Formalni pozitivno-pravni okvir zaštite prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj na visokoj je razini uzimajući u obzir odredbe Ustava Republike Hrvatske i Ustavnog zakona o pravima ...nacionalnih manjina (sa snagom organskog zakona), prihvaćenih i potvrđenih međunarodnih ugovora, te drugih zakona i podzakonskih akata. Dodatno, iz ustavnosudske prakse proizlazi spremnost na zaštitu prava nacionalnih manjina, što je apostrofirano potvrdom st. 2. Izvorišnih osnova, čl. 1. i čl. 3. (iz kojih proizlazi prihvaćanje tzv. političkog ili građanskog koncepta naroda), te čl. 15, st. 4. (individualno pravo pripadnika nacionalnih manjina na služenje svojim jezikom i pismom) dijelom hrvatskog ustavnog identiteta. Stoga je razloge problema u ostvarivanju prava nacionalnih manjina potrebno tražiti u nedostatnom stupnju razvoja društvene i političke kulture.
Što ne valja s populizmom? Kulenović, Enes
Anali Hrvatskog politološkog društva,
04/2021, Letnik:
18, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Glavni je cilj ovog članka istražiti odnos između populizma i predstavničke demokracije. Rad je podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu rad nudi detaljnu analizu triju kritika populizma i implikacija ...koje te kritike imaju na naše razumijevanje predstavničke demokracije. Prvo, bavi se argumentom da se populizam neizbježno oslanja na demagogiju i ispituje posljedice koje ovaj argument za koncept političkog predstavljanja u demokraciji. Drugo, raspravlja se o tvrdnji da se populizam oslanja na pretjerano pojednostavljenje političkih pitanja i onome što ta tvrdnja otkriva o demokratskom idealu informiranog i politički odgovornog birača. Treća se kritika bavi antipluralističkim karakterom populističke politike, koja se, tvrdi se u radu, može proširiti i na sam koncept narodne suverenosti. U drugom dijelu, članak se pobliže bavi odnosom populizma i predstavničke demokracije. Oslanjajući se na uvide iz prvog dijela, ispituje se različita institucionalna ograničenja volje većine i kako populizam ta ograničenja redefinira kao antidemokratske i elitističke prepreke narodnoj volji. Konačno, rad propituje prevladavajuće stajalište koje drži da je populizam fenomen koji proizlazi iz napetosti između liberalnih i demokratskih načela unutar predstavničke demokracije te nudi alternativni okvir za razumijevanje odnosa između populizma i demokracije.
Autor u članku polazi od tvrdnje da se za dobivanje uvida o mjestu i ulozi svećenika u sinodalnom hodu Crkve treba najprije poći od sinodalnog načela. Zato se u prvom dijelu članka najprije daju neki ...naglasci i obrisi teologije sinodalnosti kako bi se ukazalo na stil i način življenja u Crkvi po načelu sinodalnosti. Budući da oživljavanje načela sinodalnosti zahtijeva, prema riječima pape Franje, preobrazbu crkvenog mentaliteta, u drugom dijelu se analizira klerikalizam kao unutarcrkveni problem (ad intra), ukazujući na poteškoće i opasnosti koje sa sobom donosi, osobito u onemogućavanju sinodalnih procesa u Crkvi i obezvređivanju dostojanstva svih krštenih, a onda i samog svećeničkog identiteta i poslanja služenja. Po klerikalističkom mentalitetu svećenik razvija odvojenost i udaljenost od naroda kojemu je poslan te dolazi do opasnosti da vlastiti identitet uzdiže kao superioran nad drugima, što dalje dovodi do opasnosti da se zaniječe dostojanstvo vlastite službe i poslanja. Kritički pogled na klerikalizam kao opasnost i kočnicu sinodalnosti nadopunjava se u trećem dijelu rada pozitivnom perspektivom mjesta svećenika u sinodalnom i evangelizacijskom putu naroda kojemu je poslan.
The author begins the article with the claim that in order to gain insight into the place and role of priest in the synodal journey of the Church one needs to start with the synodal principle. Hence, in the first part of the article, he presents some emphases and sketches of theology of synodality in order to point out the style and way of life in the Church according to the principle of synodality. Since bringing back the principle of synodality demands, according to the words of Pope Francis, a transformation of the ecclesiastical mentality, the second part of the article analyses clericalism as an innerecclesiastical problem (ad intra) and points out difficulties and dangers that it holds, especially in terms of hindering the synodal process in the Church and devaluation of the dignity of all baptised, as well as the priestly identity and mission to serve. According to the clericalist mentality, the priest ought to develop separateness and distance from the people to whom he was sent. This puts him in danger to exalt his own identity as superior than identity of others, which carries another danger of denying the dignity of his own office and mission. A critical view of clericalism as a danger and hindrance to synodality, is complemented in the third part of the article with a positive perspective on the place of the priest in synodal and evangelisation journey of the people to whom he is sent.
The article analyzes the portrayal of the Kolpa as a border river in the leading Slovenian liberal newspaper Slovenski narod from 1868 to 1918. A border river is understood both in terms of the ...political concept of a border river and in terms of a natural border in a landscape. The differences between these two concepts can occur over long historical periods and can change significantly (e.g. due to floods, changes in the riverbed and the loss or acquisition of the status of a border river). In the period examined, the Kolpa formed an internal border between the Hungarian and Austrian parts of the Habsburg Monarchy. In addition, since the Late Middle Ages it has been a political border between Carniola and Croatia. The article analyzes the following aspects: a) the Kolpa as a border and a political concept, b) the management of the Kolpa (construction and maintenance of bridges, traffic bans, and restrictions), c) the Kolpa as a dangerous river, and d) border disputes.
