Prispevek predstavlja izdelavo korpusa Trendi, prvega spremljevalnega korpusa za slovenščino. Trenutna različica Trendi 2023-02 pokriva besedila od januarja 2019 do konca februarja 2023, vsebuje pa ...že več kot 700 milijonov pojavnic oz. več kot 586 milijonov besed. Namen korpusa je, da tako strokovni kot nestrokovni javnosti ponudi podatke o aktualni jezikovni rabi in omogoči spremljanje pojavljanja novih besed ter upadanja ali naraščanja rabe že obstoječih. Poleg same vsebine predstavimo tudi metodologijo in načela izdelave korpusa. Drugi del prispevka opisuje razvoj algoritma za avtomatsko kategorizacijo besedil z novičarskih portalov, ki je bil pripravljen za potrebe korpusa Trendi in tudi drugih korpusov s tovrstnimi besedili. Za namene algoritma je bil izdelan nabor 13 tematskih kategorij, ki so v veliki meri prekrivne z mednarodnimi standardi in kategorijami v primerljivih korpusih drugih jezikov. Na besedilih, označenih s kategorijami, smo naučili več različnih jezikovnih modelov in z najprimernejšim dosegli visoko zanesljivost določevanja tematike besedilom.
Namen članka je predstaviti rezultate analize prevajanja neologizmov v znanstvenofantastičnih romanih Douglasa Adamsa, in sicer v seriji romanov Štoparskega vodnika po Galaksiji in v knjigi Losos ...dvoma. Želeli smo ugotoviti, kako so prevedeni določeni izrazi in katere prevajalske postopke je pri tem uporabil prevajalec. V teoretičnem delu se posvetimo neologizmom in znanstveni fantastiki ter prevajanju le-teh. Obravnavamo tudi prevajalske strategije po Newmarku. V analitičnem delu so predstavljeni izsledki predhodne raziskave: prevodi 57 neologizmov so analizirani na podlagi uporabljenih prevodnih postopkov in ustreznosti v ciljnem jeziku. Izsledki kažejo, da je prevajalec pogosto uporabil domiselni prevod kot funkcijsko ustreznico, medtem ko kulturnih ustreznic skoraj ni uporabljal. Iz analize je tudi razvidna tudi problematičnost prevajanja znanstvene fantastike v slovenščino.
Kemijski stručni jezik ne određuju samo zahtjevi struke, on se ne mijenja samo zbog razvoja kemije nego i zbog jezične politike sredine u kojoj se razvija. Prikazao sam razvoj hrvatske kemijske ...nomenklature i terminologije od 19. do 21. stoljeća, ukazujući pritom na utjecaje stranih jezika (njemačkog, češkog, engleskog). Posebnu sam pozornost poklonio raspravama unitaristički i nacionalistički (puristički) orijentiranih hrvatskih kemičara o aktualnoj jezičnoj politici prema stručnom jeziku.
U radu se raspravlja o natječaju za najbolju novu riječ i osobito hrvatskom natječaju za Šreterovu nagradu 2020. Nove se riječi se tvorbeno i značenjski tumače.
Tema je ovog istraživanja tvorba riječi i prijevodne strategije u distopijskoj književnosti na primjeru romana Brave new world Aldousa Huxleyja i njegovog hrvatskog prijevoda. Cilj je istraživanja ...pružiti uvid u leksičke inovacije u distopijama i njihovim prijevodima oslanjajući se na teoriju o neologiji u distopijama koju iznosi Millward (2007). Na temelju spomenutog teorijskog modela u istraživanju se pretpostavlja da je stvaranje potpuno novih kovanica najmanje zastupljen, a izvođenje najzastupljeniji način tvorbe neologizama u izvornom tekstu. Treća hipoteza pretpostavlja da su doslovan prijevod i leksička kreacija najproduktivniji prijevodni postupci. Istraživanje se sastoji od izdvajanja izvornih neologizama i njihovih prijevoda te analize upotrijebljenih procesa tvorbe riječi i prijevodnih postupaka. Rezultati pokazuju da je slaganje najučestaliji način tvorbe izvornih neologizama, dok stvaranje potpuno novih kovanica i konverzija uopće nisu upotrebljavani. Izdvojeni neologizmi većinom su prevođeni putem doslovnog prijevoda i posuđivanja.
