Uz sve materijalne dokaze, i danas se neandertalci smatraju vrstom koja nije u potpunosti ljudska. Nedostatak sposobnosti neandertalaca da usavršavaju alate te koriste razne materijale, poput ranog ...modernog čovjeka, implicira na naznake inferiornih kognitivnih sposobnosti na temelju manjka racionalnog mišljenja i napretka. Komad niti pronađen u Abri du Marasu, u Francuskoj, priča drugačiju priču. Niti zalijepljene na kameni alat ukazuju na to da su tehnološke sposobnosti neandertalaca bile na razini tadašnjih ljudi. Komadić niti dokazuje da su bili sposobni istovremeno pratiti višesekvencijalne operacije te je korištenje potrebne tehnologije zahtijevalo kognitivno razumijevanje parova i brojeva. Bilo je potrebno korištenje memorije te poznavanje matematičkih koncepata. S mogućom pojavom tehnike pletenja konopa, vjeruje se da su proizvodili složenu odjeću, ali prekasno. Neki autori smatraju da je nisu proizvodili jer nisu bili dovoljno inteligentni, kao moderni čovjek, te da im to nije dopuštala tadašnja kultura uvjetovana socijalnim i/ili jezičnim preprekama. Iako i dalje postoje nagađanja o složenosti odjeće neandertalaca, poznato je da su zbog svoje biološke adaptacije na hladnoću preživjeli dugi niz godina. Isto tako, pretpostavlja se da su mogli izrađivati složeniju odjeću da im je bila potrebna. Velike količine zaključaka donesene su samo na temelju morfologije kostiju. Još uvijek ne možemo ništa sa sigurnošću reći o kognitivnoj sposobnosti neandertalaca jer nam nedostaje kompletno razumijevanje njihovog tadašnjeg života i socijalne organizacije.
Članak donosi pregled aktivnosti i preliminarne rezultate arheoloških istraživanja srednjopaleolitičkih nalazišta u Dalmaciji te geoloških istraživanja u okviru kojih su provedena bušenja ...potencijalnih nalazišta. Aktivnosti su ostvarene provedbom druge i treće godine projekta Kasni musterijen na istočnom Jadranu – temelj za razumijevanje identiteta kasnih neandertalaca i njihovog nestanka Hrvatske zaklade za znanost. Terenski je rad najvećim dijelom bio usmjeren na nastavak istraživanja Velike pećine u Kličevici i podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić – Resnik. Provedeno je također probno istraživanje jednog nalazišta u zaleđu Kaštela (Giljanovići/Karanušići) i geološka bušenja.
Članak donosi izvještaj prve godine istraživanja na projektu Kasni musterijen na istočnom Jadranu – temelj za razumijevanje identiteta kasnih neandertalaca i njihovog nestanka koji financira Hrvatska ...zaklada za znanost. Provedena su probna iskopavanja Matetine pećine kod Kaštela, rekognosciranja zaleđa Kaštela, a nastavljena su ranije započeta istraživanja Velike pećine u Kličevici kod Benkovca i podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić. U metode dokumentiranja uvedeno je 3D fotografiranje, a u istraživanje električna rezistentna tomografija.
Članak donosi pregled glavnih nalazišta, interpretacija
i spoznaja u proučavanju srednjega i ranoga gornjeg
paleolitika Hrvatske. Posebna je pozornost posvećena
rezultatima novijih istraživanja i ...novijim interpretacijama
ranijih istraživanja, bitnima za rekonstrukciju
ponašanja i prilagodbe neandertalaca, njihova nestanka
te pojave ranih suvremenih Europljana. Neandertalci
su se podjednako dobro prilagođavali različitu okolišu
u kontinentalnoj (sjeverozapadnoj) i mediteranskoj
Hrvatskoj (Dalmacija). Arheološki nalazi s područja
sjeverozapadne Hrvatske (špilja Vindija) upućuju na
prijelaz srednjega u gornji paleolitik, povezanost neandertalaca
s inicijalnim gornjim paleolitikom i moguće
susrete neandertalaca i ranih modernih ljudi. S druge
strane između kasnoga srednjeg paleolitika (Mujina
pećina) i ranoga gornjeg paleolitika (Šandalja II) istočnoga
jadranskog područja postoji vremenska praznina
veća od 10 000 godina, uz vidnu razliku u načinu proizvodnje
i tipologiji alatki. Tijekom posljednjih 15-ak
godina spoznaje o paleolitiku Hrvatske znatno su dopunjene
i promijenjene, što je rezultat istraživanja više
nalazišta uporabom suvremenih metoda, ali i provedbe
detaljnijih analiza ranije iskopana materijala.
