Arheološkim istraživanjima u studenom 2020. godine pokušalo se locirati ravno groblje kasnobrončanodobnog naselja u Dolini. Provjerene su pretpostavke o položaju groblja zapadno od istodobnog naselja ...na povišenoj gredi iskopavanjem tri probne sonde s negativnim rezultatom. U ovoj kampanji istražen je i tumul 15 znatno snižen oranjem. Sadašnje stanje istraživanja pogrebnih običaja mlađe faze kasnog brončanog doba u Posavini oskudijeva podacima jer su poznati nalazi grobova samo sa tri nalazišta uključujući i Dolinu.
Uočena je pogreška u tekstu, nakon ispravaka pdf verzija rada je zamijenjen 22.4.2022.
Sv. Ivan Krstitelj, prethodnik i krstitelj Isusov, iznimno se štuje u kršćanstvu. Ivan Krstitelj rodio se pola godine prije Isusa. U smislu folklornih običaja u Hrvata najbogatiji su Badnjak, blagdan ...sv. Jurja (23. travnja) i blagdan sv. Ivana Krstitelja (24. lipnja). U hrvatskoj tradicijskoj baštini, kao i u tradicijskoj baštini drugih naroda u Europi i svijetu, uz
blagdan sv. Ivana Krstitelja vezuju se razni običaji, ophodi, divinacije, vjerovanja, hodočašća, procesije, svete mise, pučka veselja, sajmovi, ivanjske pjesme, molitve. U Hrvata i uopće u Europi običaj je paljenja ivanjskih vatri u sumrak uoči blagdana sv. Ivana Krstitelja. Stari je običaj da se mladić i djevojka uzmu za ruke i preskaču vatru ivanjskoga krije-
sa, a vatru mladež preskače i pojedinačno. Taj običaj ima lustrativnu i apotropejsku funkciju. Pored krjesova, u hrvatskoj tradicijskoj baštini u ivanjske vatre spadaju i bakljari, mašalanje, lilanje. Prastaro je vjerovanje da vještice, more i druga demonska bića neće moći djelovati dokle god se vidi ivanjskih vatra i dokle god im se dim proširi. Blagdan sv. Ivana Krstitelja prije izlaska sunca prate i ophodi krijesovalja (krisnica, ladarica), hodanje po pepelu od ivanjskoga krijesa, umivanje i kupanje na vrelima, u rijekama i moru. Nekoć su se kuće, dvorišta, ulazna vrata (kapije) kitili za blagdan sv. Ivana Krstitelja, a žene i djevojke u zoru iznosile su odjeću i tkanine da ih ivanjske zrake obasjaju i zaštite od moljaca. Uz blagdan sv. Ivana Krstitelja vezuju se ljubavne divinacije kao
i divinacije o tome tko će od ukućana prvi umrijeti. U čast sv. Ivanu vjernici poste, zavjetuju se i na blagdan mnogi bosonogi hodočaste svetištima posvećenima sv. Ivanu te na koljenima obilaze oko svetišta ili oko kipa sv. Ivana Krstitelja moleći za izlječenje svojih tjelesnih i duševnih boli. Nakon procesije i svete mise tradicionalno se organiziraju pučka veselja. Narod sv. Ivanu Krstitelju pjeva usmene lirske pjesme i
upućuje molitve.
U radu će se prikazati zabrane slavljenja krsne slave među Hrvatima rimokatolicima u Hercegovini od 18. do 20. stoljeća. Analizom tekstova kojim se ograničavalo slavlje ovog običaja utvrditi će se ...njegove karakteristike i tadašnja društvena uloga. Također će se napraviti usporedba s ograničenjima krsne slave u susjednim krajevima tj. Dalmaciji. Testirati će se dosadašnja tumačenja profane funkcije ovog običaja te ukazati na njegove bakanalijske karakteristike u prošlosti. Ispitati će se promjene društvene uloge ovog običaja u različitim vremenskim razdobljima. Ujedno će se definirati funkcionalne sličnosti i razlike suvremenog običaja krsne slave među Hrvatima i Srbima.