U prilogu je prikazano istraživanje o diskursnim indikatorima neologizama u različitim
razvojnim fazama (nastanak, ulazak u uporabu, leksikalizacija). Diskursnim indikatorima
smatraju se različita ...jezična sredstva s pomoću kojih se ističe neka leksička inovacija i osigurava
njezino razumijevanje. Takvi indikatori podrazumijevaju općenite smjernice za interpretaciju
neke inovacije i upozoravaju recipijenta diskursa na formalne i/ili sadržajne specifičnosti jezične
uporabe. Budući da u individualnom diskursu do inovacija najčešće dolazi nenamjerno, u tijeku
komunikacije, i budući da je broj individualnih inovacija razvoj kojih se može rekonstruirati
do prve uporabe relativno mali, diskursni se indikatori iz faze nastanka inovacije mogu samo
iznimno otkriti. To je najčešće moguće kada inovacije kreću od javno eksponiranih ličnosti koje
sudjeluju u oblikovanju javnog mnijenja. Nasuprot tomu, u fazi u kojoj se uporaba inovacije
proširuje u jezičnoj zajednici rabe se posebni indikatori koji naznačuju pojavljivanje inovacije
i usmjeravaju ispravnu interpretaciju. U članku se razlikuje između diskursnih indikatora s
pragmalingvističkom funkcijom i onih koji su povezani sa sadržajem iskaza. Nužnost diskurzivnog
indiciranja ovisi o komunikacijskoj situaciji, o anticipaciji osobe koja diskurs proizvodi, a napose
o njezinim procjenama i namjerama. Izostanak diskursnih indikatora može se smatrati znakom
dovršena procesa leksikalizacije neologizma i njegove pohrane kao dijela aktivnog leksika jezika.
Polazeći od potrebe za analizom i usustavljivanjem leksičkih promjena u talijanskom jeziku izazvanih novim dinamikama u području zapošljavanja, cilj ovog rada je prikupiti odgovarajući korpus ...neologizama, sustavno ih analizirati te usporediti s hrvatskim inačicama. Korpus čini popis izraza iz domene svijeta rada koji su iz talijanskih dnevnih novina prikupili talijanski lingvisti, a proširili smo ga izrazima ekscerpiranim iz talijanskih rječnika novih i stranih riječi te iz mrežnih oglasa za zapošljavanje. Hrvatske ekvivalente potražili smo u hrvatskim rječnicima novih i stranih riječi te u internetskoj Rječničkoj bazi Hrvatskog jezičnog portala posluživši se pritom i Google pretragom hrvatskih internetskih tekstova različitog tipa. Komparacijom talijanskih i hrvatskih neologizama u leksiku tržišta rada, od kojih većina nastaje prema engleskom modelu, analizirali smo njihovu zastupljenost i načine prilagodbe u dvama jezicima. S obzirom na razmjernu otvorenost talijanskog leksika stranim utjecajima s jedne te purističku orijentiranost i veću hermetičnost hrvatskog leksika s druge strane, naša analiza i usustavljivanje potvrdili su znatno veću prisutnost izvornih, neprilagođenih engleskih pojmova te poluprevedenica u talijanskom korpusu. Nadalje, razmjerno mali broj izvorno talijanskih neologizama svjedok je globalizacije kako talijanskog tržišta rada tako i pripadajućeg mu leksika.
Prevedenice Muhvić-Dimanovski, Vesna
1992
Web Resource
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Dinamičnost u jeziku rezultat je, s jedne strane, potrebe za međusobnom razumljivošću među govornicima, odnosno pragmatičke je prirode, dok je s druge strane uvjetovana težnjom da se u govoru bude ...što inovativniji, dosjetljiviji i kreativniji. Oba procesa odraz imaju u nastanku novih riječi, odnosno neologizama od kojih tek manji dio pripada glagolima. U ovom radu utvrdit će se, na primjeru pedesetak glagolskih neologizama nastalih u posljednjih dvadeset godina, uklapaju li se oni u gramatičke kategorije koje se tradicionalno pripisuju glagolima pri čemu će se posebna pozornost posvetiti kategoriji vida. Naime, među pronađenim glagolskim neologizmima primijećen je velik broj onih koji su dvovidni (skenirati, asemblirati, bekapirati, dajdžestirati), dok su vidski parnjaci nesvršenih glagola, ako postoje, još uvijek izrazito rijetki i stilski obilježeni (dramiti – izdramiti, lajkati – odlajkati, eskortirati – *odeskortirati). Također će se proučiti valencijska svojstva glagolskih neologizama s posebnim naglaskom na broj i morfosintaktičke značajke njihovih dopuna.
Raznolikost Marulićeva književnog djela temeljila se na vladanju različitim modelima latinskoga jezika, u kojem se često javljaju nesukladne književne i leksičke tradicije. Humanističko načelo ...oponašanja antičkog latiniteta ograničavalo je odstupanja od klasične norme, ali nije ih zaprečavalo. Zbog toga nove i rijetke riječi (ili – gdje je to moguće zapaziti – njihova odsutnost) mogu biti korisnim pokazateljem modela što ga pojedini humanist usvaja te općenito njegovih stilističkih ideala. U nastavku ću istražiti izvore rijetkih riječi u Marulića te pokušati utvrditi može li se uspostaviti odnos između tipova njegovih neologizama i književnih žanrova.