Članak po prvi put donosi rezultate prostorne analize donjih razina (kompleks E3 i slojevi E2 i E1) nalazišta musterijenske kulture Mujina pećina. Prostorna horizontalna distribucija nalaza iz sloja ...D2 ponovno je objavljena zbog posebne važnosti te razine koja sadrži nalaze dvaju musteri¬jenskih vatrišta te usporedbe s donjim razinama. Pojedini odsječci vertikalne distribucije nalaza prikazani su za sve slojeve čime se povećala mogućnost komparacije svih razina.
Neandertalci Janković, Ivor
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu,
06/2004, Letnik:
21, Številka:
-
Journal Article
Odprti dostop
U radu je iznesen pregled znanstvenih saznanja o populaciji neandertalaca koji uključuje rezultate područja arheologije, antropologije i genetike. Osim pregleda znanstvenih saznanja, u radu se daje i ...povijesni pregled razmišljanja o mjestu neandertalaca unutar evolucijskog razvoja čovjeka kao i uvid u modele koji se najčešće spominju u suvremenoj literaturi.
Mujina pećina nalazi se sjeverno od Kaštela u blizini ceste koja vodi za Labinštinu. To je mala ali prostrana špilja, duljine 10 m i dubine 8 m, čija su sustavna istraživanja provedena od 1995. – ...2003. godine koristeći iste precizne metode, u skladu sa zahtjevnim standardima moderne arheologije i istraživanja paleontoloških nalaza. Sjeverni i zapadni stratigrafski profili otvoreni kopanjem iznose 1,5 metara, dok je istočni profil kod izlaza špilje širi za otprilike jedan metar. Datiranje radioaktivnim ugljikom (C14) pokazalo je da su gornji (C i B) i središnji (D2 i D1) slojevi stari otprilike 40 000 godina, dok je granica između slojeva E2 i E1 par tisuća godina mlađa, što je u skladu s rezultatima povezanim sa starijim E1 slojem dobivenim metodom elektrospin rezonancije, uzimajući u obzir razliku u izražavanju starosti između dvije metode. Svi slojevi u Mujinoj pećini sadrže rukotvorine musterijanske kulture. Nađeni su tragovi svih proizvodnih faza oruđa i samo oruđe izrađeno od lokalnih sirovina, kao i brojni ostatci životinja koji ukazuju na ljudsku aktivnost (rezanje životinjskih strvina) te dva ognjišta. Dalmatinska plemena su najvjerovatnije bili neandertalci (musterijanska kultura je povezana isključivo s neanderalcima) koji su nastanjivali Mujinu pećinu u nekoliko navrata između 45 000 i 39 000 god. pr. Kr. što ovaj lokalitet čini važnim dokazom u rekonstrukciji života i prilagodbi ljudi koji su nastanjivali istočnu Dalmaciju.
Novootvoreni Muzej krapinskih neandertalaca s dvosegmentarnim postavom: prikazom karakteristika života krapinskog pračovjeka te suvremenih znanja o evoluciji života na Zemlji izvor je znanstvene, ...stručne i edukativne spoznaje posjetiteljima, kao i reprezent najbogatijeg nalazišta fosilnih ostataka neandertalaca u svijetu. U ovom radu ukratko je prikazan stručnoznanstveni posjet Muzeju članova Hrvatskoga znanstvenog društva za povijest zdravstvene kulture, ispreplećući pritom opis funkcije i postav Muzeja s najvažnijim činjenicama o životu krapinskog pračovjeka.
