Propitivanje granica ljudskosti i ljudskoga u odnosu i s obzirom na prirodu, ali i tehnologijski kontekst koji sve snažnije prodire kako u prirodu, tako i u naše društveno, političko i kulturno ...okruženje, osobito je popularna tema suvremenih društveno i humanistički orijentiranih rasprava. Na navedeno je, dakako, utjecao i nagli razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija koje posljednjih tridesetak godina mijenjaju sve oblike društvenoga i umjetničkoga djelovanja. Živimo u vremenu snažne kompjutorizacije kulture, vremenu računalne revolucije koja direktno utječe na stvaranje novih kulturnih formi, ali je ta ista kompjutorizacija pridonijela i redefiniranju postojećih kulturno-umjetničkih oblika. Uzevši u obzir navedeno, u radu smo se koncentrirali na dramske tekstove objavljene u dramskim zbornicima Nagrada Marin Držić u razdoblju od 2010. godine do 2019. godine, te smo nastojali odgovoriti na sljedeća pitanja: jesu li digitalne tehnologije prisutne u suvremenom hrvatskom dramskom pismu i kako one eventualno utječu na stvaranje novih obrazaca u strukturiranju dramskoga lika. Na postavljena pitanja nastojale smo odgovoriti služeći se teorijskim instrumentarijem posthumanizma pa smo prisutnost posthumanističkih elemenata i utjecaja digitalne tehnologije u analiziranim dramskim tekstovima detektirale na dvjema razinama. Na prvoj razini riječ je o specifičnostima u opisima scenskih prostora, a na drugoj o činjenici da tehnologija postaje dijelom habitusa dramskoga lika koji se uzdiže na razinu društvene norme i posjeduje sposobnost voditi njegovo cjelokupno ponašanje i razmišljanje.
Razvoj digitalne tehnologije otvorio je vrata novim mogućnostima stvaranja i prenošenja informacija u različitim oblicima uz pomoć digitalnih medija. Civilno društvo sve češće preuzima i javne usluge ...koje država prestaje ili više ne uspijeva pružati te je svojevrsni korektiv državnim institucijama,
osobito kada su one slabe i nedjelotvorne. Takve društvene promjene stavljaju pred građane i civilno
društvo velik izazov. Internetski mediji, posebno društvene mreže, zahvaljujući mogućnosti interaktivne komunikacije na određen način utječu na razvoj političkoga aktivizma kod građana. Pomak od
konvencionalnih medija (novine, televizija) na nekonvencionalne (internet) omogućava decentralizaciju komunikacije, otežava kontrolu i restrikcije i čini informacije te razmjenu mišljenja i stavova
široko dostupnima. Tako se građanima preko društvenih mreža pruža prilika da sudjeluju u javnome
diskursu, iznose mišljenja i stavove te raspravljaju o političkim i društvenim pitanjima. Nekada viđeni
samo kao pasivni konzumenti, gledatelji postaju aktivni sudionici kao građani – izvor informacija
(Perišin, 2004), što uvelike utječe na interakciju među građanima i razvoj kritičnoga mišljenja. Napredak tehnologije i razvoj društvenih mreža, također, omogućavaju lakše umrežavanje te poticanje
razvoja određenih građanskih inicijativa. Time se ujedno otvaraju nove mogućnosti jačanja potencijala organizacija civilnoga društva za mobilizaciju građana za sudjelovanje u društveno korisnim
programima i projektima, kao i općenito prostor podrške razvoju civilnoga društva. Svrha je ovoga
rada istražiti kako upotreba internetskih medija odnosno društvenih mreža utječe i potiče razvoj
građanskoga aktivizma i civilnog društva.
