Činjenica da je više od tri milijuna hrvatskih građana online, da je svaki treći Hrvat na Facebooku, da gotovo svaki novinar i opinion maker koristi Twitter te da broj korisnika Instagrama raste ...svakim danom pretpostavka je da će i političke stranke i kandidati adekvatno koristiti mrežne alate kako bi se približili biračima i pridobili njihovu naklonost
Ovaj članak nastoji prikazati na istraživanju utemeljeno razumijevanje uloge medija u tranzicijskim zemljama. Naše se istraživanje fokusira na procese političke socijalizacije, na političko ponašanje ...i vjerodostojnost te daje primjere iz triju regija: središnje i istočne Europe, Latinske Amerike te Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Pozornost smo skrenuli na neke od glavnih radova relevantnih za studije masovnih medija u tranzicijskom kontekstu s ciljem uvida u važne teorije dostupne u studijama o medijima i demokratizaciji. Svjesni ograničenja koja postavlja priroda i opseg uzorka pregledanih studija, identificirali smo i raspravili neke od potencijalnih ključnih prepreka razvoju teorije o političkoj socijalizaciji, političkom ponašanju i vjerodostojnosti u navedenim područjima te predložili alternativne pristupe u istraživanju.
Porast nasilja među mladima jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Mnogi stručnjaci smatraju da odgovornost za to snose obitelj, škola i mediji. Digitalna generacija provodi većinu
...slobodnog vremena na internetu i usvaja vrijednosti koje joj nameću mediji. Prema mjerilima suvremenog društva osoba je uspješna ako je slavna, bez obzira na to kako je stekla slavu, stoga je razumljivo da mladi ljudi, željni publiciteta, na različite načine pokušavaju privući pažnju. Jedan od najbržih načina da se stekne slava i dokaže vlastita ‘originalnost’ jest objava snimki nasilničkog ponašanja na internetskim servisima kao što je YouTube. Internet je donio neograničenu izloženost neprimjerenim sadržajima i tako pridonio porastu nasilja među mladima, prije svega preko industrije videoigara. Osim toga internet je potaknuo i razvoj novog tipa nasilja (cyberbullying).
Novi mediji svojim značajkama u današnjoj (virtualnoj) kulturi, pružaju dvije mogućnosti u komuniciranju tradicionalnih poruka. To su virtualni identitet (virtualnost) ili simulacija. Analizom ...literature prepoznaju se pojmovi “digitalnost“, „multimedijalnost“, „interaktivnost“ i „hipermedijalnost“, kao dominantne značajke koje računalno posredovane medije čine različitima od ostalih elektronskih medija i time zaslužuju odrednicu 'novi mediji' na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće. U članku se određuju značajke virtualnosti s ciljem da se pokaže kako bi trebao izgledati medij virtualnog muzeja. Autor koristi formalnu analizu sadržaja na uzorku od petnaest virtualnih zavičajnih muzeja za otkrivanje koji od njih komuniciraju virtualni identitet, a koji to samo simuliraju. Nakon obrade materijala na internetu uočeno je da određeni broj muzeja ne zadovoljava uvjete da bi se nazivali virtualnim, već su na razini elektroničkih brošura i digitalnih muzeja.
Provider: - Institution: University of Split. Faculty of Catholic Theology. - Data provided by Europeana Collections- Utjecaj medija na društvenu svijest, stvaranje nove kulture, novi oblici ...komunikacije i društvenosti te permanentna uronjenost u prostor komunikacija uvelike utječu i na preobrazbu društva te potiču Crkvu da aktivnije odgovori na nove izazove koristeći sredstva društvene komunikacije, ali i pružajući jasne smjernice za korištenje novih medija. ne zanemarujući opasnosti koje ovi mediji donose. U svemu spomenutome pronalazimo i razloge ovoga rada U radu se progovara o Kristovom poslanju što ga je ostavio Crkvi, zatim o novoj evangelizaciji i potrebi inkulturacije kršćanskih vrjednota, o crkvenim dokumentima koji govore o korištenju sredstava društvenog priopćivanja u evangelizacijskom poslanju Crkve, te posebno o Internetu koji u sebi objedinjuje sve prijašnje medijske mogućnosti, i to kroz brzinu komunikacije, multimedijalnost i interaktivnost. Obrađene su osobitosti novih oblika komunikacije koji otvorenošću, dostupnošću, slobodom i anonimnošću otvaraju vrata novim društvenim i crkvenim zajedništvima. Elektronička komunikacija pruža nove mogućnosti i prilike, ali istodobno nosi i opasnosti kao što su otuđenje, virtualno nasilje i relativiziranje društvenih, moralnih i vjerskih vrjednota.- Impact of the media on social awareness, development of a new culture, new forms of communication and social skills as well as permanent immerse into domain of communication, greatly influence transformation of the society and encourage the Church to be more active in responding to new challenges by using new means of social communication and by offering clear guidelines for using the new media, without neglecting the danger accompanying the. All mentioned is seen as fundamental reason for this dissertation. The dissertation opens about Christs mission left to the Church, new evangelisation and the necessity of intercultural Christian values, church documents on using the means of social informing in evanegelisational mission of the Church and particularly about the Internet integration of all the previous media possibilities through fast communication, multimedia and interactivities. Elaboration of particularities of new form of communication indicates openness, availability, freedom and anonymity of opening door to new social and church communities. Electronic communication offers new possibilities and opportunities, but at the same time it carries dangers such as alienation, virtual violence and relativising of social, moral and religious values.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U članku predstavljamo kvalitativno istraživanje svakodnevne građanske prakse dijela Čeha, s posebnim naglaskom na ulogu novih medija. Temi smo pristupili tako da smo se orijentirali na sadržaj,
a ne ...na medije. U fokusu našeg istraživanja jesu načini na koje su građanske prakse strukturirane u užem i širem društvenom i političkom kontekstu te kako te kontekste doživljavaju postsocijalistički građani iz sela i velikih gradova. Uzimajući u obzir navedene kontekste, analizirali smo ulogu novih medija i građanske prakse u svakodnevnom životu. Istraživanje se temelji na polustrukturiranim dubinskim intervjuima s 22 politički i javno aktivna građanina, a pokazalo je da se Česi suočavaju sa sličnom krizom u institucionalnoj politici kao što je to slučaj i u starijim demokracijama. Istraživanje je također otkrilo razlike u načinu informiranja između sela i gradova, kako u participacijskim praksama tako i u načinima kako građani koriste nove medije. Međutim, istraživanje nije dokazalo da su novi mediji radikalno transformirali građanstvo, već je pokazalo da je došlo do suptilnih pomaka u praksi i do pragmatičnog miješanja komunikacije licem u lice i tradicionalnih medija (tiskani mediji, sustavi razglasa, oglasne ploče) s novim komunikacijskim tehnologijama.
