Za proučavanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova, imovinskopravnog položaja žene u braku, ali i drugih instituta od kojih je najpoznatiji djevojački miraz u razdoblju na prijelazu između 19. i ...20. stoljeća, ženidbeni ugovori od neprocjenjiva su značaja. Iako pravnopovijesna znanost raspolaže vrijednim istraživanjima bračnog i nasljednog prava čak i kada je riječ o području Slavonije, praktična analiza pravnih isprava, tj. bračnih ugovora, u tim je istraživanjima izostala. Ovim istraživanjem nastojat će se rekonstruirati sadržaj ženidbenih ugovora očuvanih unutar zbirke javnobilježničkih isprava u Državnom arhivu u Osijeku. Raščlamba sadržaja isprava ima za svrhu istražiti je li ugovaranje imovinskopravnih odnosa između bračnih drugova bila česta praksa u društvenom životu građana Osijeka te okolice, te formu i sadržaj pojedinih ugovora. Nastojat će se utvrditi jesu li regulirani instituti u promatranom razdoblju težili k pružanju osiguranja supružnicima za vrijeme trajanja braka ili su pružali osiguranje supružnicima nakon smrti jednog partnera. Osim povijesnopravnog pristupa sadržaju arhivskog materijala, ovim će se istraživanjem nastojati utvrditi i relevantne odredbe mjerodavnog prava koje su normirale spomenute institute, ali valja napomenuti kako su određeni instituti usred neprecizne zakonske regulacije uređeni i odredbama običajnog prava.
For the study of property relations of spouses, property rights and legal status of married women, but also other institutes, the most famous of which is the girl’s dowry in the period between the 19th and 20th centuries, marriage contracts are invaluable source. Although legal-historical science has valuable research on marital and inheritance law even when it comes to the area of Slavonia, the practical analysis of legal documents, ie marriage contracts, was missing in these studies. This research will try to reconstruct the content of marriage contracts preserved within the collection of notarial documents in the State Archives in Osijek. The purpose of the analysis of the content of documents is to investigate whether the contracting of property rights between spouses was a common practice in the social life of the citizens of Osijek and its surroundings, as well as the form and content of individual contracts. It will be sought to determine whether the regulated institutes in the observed period tended to provide insurance to spouses during the marriage or provided insurance to spouses after the death of one partner. In addition to the historical and legal approach to the content of archival material, this research will try to determine the relevant provisions of applicable law that regulated the mentioned institutes, but it should be noted that certain institutes are regulated by customary law in the midst of imprecise legal regulation.
Grčko običajno ratno pravo počiva na razlikovanju međugrčkih ratova, tj. oružanih sukoba između onih koje povezuju kulturno-religijske spone, od ratova sa strancima koji ne pripadaju grčkom svijetu. ...Među pravilima koja se odnose na ratove između grčkih polisa posebice je interesantna razlika između pravila koja se odnose na muškarce-ratnike, među kojima su i pravila o poštedi života drugim Grcima, i pravila običajnog postupanja koja se odnose na žene. Ovaj rad istražuje pitanje sudjelovanja žena u oružanim sukobima i pitanje normi kojima se štite životi žena u ratu, kao i pitanje pravila koja se odnose na silovanje, a koja se u ratu mogu smatrati pravom te pravednom nagradom pobjednika. Zaključno možemo potvrditi postojanje određene humanizacije ratovanja imajući nužno u vidu pojam međunarodnih odnosa tada i čimbenika koji su na ondašnje običajno ratno pravo utjecali.
Svrha je ovog rada rasprava o primjeni nekih posebnih pravnih instituta Kanuna Lekë Dukagjina u suvremenom albanskom pravu. Tradicionalno, ovaj Kanun imao je, i još uvijek ima, utjecaj na svim ...područjima života Albanaca. Drugim riječima, primjena Kanuna još je izazov suvremenom pravnom sustavu jer narod nastavlja rješavati svoje prijepore temeljem Kanuna. Cilj ovog rada je objasniti pisano običajno pravo, istaknuti prednosti i mane njegove primjene kao i vezu s nekim pravilima
javnog (kaznenog) i privatnog (građanskog) prava.