KULTURA U VRIJEME NOVIH MEDIJA Baltezarević, Borivoje; Baltezarević, Radoslav; Baltezarević, Vesna
Informatologia,
12/2018, Letnik:
51, Številka:
3-4
Journal Article
Odprti dostop
Novi mediji se orijentiraju na nove tehnologije i digitalizaciju svojih sadržaja koja ima dobre i loše efekte kojima su izloženi pojedinci, ali i društvo u cjelini. Digitalizacijom intrapersonalne ...komunikacije dolazi istovremeno i do digitalizacije kulture i društva. Tehnologija, pored svih, nesumnjivo dobrih karakteristika, ima također i negativne refleksije jer ‘seobom’ u virtualne prostore pojedinci doprinose transformiranju postojeće kulture u virtualnu kulturu. Kultura u tranziciji prema digitalnom dobu prerasta u kulturu zaboravljanja i suočena je sa prekidom kontinuiteta uloge pojedinca u očuvanju postojećih tradicionalnih kulturnih vrijednosti. Cilj ovog rada je prikazati stavove ispitanika koji koriste virtualne socijalne mreže o kulturi koja se stvara u virtualnom okruženju i njihovo mišljenje o tome da li virtualno umrežavanje dovodi do promjena u njihovom odnosu sa tradicionalnom kulturom i društvenim odnosima u realnom svijetu.
Mladi bibliotečki korisnici danas imaju nove i drugačije potrebe i zahteve u odnosu na prethodne generacije. Biblioteke koje žele da igraju važnu ulogu u životima mla dih moraju da razumeju njihove ...potrebe i obezbede usluge kojima će ih zadovoljiti. Zahtevni i zahvalni, tinejdžeri pred bibliotekare postavljaju nove izazove kako razviti ključne kompetencije komunikacije i pismenosti u društvu dinamičkog razvoja komunikacija. Biblioteke u sve većoj meri preuzimaju aktivnu ulogu u procesu prilagođavanja potrebama mladih kao nove grupe korisnika, a u cilju promovisanja kulture čitanja, unapređivanja informacione pismenosti, podsticanja stvaralaštva i interesovanja za sadržaje kulture. Krajem prošlog veka započinje intenzivan razvoj usluga i programa koji odgovaraju interesovanjima tinejdžera u bibliotekama u Srbiji, zasnovan na činjenici da su nove generacije korisnika rođene i odrastaju okružene novim medijima, sa novim spoznajama stvarnog i virtuelnog sveta.
U radu su predstavljeni različiti modeli rada, usluge, projekti i programi u javnim bibliotekama u Srbiji. Reč je o projektima i programima koji su osmišljeni i realizovani, neretko, uz aktivno učešće samih tinejdžera i, kao takve, prihvatila ih je ova ciljna grupa („sa njima, a ne za njih“), a potom i stručna javnost.
Predstavljene su i radionice sa mladima koje su se realizovale u bibliotekama Srbije koje se izdvajaju po svom sadržaju, načinu izvođenja, inventivnosti, kao primeri dobre prakse. One predstavljaju značajan resurs javnih biblioteka u radu sa mladima.
Na osnovu prikazanih primera iz prakse javnih biblioteka, analize postojećeg stanja i istraživanja razmatraju se mogući načini unapređenja usluga i programa za mlade i vrši predviđanje daljeg toka razvoja tih usluga.
Pojam pismenosti uvijek je dio neke kulture i tradicije, on ima svoje povijesne, političke, društvene i ideološke osobitosti. No, današnje informacijsko doba povezalo je narode, kulture, znanja i ...poslovanje, a informacijski obojena svakodnevica, bez obzira na geografske različitosti, nametnula je nove društvene prakse, nove medije i nove načine kreiranja značenja, a time i nove interpretacije pismenosti. Uobičajeno izražavanje značenja jezikom usmjerava se prema multimedijalnom izražavanju značenja koje je multiplicirano značenjem i kontekstom slike i teksta. Ovaj rad se bavi pitanjima informacijske pismenosti i informatizacijom škole.
Novi mediji i odnosi s javnošću Demeterffy Lančić, Renata
Medijske studije,
01/2010, Letnik:
1, Številka:
1-2
Journal Article, Conference Proceeding
Odprti dostop
This article examines the importance of new communication technologies in terms of the development of a pluralistic public sphere and public relations (PR) as one type of communication. In a general ...social context, where the media have lost their primary importance, there is an increasing need for an independent and free communication system. New communication technologies, primarily enabled by the advancement of the Internet, create new development opportunities to communicate to the public. Blogs, web forums, web pages, online-magazines, e-mail lists, chat rooms, social networks, etc. are new forms of public communication, where citizens have equal opportunity to participate in the public sphere, where communication becomes a re-exchange of opinion. Such networks have the potential to be public hearings, a fundamental basis of democracy. These types of media are particularly important in the field of public relations because they improve communication and influence social change. The article highlights the significant impact of new communication technologies on public relations and suggests the possibilities of manipulation that result from them. Unlike traditional methods, the new methods are far more subtle. The article concludes that the only possibility to protect computer users is via proper education.