Cilj istraživanja bio je ispitati u kojoj se mjeri pojedina sociodemografska obilježja učenika i učitelja, zajedno s računalnom samodjelotvornošću, stavovima prema novim medijima i učestalošću ...korištenja novih medija u nastavi mogu smatrati prediktorima konstruktivističke nastave. Istraživanje je provedeno na uzorku skupina (N = 1528) učenika osmih razreda (N = 1026) i učitelja razredne i predmetne nastave (N = 502) u osnovnoj školi. Podatci su prikupljeni preuzetim instrumentima Skale računalne samodjelotvornosti, Skale stavova o novim medijima, Skale konstruktivističke nastave i konstruiranom Skalom učestalosti korištenja novih medija u nastavi. Rezultati ukazuju na to da su kod učenika sociodemografski podatci, viša razina računalne samodjelotvornosti, pozitivniji stavovi prema novim medijima i učestalije korištenje, kao zasebni čimbenici, značajni prediktori konstruktivističkog učenja. Kod učitelja su značajni stavovi i računalna samodjelotvornost, ali ne i sociodemografska obilježja te korištenje novih medija. Cjelokupna završna serija, i kod učitelja i kod učenika, značajan je prediktor konstruktivističkog učenja, s tim da su pojedine zasebne dimenzije prediktorskih čimbenika značajnije od drugih. Veću varijancu konstruktivističke nastave, i kod učenika i kod učitelja, objašnjavaju stavovi o novim medijima i računalna samodjelotvornost nego sama upotreba novih medija u nastavi, što potvrđuje neke prijašnje teorijske pretpostavke. Iako su dobivene značajne korelacije, rezultati ukazuju na povremeno organiziranje konstruktivističke nastave. Za razliku od učitelja učenici smatraju nove medije značajnim za konstruktivističko učenje, čime se potvrđuju kao pripadnici net-generacije. U radu su objašnjeni mogući razlozi i implikacije takvih rezultata.
Neprestani razvoj tehnologije čini današnjem čovjeku dostupnim sve veći broji informacija. Sadržaji tih informacija predstavljaju i različite stavove, koji proizlaze iz različitih vrijednosnih okvira ...te nerijetko jedni druge dovode u pitanje. U interpretaciji medijskih poruka primatelj nije nužno prepušten samome sebi. To su potvrdila istraživanja još četrdesetih godina prošlog stoljeća, uočavajući protok informacija na dvije razine (Two Step Flow of Communication), gdje su identificirani tzv. opinion leaders kao posrednici između sadržaja poruke i primatelja, koje se drži vjerodostojnim u interpretaciji poruke. Zanima nas na koji način adolescenti, koji su u razdoblju života kad preispituju svoje stavove i uvjerenja, primaju medijske poruke koje mogu biti i međusobno kontradiktorne. Donosimo rezultate istraživanja provedenog 2010. godine na području Varaždinske biskupije. U istraživanju o utjecaju sredstava komunikacije na religiozni identitet adolescenata obrađuju se i pitanja vezana za povjerenje srednjoškolaca u medijske sadržaje. Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika tvrdi kako neće usvojiti medijske sadržaje koji se ne slažu s njihovim postojećim stavovima i uvjerenjima a da ih prethodno ne provjere. Prema odgovorima ispitanika, za provjeru primljenih informacija obratit će se osobama iz njihova fizičkog ambijenta, ali još više od toga koristit će medije kao kanale za provjeru tih informacija. Tu im je internet napose važan izvor o sadržajima i pitanjima koja se ne usude postaviti u interpersonalnoj komunikaciji.
Glavni talijanski populisti, Silvio Berlusconi i Beppe Grillo, osigurali su svoj uspjeh na parlamentarnim izborima 2013. uz pomoć vješte upotrebe elektroničkih medija i tradicionalnih masovnih ...mitinga. Pritom su izbjegavali debate s političkim protivnicima te su se klonili novinara. Poruka obojice, Grilla i Berlusconija, populistička je, izražava antistranačke stavove, demonizira protivnike, a u pristupu javnosti i politici fokus je na vođi. Iako Grillo i Casaleggio naglašavaju kako njihov PoKret (MoVimento) koristi internet za direktnu demokraciju, tvrdeći da politiku PoKreta u jednakoj mjeri kreiraju svi članovi, kroz svojevrstan crowdsourcing, Grillove poruke uglavnom su jednosmjerne direktive, prikladnije za diktatorski nego za demokratski diskurs.
Piratske stranke grade politiku na pitanjima upravljanja novim tehnologijama, uvjetima poslovanja, te razmjeni informacija i sadržaja u digitalnom okruženju.