Greek customary law of war drew a clear distinction between intra-Greek wars, i.e. the armed conflict between adversaries which shared cultural and religious ties, and wars with opponents who were ...not part of the Ancient Greek world. The rules of warfare pertaining to conflict between Greek city-states contained rules for male soldiers, which included rules on sparing the lives of other Greeks, but also, those pertaining to women. This paper explores the participation of women in warfare, as well as the customary rules concerning rape, which can be deemed to have the force of law in armed conflict. In conclusion, a humanization of warfare may be recognized, albeit bearing in mind the concept of international relations and factors that affected the ancient customary rules of warfare.
Rad istražuje početke ograničavanja ratovanja zadržavajući se na utvrđivanju postojanja i razlikovanja običajnih normi prema kriteriju zaštite objekata, posebice hramova i svetišta u ratovima. Polazi ...se od razlike između postupanja u oružanim sukobima među grčkim polisima te sukobima između njih i stranaca ili barbara. Potvrđujući postojanje običajnih zaštitnih normi koje su nalagale poštedu religijskih objekata,
uočavamo da se ta pošteda u ratnoj praksi nije često poštovala, što je uostalom i odlika našeg vremena unatoč odredbama suvremenog, pisanog ratnog prava i načelima na kojima ono počiva. Iako je grčki polis funkcionirao uz strah od božanske kazne, upravo će nadgradnja religijske sankcije običajnom normom doprinijeti humanizaciji ratovanja, ujedno nadilazeći početnu ograničenost na panhelenski svijet.
Rad se bavi pitanjem običajnog prava kao legitimnog među zajednicama mnogobrojnih nacionalnih država. Krvna osveta je oblik običajnog prava ako se promatra samo sa pravne i antropološke perspektive ...kao kulturni fenomen koji i danas postoji. U radu je iznesen prikaz osnovnih karakteristika krvne osvete u Crnoj Gori i Albaniji kao običajnog prava i društvenog fenomena. Posebno se uzima kontekst i socijalni okvir nastanka krvne osvete i sredine u kojoj se primjenjivala, odnosno kojoj se primjenjuje. Analizom literature zaključuje se geografski i povijesni prostor manifestacije krvne osvete u Crnoj Gori, razlozi njezine primjene. Otvaraju se pitanja zašto zakonska regulativa nije stroža po tom pitanju, zašto se običajno pravo i danas tolerira kao nasljeđe umjesto da se sankcionira kao kazneno djelo.
Ovaj skromni prilog posvećujemo uspomeni na pokojnog profesora Franju Smiljanića. Među historiografskim problemima koji su ga pred kraj života intrigirali jedno je od ključnih mjesta pripadalo ...didićima – društvenom sloju hrvatskog srednjovjekovlja o kojemu se malo zna, a još manje istražuje. Stoga nam se u ovoj posebnoj prigodi činilo prikladnim pažnju posvetiti upravo didićima, o kojima smo u međuvremenu prikupili nešto novih vijesti.
Ruska agresija na Ukrajinu otvorila je i kompleksno pitanje mogućeg isključenja stalne članice
Vijeća sigurnosti iz Ujedinjenih naroda s obzirom na članak 6. Povelje UN-a, sukladno kojem Opća
...skupština može na preporuku Vijeća sigurnosti isključiti iz Ujedinjenih naroda člana koji uporno
krši načela sadržana u Povelji. S obzirom na to da ovakvu preporuku Vijeće sigurnosti može donijeti
samo konsenzusom svih stalnih članica, navedeno se isključenje čini nemogućim. Međutim, ta
mogućnost proizlazi iz relevantnih pravila međunarodnog običajnog prava inkorporiranog u Bečkoj
konvenciji o pravu međunarodnih ugovora. Ovakvi zahvati nisu nepoznati u praksi Međunarodnog
suda ni u razvoju prava Ujedinjenih naroda.
