Pitanje jezika kao dio hrvatskoga narodnog preporoda pokrajine Istre s Kvarnerskim
otocima intenziviralo se revolucionarne 1848. g. djelovanjem dviju struja: manjinske
talijanaško-talijanske i ...većinske hrvatske struje. Prvonavedena je zahtijevala da se
u javnu službu i škole umjesto službenoga njemačkog uvede talijanski jezik, dok je,
suprotno njoj, postojao prijedlog da se u javni život uvede „ilirsko-hrvatski“ jezik.
Vezano uz jezik većine stanovnika Istre, presudna je bila i uloga biskupa Jurja Dobrile
oko nakladničkih pothvata na hrvatskome jeziku. Prvi javni sudari oko navedenih dviju
koncepcija dogodili su se na prvim sjednicama Istarskoga sabora. Važan korak bila je
i zapisnička zabilježba hrvatskom grafijom kastavskih mjesta Rukavac, Kućeli, Bregi
i Pobri 1873. godine, kao i rijedak primjer da se prezime veoma borbenoga Antuna
Spinčića započelo također pisati u njegovu izvorniku. Međutim, hrvatski i slovenski
zastupnici u tome periodu ipak se nisu usudili i govoriti na svojem materinskom jeziku.
Formalno, javno se hrvatskim jezikom progovorilo tek 1889. godine, kada je prvi put
potpredsjednik Sabora postao advokat dr. Ante Dukić, koji je svoj pozdravni govor
održao na hrvatskom jeziku.
DR. VICKO NISETEO Domazet, Mladenko
Kulturna baština,
12/2018
44
Web Resource
Odprti dostop
Rad donosi smjernice za biografiju dr. Vicka Nisetea podrije- tlom iz Staroga Grada na otoku Hvaru, odvjetnika i prota- gonista preporodnih ideja. Stavlja ga u pripadajući povijesni, zavičajni i ...obiteljski kontekst, odnosno vodi do njegova izbora i kratkoročnog angažmana na dužnosti općinskog upravitelja Splita krajem ratne 1917. godine i njegove smrti 1939. godine.
Autor se u članku bavi Pavlinovićevom misli u svjetlu hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji. Ukazuje na činjenicu da Pavlinović nije bio samo hrvatski nacionalni ideolog nego i društveni mislilac ...koji se zalagao za spore promjene i protivio revolucionarnom rušenju starih ustanova i radikalnom prekidu s prošlošću. Iako je početno dolazio pod utjecaje „liberalnoga” katolicizma koji je tražio pomiriti crkveno učenje s liberalnim načelima, kasnije se, pod utjecajem pokušaja uvođenja tzv. liberalnih zakona u Dalmaciji i austrijskoj polovici Monarhije, udaljavao od takvih pozicija. Isto tako je u političkim prilikama kada se dalmatinski Srbi priklanjaju autonomašima i kada se jugoslavenstvo doima kao puka iluzija, odbijao mogućnost vjerske suradnje s pravoslavnima i vraćao se tradicionalnim pozicijama o katolicizmu kao najjačem zalogu hrvatskoga nacionalnog okupljanja.
Godine 2017. navršilo se 150 godina od otvaranja Narodne čitaonice cetinske u Sinju. Ovaj rad pokušava rasvijetliti okolnosti u kojima je začeta misao o osnivanju prve narodne čitaonice u Sinju i ...događaje koji su prethodili njezinu otvaranju te dati odgovore na krucijalna pitanja: tko su njezini idejni začetnici i stvarni osnivači, kada je osnovana Narodna čitaonica cetinska, tko su bili njezini članovi, gdje je bila smještena, kakvu je knjižnu građu posjedovala i kako ju je nabavljala te kakvu je ulogu imala u konkretnim povijesnim zbivanjima u razdoblju hrvatskog narodnog preporoda. Ali odgovore na pitanja od koga je najviše naručivala knjige, kako se i zašto ugasila i jesu li njezine knjige u temeljima „knjižnice u mistu“ - ne možemo sa sigurnošću dati. Zbivanja oko Narodne čitaonice cetinske u borbi za napredak, pouku i prosvijetljene puka treba oteti zaboravu.
Tema rada je ilirsko odijelo i njegova uloga kao medija u iskazivanju nacionalnog identiteta i manifestacije ideologije preporoditelja koja je svoje ishodište i najveći odjek imala u sjeverozapadnoj ...Hrvatskoj u drugoj četvrtini 19. stoljeća. Iako se do sada u stručnim i znanstvenim radovima već pisalo o ulozi ilirskog odijela, u ovom radu se po prvi put donosi stručna analiza same odjeće. Na temelju stručne obrade i kontekstualizacije muzejskih tekstilnih predmeta objedinjenih pod
nazivom ilirskog odijela u radu se ukazuje na predmete baštine kao relevantne izvore u povijesnim, etnografskim i kulturološkim istraživanjima uloge tekstila u integrativnim procesima i (re)interpretacijama hrvatskog nacionalnog identiteta.
