Razvojem ekonomske misli i društvene osviještenosti, viziju gospodarskog prosperiteta i napretka u budućnosti, nemoguće je sagledati bez razmatranja socijalne dimenzije budućeg održivog gospodarskog ...razvoja, koja traži pobliže ispitivanje postojećih ekonomskih i društvenih nejednakosti i održivosti socijalne pravde. Trenutna raspodjela svjetskog bogatstva upozorava na rastući društveni sraz, što je u suprotnosti s novim vrijednostima socijalne kohezije, koje zagovara međunarodna zajednica. Zbog toga se u ovom radu postojeći koncept „nove ekonomije“ promatra iz globalne perspektive povijesnog razvoja, dubokih društvenih promjena i rastućih društvenih nejednakosti, što ukazuje na potrebu oblikovanja pravednije nove ekonomije. Analizom postojećeg stanja dolazi se do zaključka da se suprotstavljeni ciljevi: globalizacije (težnje za profitom) i socijalne kohezije (zadovoljavanja socijalnih potreba) trebaju prevladati, pošto gospodarska stabilnost ne može postojati bez povjerenja i uključenosti svih pojedinaca u društvenu zajednicu. Budućnost zahtijeva izgradnju kvalitetnog socijalnog i ljudskog kapitala, ističući novu paradigmu pametnog, održivog i uključivog rasta, rasta u kojem svaki pojedinac ima mogućnost ostvariti svoje razvojne individualne potencijale. Društvo budućnosti je društvo u kojem je čovjek i njegovo dostojanstvo na prvom mjestu, društvo u kojem nema mjesta za neznanje i predrasude prema onima koji su drukčiji, jer iza svih velikih ideja, inovacija i postignuća nalazi se čovjek i njegova motivacija.
Globalna ekonomska kriza na početku trećeg tisućljeća otkrila je štetne posljedice za čitavo društvo i okoliš što ih mit 'glorificirane' ekonomije donosi. Mnogi su istraživači bili ohrabreni započeti ...intenzivno istraživanje uzroka kriza. Autor smatra da je važnije tražiti načine implementiranja ekonomije na način putem kojeg će služiti zajedničkom dobru i zajedničkom domu. Put obnove ekonomije autor nalazi upisanim prvenstveno u smjeru koji je Papa Franjo predstavio u Laudato si'. Temeljem toga, autor iznosi tezu da u svjetlu Laudato si' (kršćanska) duhovnost igra važnu ulogu u ekonomiji. Da bi tu tezu potvrdio, autor sažeto definira ekonomiju i spiritualnost. Zatim slijedi prezentacija temeljnih orijentacija na osnovi analize iz Laudato si', koje bi mogle omogućiti ekonomski oporavak. Na kraju, autor opisuje kako obnovljena kršćanska duhovnost i dijalog mogu pomoći individuama i zajednicama u oblikovanju osnovnih smjernica za novu ekonomiju.
Teorija intelektualnog kapitala nova je prominentna teorija koja
nije samo izazvala veliku pozornost, već koja uvelike obećava povećanje poslovnih rezultata u budućnosti. Osnovica je teorije ...činjenica da materijalna imovina (zemlja, zgrade, opreme i novac) danas vodećih kompanija u svijetu ima vrijednost manju od nematerijalne imovine koja nije navedena u njihovim poslovnim bilancama. Teorija se zasniva na uvjerenju da se bogatstvo poduzeća temelji na ljudskom kapitalu, strukturalnom kapitalu i na potrošačkom kapitalu. Stvaranje vrijednosti događa se kada se jedan oblik kapitala pretvara u drugi. Na primjer vrijednost se stvara kada god ljudska sposobnost (ljudski kapital) stvara nove poslovne procese (strukturalni kapital), što rezultira boljim uslugama za potrošače i povećava njihovu lojalnost (potrošački kapital).
Jedan od glavnih atributa intelektualnog kapitala jest njegova neopipljivost. Intelektualna je imovina neopipljiva imovina. Ona nema tvrd oblik kao nekretnine (pogoni i oprema – dijelovi fizičkog kapitala), niti ima očitu financijsku vrijednost. Intelektualni se kapital također često opisuje i kao “skrivena imovina”. Zbog toga ga je često teško identificirati i označiti njegovu ekonomsku vrijednost. Cilj je ovoga rada objediniti dosadašnje spoznaje i teorijske okvire ove nove teorije i pokušati definirati smjernice daljeg proučavanja neopipljive imovine poduzeća.