Na Lunu, najsjevernijem dijelu otoka Paga, od XVIII. stoljeća naovamo razvio se i proširio pravni običaj koji je na osobit način odredio vlasništvo nad stablima maslina i stvarao pravni dualitet – ...odvojenost pravnog režima zemljišta s jedne strane i režima stabala s druge strane. Time je odstupio od dugotrajne primjene načela superficies solo cedit koju je po uzoru na rimsko pravo poznavalo pravo Rapske općine. U radu autor je analizirao taj pravni običaj u svekolikom kontekstu u kojem se pojavio, ali i s gledišta drugih koji su ga odredili. U članku autor propituje i analizira dualitet pravnog režima zemljišta i stabala maslina s gledišta Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch, zakonodavstva Kraljevine Jugoslavije i pozitivnog stvarnopravnog uređenja Republike Hrvatske. Autor razmatra njegovu pozitivnopravnu relevantnost s gledišta §§ 75. i 76. Zakona o unutrašnjem uređenju, osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga donesenog 1930. godine u Kraljevini Jugoslaviji te čl. 389. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Većina slavenskih pravnika 19. stoljeća smatrala je da je zadruga prastara i isključivo slavenska institucija. Iz takvog razmišljanja nastala je «historijska škola prava» koja je imala snažan utjecaj ...na rješavanje zadružnog pitanja sve do početka 20. stoljeća.
Prema istraživanju povjesničara Franje Račkog, zadruge su Slaveni kao organizaciju obiteljskog života prenijeli još iz stare postojbine.Vlasnički su odnosi također imali zadružne značajke jer posjedom nije raspolagao pojedinac «nego porodica, porodična obćina, rezom krvi spojena, zadruga». U 19. stoljeću započinje proces raspadanja zadruga, a paralelno je tekao i pokušaj reguliranja običajno zadružnog prava u okviru pisanih zakona.
Kućna zadruga se nerijetko promatra kao izrazita posebnost Vojne krajine zbog samofinanciranja i davanja krajišnika, no ona je isto tako postojala i u ostalim dijelovima civilne Hrvatske i Slavonije. Zakonski akti i pravne regulative koji su uređivali odnose oko zadružne imovine donosili su se postepeno. Prvo zakonsko usklađivanje sa običajno zadružnim pravom uspostavljeno je u Vojnoj krajini Temeljnim krajiškim zakonom 1807. godine. Odvajanje obitelji bilo je dopušteno samo ukoliko se moglo utvrditi da ne ide na štetu vojne službe.
U civilnom dijelu Hrvatske primjenjivao se građanski zakonik donešen 1840.godine. Prema njemu je predviđeno da i muška i ženska djeca imaju pravo nasljeđivanja imovine
roditelja što je bilo u proturječnosti sa zasadama običajno zadružnog prava. Zbog toga je dolazilo do ubrzanih podjela zadruga kao i njihovih tajnih dioba.
Svi daljnji zakoni koji su doneseni od 1870. do 1880. tj. u doba liberalizma i modernizacije u sebi su sadržavali nemogućnost usklađivanja građanskog zakonika i zadružnog prava, osobito po pitanju vlasništva, nasljeđivanja i tzv. ženskog prava.
Ekonomski utjecaji, a osobito gospodarska kriza koja je zahvatila hrvatsko selo od 1873. do 1895. najviše je utjecala na propadanje zadruga. Pojedinci su pokušavali istupanjem iz zadruge i novim načinom gospodarenja poboljšati svoj ekonomski položaj, a istovremeno se u ljudima pobudio osjećaj i za individualizmom. Zakoni koji su se u tom periodu donosili nisu bili uzrok diobama već samo posljedica nastojanja da se postojeći ekonomski procesi legaliziraju i dovedu u red.
PDF