U radu se pokušava putem obuhvaćanja šireg vremenskog raspona, kao i promatranjem više aspekata vezanih uz upravu, političke prilike, jezik, sastav stanovništva, te preporodne tendencije, odgonetnuti ...razloge zaokretanja dalmatinskih društvenih slojeva u smjeru prihvaćanja hrvatske nacionalne ideje, ali i pitanju službenosti i uporabe hrvatskog jezika u javnom životu. Koristeći dostupnu literaturu rad se posebice osvrće na razdoblje 1860-ih godina kada se uvriježila južnoslavenska (ilirska) ideja pomoću koje su se preporoditelji politički organizirali, te provodili svojevrsnu agendu među svim društvenim slojevima s ciljem transformiranja nacionalnog osjećaja. Ključnim mjestima širenja prvotno ilirske, a zatim hrvatske nacionalne ideje postale su čitaonice, uz proaktivan napor dalmatinskih preporoditelja u uvođenju hrvatskoga jezika unutar višeg školstva. Naposljetku, prevladalo je neiscrpno dugogodišnje zalaganje dalmatinskih preporoditelja, nasuprot podupirateljima slavo-dalmatske ideologije u transformiranju nacionalne svijesti i uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu na području Kraljevine Dalmacije.
Mađarsko/mađaronske/ungareške strukture tadašnje Rijeke, grada uz desnu obalu Rječine, namjeravale su uoči sklapanja Hrvatsko–ugarske nagodbe 1868. izuzeti taj grad od uprave Banske Hrvatske i ...staviti ga pod neposrednu upravu Pešte, odnosno mađarskoga kapitala u ekspanziji. Zbog toga su, kako bi prikazali nezadovoljstvo stanovništva hrvatskom vlašću i njegovu promađarsku orijentaciju,
izazvali nemire, najprije u tadašnjoj Rijeci, potom i u potpuno hrvatskom području na lijevoj obali Rječine te ponad Bakra, u mjestima Praputnjak, Kukuljanovo, Krasica, Draga, Škrljevo i Čavljanica. Tim vladajućim strukturama na ruku je išla teška gospodarska situacija (primjerice, i propast bitnoga dijela privrede – jedrenjaštva u korist parobroda) koja je uslijedila kao posljedica neoapsolutizma u Habsburškoj Monarhiji (»Bachov apsolutizam«) te nemogućnost vlasti Banske Hrvatske da stanovništvu spomenutoga područja ponudi odgovarajuća rješenja. Razvoj situacije neposredno nakon pobuna i smirivanja utjecao je i na osnutak hrvatskih čitaonica u dijelu Primorja a time i na živi razvoj hrvatske nacionalne svijesti u tome dijelu Kvarnerskoga primorja.
Članak je izvorno dijelom doktorskoga rada u kojem autor istražuje i prati razvoj dramske pedagogije te srodnih shvaćanja o odgojnim učincima dramskog i kazališnog medija u kulturnoj i pedagoškoj ...povijesti moderne Hrvatske. Početke modernih dramsko-pedagoških ideja i praktičnih nastojanja autor smješta u doba hrvatskog narodnog preporoda, kada se rađa te kulturno i politički deklarira jezgra hrvatskoga građanskog društva koja kazalište smatra najutjecajnijim javnim medijem promicanja svojih ideoloških i kulturalnih uvjerenja.
Članak se bavi problematikom hrvatskoga školstva u Istri od 1870. do 1880. koristeći list na hrvatskom jeziku Našu slogu kao izvor informacija. Prvenstvena je ideja bila pomoću Naše sloge iznijeti ...pregled jedne strane problematike koja je svom silinom okupirala svakodnevicu zrelog 19. stoljeća. Naša sloga je prvi istarski list pisan hrvatskim jezikom, koji je pratio istarsku svakodnevnicu te je kao takav branio hrvatska prava. Članak je podijeljen u tri cjeline.
“Zakonsko uređenje školstva” iznosi probleme donošenja zakona u Carevinskom vijeću i Istarskom pokrajinskom saboru, gdje je vidljiv društveno-politički sukob među narodima koji žive u Istri. Česti su primjeri kako se kroz djelovanje obrazovnih institucija vodila borba za uvođenje jezika. U istom je poglavlju predstavljena nova organizacija obrazovnih institucija te se prati njihov rad kroz zakonsko uređenje i djelovanje. U poglavlju o djelovanju Dinka Vitezića u Carevinskom vijeću uočava se nesrazmjer u zastupljenosti istarskih naroda. Sam Vitezić vodio je borbu za poboljšanje
hrvatsko-slovenskoga školstva. Svojom je aktivnom ulogom upoznavao Carevinsko vijeće i austrijsku vladu s problemima istarskoga obrazovnog sustava. Najvažniji su problemi bili financijske i zakonodavno-organizacijske prirode. U svom se radu koristio svim zakonskim sredstvima, među kojima je najčešće rabio interpelacije i memorijale. Poglavlje o problemima škola, učitelja i učenika je najkompleksnije. Tu se javljaju problemi zakonske, organizacijske, političke te društvene prirode. Početkom 1870-ih izrazito je prisutno nepoznavanje zakonskih osnova obrazovnoga sustava na svim društvenim razinama. Zatim se javlja borba za uvođenjem hrvatskoga i slovenskoga jezika u škole, otvaranje/zatvaranje te (ne)upravljanje školama. Tih je godina na sceni vladala snažna borba talijanskoga iredentizma i hrvatskoga narodnog preporoda. Istovremeno, neminovno dolazi do opadanja interesa za neka zanimanja, primjerice za svećenički poziv.
PDF
![[...] uz narodni duh, narod...](http://api.summon.serialssolutions.com/2.0.0/image/issn/XR4PS5YY4K/0351-2193/small "[...] uz narodni duh, narodni jezik, neka vlada i narodna nošnja!“ Odjeća kao medij iskazivanja nacionalnog identiteta u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda")