U radu se razmatra utjecaj informacijske tehnologije na suvremene poslovne sustave, polazi se od zahtjeva sofisticiranog pristupa kojim bi se prioritetno restrukturirao' postojeći menadžment - ...sustav. Potrebita je neophodna tranzicija poslovanja uvođenjem aplikativnih rješenja
elektronskog poslovanja. U članku će biti obrađena problematika koja se odnosi na nastajanje i razvoj novih inovativnih podsustava menadžmenta (MIT, CRM, SCM, VBM, KM) i njihova svrha u novoj ekonomiji, kao i značaj inteligentne organizacije u kojoj djeluju. Bit će
razmotrene inovativne mjere uspješnosti poslovanja, zasnovane na financijskom menadžmentu koji koristi princip dodane vrijednosti. Menadžment funkcionira u uvjetima u kojima je strategija konkurencije
usmjerena na ljudsko znanje, informacijsku tehnologiju i kupca. Pored
uloge menadžmenta lancem dobave (SCM) i menadžmenta znanja (KM),
menadžment je odnosa s kupcem (CRM) jedan od kritičnih čimbenika prilagodavanja marketinga elektronskom poslovanju. Ovaj je članak doprinos poimanju modernog poslovnog sustava i nove ekonomije.
Globalizacija sporta i nova ekonomija Vučetić, Marcel; Balaško, Miljenko
Zbornik radova Međimurskog veleučilišta u Čakovcu,
12/2013, Letnik:
4, Številka:
2
Paper
Odprti dostop
Fenomen globalizacije u sportu prvenstveno možemo locirati kroz pojavu modernih olimpijskih igara, preko organizacije velikih sportskih događaja: svjetskih prvenstva, Univerzijade, Formule 1, ...atletskih maratona u metropolama, itd. Velik interes na globalnom planu pokazuju razne lige poput: NBA, NHL, KHL, UEFA liga prvaka. Pravila sportskih igara, moderne tehnologije treninga, kao i tehničko taktička izvedba na terenima, dostupne su svim sportskim organizacijama na svijetu i to u svim vidovima sporta. Pod utjecajem globalizacije u novoj ekonomiji nametnuti su novi standardi u dosegu rezultata u političkom, ekonomskom, sociološkom, kulturnom i tehničkom aspektu.
U radu se polazi od teorijske analize promjena koje se obično nazivaju novom ekonomijom, a čije su osnovne
sastavnice globalizacija, izražena primjena informatičke tehnologije kao i druge značajne ...strukturalne
promjene. Pritom se ističe multidimenzionalni karakter fenomena poduzetništva i njegova uloga u novom
okolnostima, ne samo u generiranju ekonomskog razvoja nego i u socijalnoj integraciji marginaliziranih
društvenih skupina.
Mladi su društvena skupina koja se zbog svojih tranzicijskih obilježja, ali i kretanja unutar tržišta rada, nalazi
u vrlo nepovoljnom položaju unutar nove ekonomije, a taj bi položaj djelomično mogao biti popravljen njihovim
poduzetničkim aktiviranjem. Kako bi se procijenio poduzetnički potencijal mladih i njegove odrednice,
provedeno je empirijsko istraživanje na klaster uzorku 200 učenika završnih razreda srednjih škola i 200
studenata na osječkome području. Rezultati istraživanja pokazuju visoke poduzetničke aspiracije mladih, ali
i negativan učinak nedostatka financijskih sredstava i sociokulturnih okolnosti zbog kojih poduzetništvo nije
vrednovano na pravi način. Rezultati potvrđuju i značaj poduzetničke obiteljske tradicije i spola kao odrednica
namjera bavljenja poduzetništvom.
Perspektive ekonomskog rasta tranzicijskih zemalja temelje se na neoklasičnoj teoriji rasta i hipotezi uvjetne konvergencije. Većina ranijih ekonometrijskih istraživanja konvergencije pretpostavlja ...da je tehnološki rast posljedica napretka znanja, a ne specifičnost pojedine zemlje. Modeli se temelje na tvrdnji da su razlike u razinama dohotka i stopama rasta među zemljama posljedica razlike u tehnologiji. Takav pristup nije u skladu s procesima globalizacije, ekonomske integracije i tehnološke razmjene s kojima smo danas suočeni. Međunarodni transfer tehnologije je osnovni mehanizam preko kojega regionalna integracija utječe na rast. Tehnološka se razmjena ostvaruje kupnjom proizvoda u kojima su ta dostignuća ugrađena, prihvaćanjem novih ideja, organizacijskih struktura i poslovnih operacija. Tehnološki je napredak sada ugrađen u kapitalu i radu. Najnovija istraživanja pokazuju da siromašne zemlje ne uvode suvremene kapitalne proizvode iako su im dostupna jer radna snaga ne raspolaže potrebnim znanjima i vještinama za njihovo produktivno korištenje. Razmatrajući još i institucionalno i ekonomsko restruktuiranje kroz koje moraju proći u procesu pristupanja EU, europske tranzicijske zemlje imaju povoljne uvjete za postizanje brzog rasta produktivnosti posebno s aspekta nove ekonomije. Perspektive europskih tranzicijskih zemalja leže i u rastu ljudskog kapitala i njegove fleksibilnosti, kako bi se bili u mogućnosti produktivno koristiti novim proizvodima i tehnologijama.
PDF