Vjerojatno najpoticajniji za Marulićev pjesnički leksik bio je Ovidije. Njegov utjecaj možda nije uvijek izravan, kao što vidimo kod riječi corymbifer (»koji nosi bršljanove bobice«), ovidijevskoga hapaksa iz Fasti 1,393, koji se ponovno pojavljuje u okolišu istarskog / dalmatinskog humanizma,1 u pjesmama Jurja Šižgorića, Raffaelea Zovenzonija i Frane Božićevića. Kad se Marulić tim izrazom posluži u jednom svojem epigramu (carmina 125,1-3), više nije posrijedi samo imitacija Ovidija nego i svijest o razvoju latinštine njegovih suvremenika. Ovidijevska je i riječ circumuelare (Dauidias 8,150). Ona nije rijetka u srednjovjekovnom pjesništvu, ali čini se da su je humanisti prije Marulića izbjegavali. Stih iz Davidijade najvjerojatnije je izravna inačica Ovidijeva.
Marulićeva latinska proza pokazuje raznolikije utjecaje. Riječ psallocitharista (u naslovu 48. epigrama), termin za glazbenika koji pri pjevanju sam sebe prati na liri, potječe iz Svetonijeve Vita Domitiani (4,4); pojavljuje se kao konjektura umjesto psilocitharista u Sabellicovu izdanju Svetonija iz 1493.
Terencijevsko abligurrire bona (»polizati«, »potrošiti«, »spiskati svoja dobra«) susrećemo u Marulićevoj parafrazi parabole o rasipnom sinu u Evanđelistaru 2,21. Relevantni ulomak evanđelja ima nekoliko neklasičnih obilježja (parataksa, komparativ adulescentior) koje Marulić zamjenjuje klasičnim sermo cottidianus. Terencijev izraz (iz stiha često navođena u srednjovjekovnim rječnicima) javlja se u parafrazi ulomka Vulgate prestiliziranog u suzdržanu narativnom registru, bez ikakva traga hiperbole izvornoga komediografskog konteksta.
Marulić zadržava neke srednjovjekovne riječi, kao euangelistarium. U srednjovjekovnom latinitetu euangelistarium znači rukopis koji sadrži evanđelja; proširenje značenja na knjigu o naučavanju katoličke vjere Marulić opravdava svetošću termina, koji korespondira sa sadržajem djela.
Ban(n)us, što znači zapovjednik vojnog područja, uporabljeno je u Regum Delmatię atque Croatię gesta; to je srednjovjekovni latinizirani oblik vernakularnoga ban.2 Marulić rabi i tribunus, sinonim koji se pojavljuje u srednjovjekovnim ispravama na Balkanu. Za sedam nižih zapovjednika Marulić rabi centurio, etimološki ekvivalent vernakularnoga satnik.
Talijanski se utjecaj pojavljuje u bagatinus, što potječe od talijanskoga bagattino, mletačkoga novčića niske denominacije, ujedno poslovičnog označitelja za malu vrijednost. Druge nove riječi jesu tetrargus (»četverostruki čuvar«) u jednom epigramu, stvoreno od Argus (stooki div, čuvar nimfe Io pošto je pretvorena u kravu) prema Terencijevu fur / trifur ili prema Marcijalovu nauta / argonauta;funiceus (»načinjen od užeta«) u Davidijadi i Instituciji; circumniti (»biti odasvud poduprt«) u Dauidias 7,105; hiatare (»zijevati«) u Euangelistarium 2,7; ineffrenis (»neobuzdan«) u Vita diui Hieronymi pręsbiteri; implagatus (»pretučen«) u Repertorium I, 349 i u naslovu jednog epigrama (121); supermensarius (»čitaču blagovaonici«).
Marulić je pozoran proučavatelj normi klasičnoga latiniteta, koje reproducira besprijekorno; k tomu, virtuozno se služi rijetkim riječima bilo radi preciznosti ili radi retoričkog ukrasa. Iako je ideološki uvjeren kršćanski humanist, skloniji je klasičnom leksiku i sintaksi nego nedotjeranu izrazu nekih kršćanskih izvora. Ipak, ne izbjegava srednjovjekovne latinske riječi, ako mu odgovaraju i ako su prikladne, a zgodimice poseže i za posuđenicama iz vernakulara. Postoje i naznake o leksičkim vezama Marulića i drugih novolatinskih autora. Nekoliko je novo-latinskih riječi Marulić i sam skovao. Mnoge od njih pojavljuju se samo jednom;neke od njih, susretane u različitim kontekstima, pokazuju da se naš humanist ponosio svojim neologizmima; u rijetkim slučajevima takve riječi čak prelaze granicu između proze i poezije.
1 Navodi iz Zovenzonija, Šižgorića i Božićevića koji slijede preuzeti su iz mrežno dostupne zbirke CroALa.
2 Za hrvatski tekst kronike služio sam se izdanjem: Ferdo Š i š i ć (ur.), Letopis popa Dukljanina, Beograd – Zagreb, 1928, 382-416: 399-400.
PDF
