o razvijanju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje i bolesti. Naglasit će se zamršena, složena i suptilna ...veza bolesti i kulture. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, rad će se kritički osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. U tom se kontekstu javila i potreba valoriziranja osobnih narativa iskustva bolesti u medicini. Tako se razvila i narativna medicina koja pretpostavlja da puko znanstveno znanje i klinička medicinska praksa nisu dostatne u okolnostima pacijentove osobne borbe s bolesti, te prepoznaje, upija i reinterpretira njegovo iskustvo. Očekivani doprinos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj pluriperspektivnog pristupa zdravlju i bolesti.
The intention of this paper is to highlight and reflect on the development of one tradition that considers the importance of cultural influences on health and illness. Delicate balance between illness and culture is what constitutes the elusive truth of illness and post-modern understanding of the illness as biocultural phenomenon in biocultural model. By putting an emphasis on this narrative, we will critically overview the existing dominant biomedical model of illness and we will consider the possibility of introducing a new biocultural model of illness expanding the existing biomedical model. In that context the narrative medicine has evolved, assuming that mere scientific knowledge and clinical medical practice are insufficient in the circumstances of the patient’s personal struggle with the illness, and thus recognizes, absorbs and reinterprets his experience. The expected scientific contribution of this work will go towards the possibilities of theoretical and practical foundation and a search for the possibility of the different pluriperspective approach to illness and health.
Cinemeducation is a teaching method where popular movies or movie clips are used. We aimed to determine whether family physicians' competencies as listed in the Educational Agenda produced by the ...European Academy of Teachers in General Practice/Family Medicine (EURACT) can be found in movies, and to propose a template for teaching by these movies.
A group of family medicine teachers provided a list of movies that they would use in cinemeducation. The movies were categorised according to the key family medicine competencies, thus creating a framework of competences, covered by different movies. These key competencies are Primary care management, Personcentred care, Specific problem-solving skills, Comprehensive approach, Community orientation, and Holistic approach.
The list consisted of 17 movies. Nine covered primary care management. Person-centred care was covered in 13 movies. Eight movies covered specific problem-solving skills. Comprehensive approach was covered in five movies. Five movies covered community orientation. Holistic approach was covered in five movies.
All key family medicine competencies listed in the Educational Agenda can be taught using movies. Our results can serve as a template for teachers on how to use any appropriate movies in family medicine education.
i bolesti. Upravo je osjetljiva ravnoteža između bolesti i kulture ono što konstituira neuhvatljivu istinu bolesti i postmoderno shvaćanje bolesti kao biokulturne pojave u biokulturnom modelu. ...Koristeći se literaturom i navodima nekolicine autora kao što su Arthur Kleinman, Anatole Broyard, David B. Morris, Susan Sontag, Arthur W. Frank, Michel Foucault, Hans-Georg Gadamer i drugi, naglasit ćemo zamršenu, složenu i suptilnu vezu bolesti i kulture. Biomedicinski model znanstveno zasnovan na istrošenoj kartezijansko-mehanicističkoj iluziji i paradigmi znanja, čija popularnost raste enormnom brzinom, promatra bolesti kao predmet i tijelo kao mehanički stroj. Iako je donio napredak i iskorijenio mnoge bolesti, otvara nam i alternativan put k novom i još uvijek neizvjesnom shvaćanju bolesti kao promjenjivog procesa koji nastaje prožimanjem kulture i biologije. Stavljajući naglasak na narativ ili priču, kritički ćemo se osvrnuti na postojeći prevladavajući biomedicinski model bolesti i sagledati mogućnost uvođenja i proširivanja postojećeg modela biokulturnim modelom bolesti. Očekivani doprinos ovoga rada ići će u smjeru mogućnosti teorijskog i praktičkog utemeljenja i uporišta za takva promišljanja, te pokušaj multidimenzionalnog i pluriperspektivnog pristupa bolesti i zdravlju.
Namjera je rada istaknuti i promišljati o razvoju jedne rasute manjinske tradicije koja razmatra značaj kulturoloških utjecaja na zdravlje