Ovaj članak prikazuje odnos između ustanovljenja Crkve i izraelskog naroda. Autor nastoji odgovoriti na pitanje koje je važno za suvremenu teologiju: je li Crkva nadomjestila izraelski narod? U ...članku se također obrađuje drugo pitanje povezano s prvim: Je li izabrani narod Staroga zavjeta »razbaštinjen« nakon utemeljenja Crkve (Ecclesia)? Za razumijevanje odnosa između Crkve i izraelskog naroda ima temeljnu važnost nauk Drugoga vatikanskog sabora, prvenstveno u Deklaraciji o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate (br. 4). Ona obrađuje ovaj odnos iz perspektive povijesti spasenja, pokazujući kontinuitet između Božjega naroda Staroga i Novoga saveza. Ovaj dokument ne obrađuje pobliže međusoban odnos ili detalje o soteriološkom položaju naroda Staroga saveza. Radi otkrivanja odnosa Crkve prema izraelskom narodu, autor je istražio Isusovo oslanjanje na Toru i ključne događaje u utemeljenju Crkve: uspostavu Dvanaestorice i ustanovu Euharistije. Dvanaestorica i Euharistija daju temelj tvrdnji da je Crkva Izrael posljednjega vremena. S obzirom na odnos između Crkve i Izraela, iz perspektive povijesti spasenja, autor zaključuje da Bog nije odbacio izraelski narod niti je dokinuo njegovo poslanje da prenosi objavu. Narod Staroga saveza i dalje nosi ono što je ispunjeno po Isusu Kristu i ekonomiji spasenja. Nakon ustanovljenja Crkve nije se dogodilo »razbaštinjenje« izraelskoga naroda.
The right to self ‑determination, alongside the obligation to respect state constitutional order can be rather controversial. The right to create one's own state is established in international ...documents. However, is the right to self ‑determination is a mandate of international law or just a principle, especially since international law prohibits the violation of state territorial integrity? Respect for sovereignty, territorial integrity and constitutional
order provide the grounds upon which a state can reject calls for secession of the people living within its territory. This is also confirmed in practice. In this regard, the intention of Catalonia to declare independence from Spain and the constitutional context of the establishment of an independent Republic of Croatia are presented.
Na temelju objavljenih kanonskih vizitacija i dostupne literature autor analizira crkveno ustrojstvo, kao i religijsku praksu na području Valpova i okolice, to jest na području župa koje su se ondje ...rasprostirale od prve polovice 16. stoljeća do sredine 18. stoljeća. To je istodobno i analiza odnosa crkvene i civilne vlasti prema središtima i
ostalim dijelovima župa, ali i reakcija naroda koja se ponekad javljala
kao uzrok, a ponekad kao posljedica navedenih vlasti i njihova odnosa. Kao posljedica svega opstaju u cijelom promatranom razdoblju razlike između zadanih vjerskih izraza i življene religije koja postaje prožeta elementima sinkretizma.
Based on the published canonical visitations and available literature, the author analyzes the church organization and religious practices in Valpovo and the surrounding area, that is, in the area of parishes that were present there from the first half of the 16th century to the mid-18th century. It is both an analysis of the relationship of the church and civil authorities toward the centers and other parts of the parishes, but also of people’s reactions which sometimes occurred as a cause, and sometimes as a consequence to the mentioned authorities and their relationship. As a result of all this, for the entire examined period, there are differences between the set religious expressions and the lived religion that becomes imbued with elements of syncretism.
One of the fundamental issues in the philosophy of Russian culture is the relationship between the common people narod and the intelligentsia. This issue was discussed by academic philosophers in the ...pre-Soviet period, but only to a certain extent. Yet, it became a major focus of classical Russian philosophical fiction. The century-long era of the serfdom of peasants and the long dominance of the landlords caused the two groups to view each other with suspicion and disbelief. The centuries-old serfdom of peasants and the same prolonged domination over them by the landlords made the relationship between the two castes so complicated that the only appropriate term to describe it would be the term "strangers." The revolutionaries of the 1870s, known as the Raznochintsy, were also seen as strangers by the peasants. Could this relationship have been changed by regicide or revolutionary education? Or, could perhaps the unexpected charity of the landowners have inspired a sense of mutual trust and compassion among these social castes? Ivan Turgenev, Leo Tolstoy, and Yuri Trifonov were preoccupied with this issue in their works.
Cilj ovog rada je da čitaocu približi šta pojam populizam označava, koji su njegovi definišući elementi, u kojim delovima sveta i u kojim oblicima je ovaj fenomen danas prisutan, te, konačno, kakve ...posledice ostavlja na savremene demokratije i pravnu državu. Uvodni deo rada bavi se pitanjem definisanja pojma populizam, prikazivanjem teorija koje su najzastupljenije u literaturi i postavljanjem konstitutivnih elemenata ovog pojma. Zatim, sledi opšti prikaz regiona u kojima je populizam danas najprisutniji, uz generalni pregled njegovih pojavnih oblika i kratak istorijski osvrt njegovog nastanka. Konačno, rad završava pregledom negativnih i pozitivnih posledica koje populizam ima na demokratska društva današnjice i analizom njegovog uticaja na pravnu državu, odnosno, davanjem odgovora na pitanje da li noseći stubovi pravne države 21. veka uspevaju da se održe pred naletom jakog, sa svih strana nadolazećeg, populističkog talasa?
PDF