U radu se govori o Herodu Askalonitu koji je zapovjedio da se pobiju svi dječaci od dvije godine do jednoga dana života. Herod je mislio da će tako ubiti novorođenoga kralja Isusa Krista. Međutim ...anđeo se u snu javio sv. Josipu i rekao mu da uzme Isusa i majku njegovu i da se sklone u Egipat. Tako je Isus Krist spašen.
U znak sjećanja na taj događaj od 5. stoljeća svetkuju se Sveta Nevina dječica. Taj spomendan narod najčešće naziva Mladinci, Mladenci. Katolička crkva taj spomendan svetkuje treći dan od Božića. Uz Svetu nevinu dječicu u hrvatskoj tradicijskoj kulturi vezuju se vjerski i svjetovni običaji. Na svečanim svetim misama blagoslivljaju se djeca. Raširen je tradicionalan običaj u Hrvata da se djeca dok su još u postelji simbolično šibaju i darivaju. Djeca danju obilaze svoje susjede, kumove i rodbinu i prutom ih malo udaraju a zauzvrat dobivaju darove. Mladići odlaze u one domove u kojima ima djevojaka i lagano ih šibaju. U nekim mjestima mladoženje šibaju svoje supruge. Ti običaji nazivaju se mladinčanje. Narodno je vjerovanje da će oni koji su mladinčani biti zdravi.
Na Korčuli se još uvijek u onim domovima gdje ima male djece izvode koledarske pjesme. U Blatu na Korčuli te pjesme nazivaju se veselarske.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Motiv za vabilo na XX, martinovanje v Laškem, 12. 11. 2016, dogodek v pripravi Zveze kulturnih društev občine Laško Možnar.- All ...metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Vabilo na XII, martinovanje v Laškem, 9. -11. 11. 2018.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under ...the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- - All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Arheološka istraživanja groblja pod tumulima u Dolini kod Nove Gradiške nastavljena su u 2021. godini u okviru istraživačkoga projekta Djetinjstvo u protopovijesti na jugu Karpatske kotline ARHKIDS ...(IP-2019-04-2520). Tom prilikom istražen je manji tumul 14 koji je u potpunosti bio snižen obradom zemljišta. Ispod zemljanoga nasipa otkriven je paljevinski grob bez priloga. Sličan ukop zabilježen je prilikom istraživanja tumula 9 2013. godine.
U hrvatskoj tradicijskoj kulturi božićno vrijeme obuhvaća blagdane: Božić, Sveti Stjepan, Sveti Ivan, Nevina dječica, Silvestrovo, Nova godina i Sveta tri kralja. U radu se navodi i ...multidisciplinarno interpretira stotinjak primjera čestitarskih ophoda, pohoda i običaja od Božića do Sveta tri kralja. Ti primjeri nalaze se u literaturi od 1846. godine do naših dana, a sedamdesetak je primjera suvremenih izvornih terenskih zapisa iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ti zapisi nastajali su od 2004. do 2017. godine. Neki čestitarski ophodi, pohodi i običaji iščezli su, neki su se modificirali i reducirali. U čestitarskim ophodima, pohodima i običajima ogledaju se pretkršćanski elementi. Običaj posipanja položaja žitom i položajnikovo kresanje vatre i izgovaranje želja za nastupajuću godinu ima panspermijsku funkciju. Kada bi položaj nakon položajenja došao blizu kuće svoje djevojke ukućani bi ga pozdravili pucanjem iz pušaka. Taj običaj imao je apotropejsku funkciju. Simbolično šibanje djece na blagdan Nevine dječice također ima apotropejsku funkciju. Istu funkciju ima i upotreba pirotehničkih sredstava u dočeku Nove godine. Taj običaj u hrvatskoj tradicijskoj kulturi nastao je u drugoj polovici 20. stoljeća i najmlađi je običaj koji se interpretira u radu.