The first decade of the 21st century has brought about comprehensive changes for media and communications in general. The new multimedia landscape has broken traditional boarders between ...telecommunications, the audiovisual industry, and information technology. Still, the border between traditional and new media is quite defined, yet there exists a tendency to mitigate it. Changes in media content production will play the dominant role in that process, as well the fact that the three-step flows of communication encompass new configurations of one-to-one, one-to-many, and many-to-many communication across the online/offline divide. In such processes of development and transformation, video content, once reserved exclusively for film and television using the one-way channel of communication (from content provider to viewers), now plays an increasingly important role. New media provides opportunities for video content to use three-step flows of communication, which subsequently enables space for new video genres and formats. This article presents the results of the study entitled, ”Media Accountability”, and compares them with the author’s own research on television news and with Forrester’s research on youth as a media audience. Finally, this article provides insights on the future of television as a medium and its existence as a traditional medium.
Hrvatska je zemlja bogata kulturnom baštinom. Narodne nošnje, pjesme i plesovi mogu se upoznati u muzejima, stručnoj literaturi i kroz djelatnost kulturno-umjetničkih društava. No, razvijena ...tehnologija uvela je nove oblike predstavljanja i očuvanja folklornih sadržaja. Tako, primjerice, djeca u nižim razredima osnovne škole, osim uz učitelje i udžbenike iz Glazbene kulture, tradicionalne dječje pjesme mogu poslušati na YouTubeu. Stoga je cilj rada potaknuti usvajanje znanja o hrvatskom folkloru uz pomoć novih medija kao alata i kao sredstva za edukaciju u osnovnim školama, na temelju teorijskog i praktičnog aspekta. Radom se utvrdilo da postoje stručni tekstovi i upute o upotrebi medija u nastavi, no nema tekstova usmjerenih isključivo na povezivanje nastave, medija i folklora. Osim što se osvrće na dosadašnja teorijska stajališta, kao i na primjere primjene medija u nastavi, autorica opisuje vlastiti projekt koji je ostvarila u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi čime nastoji potaknuti na upotrebu medija u obrazovanju o kulturi.
Republika Hrvatska u kratkom roku je postala jedna od najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade. Svojim aktivnostima i intervencijom u zakonodavnom okviru u svrhu olakšanog ulaska i rada ...digitalnih nomada, predstavlja pozitivan primjer provođenja uspješne strategije njihovog privlačenja. Na poduzetničku inicijativu, Vlada Republike Hrvatske predložila je, a Hrvatski sabor prihvatio, jednostavniju zakonsku proceduru što je Hrvatsku svrstalo na listu primamljivih odredišta za boravak i rad digitalnih nomada.
Kako bi se ispitao fenomen digitalnih nomada u Hrvatskoj, njihov prikaz u online inačicama hrvatskih informativnih medija - jutarnji.hr, vecernji.hr, 24sata.hr i netokracija.com, ali i međusobna komunikacija u javnoj Facebook grupi Digital nomads Croatia powered by DNA Croatia, u svrhu istraživanja korištena je metoda kvantitativne analize sadržaja u čiju svrhu su formirane dvije zasebne matrice.
Suvremeni mediji sveprisutni u društvenom, ali i privatnom životu čovjeka ulaze u uporabu i u obrazovanju. Naročito se to odnosi na stvaranje nastavnih materijala i digitalizaciju školske građe, ...posebno književnog stvaralaštva hrvatskih pisaca. Kako bi se književnost približila čitatelju, suvremeni mediji omogućavaju svojim korisnicima jednostavniji i lakši pristup književnoj poruci.
Ovim se istraživanjem nastojala provjeriti i analizirati didaktička funkcija medija kao posrednika stvaralaštva Ivane Brlić –Mažuranić u različitim digitalnim oblicima koja se pojavljuje kao izvor informacije, instrument stvaranja ili prijenos informacije između korisnika (učenika) i djela. Kvantitativnim utvrđivanjem digitalnoga postojanja oblika pojedinoga književnog djela spomenute književnice, dobivaju se vrste, oblici i načini njihove pristupačnosti mladim čitateljima.