In this paper, I consider Patricius’s argument on integrality laid out in “Pampsychia”, least researched book belonging to Nova de universis philosophia (1591), in comparison with the notions, ...methodologies and pragmatic reach of the contemporary science of human psyche. I attempted to determine can the argument correspond to the methodological instrument of psychology or the relation is disjunctive, that is, in animosity. I emphasise Patricius’s reflection on the mind-centeredness of the soul while trying to point at the dynamic and dialectical character of the psyche phenomenon as the fundamental determinant of Patricius’s psycho-ontology and the importance of implementing philosophical reflection into the mental health system framework, as a precondition for the holistic, integrative approach to the problem.
Straipsnis skirtas žymaus vokiečių mąstytojo, kritinės ontologijos (neorealizmo) kūrėjo N. Hartmanno gyvenimo ir kūrybos svarbiausiems bruožams pristatyti. Aptariami jo ir Lietuvos filosofo V. ...Sezemano ryšiai. N. Hartmanno ontologija remiasi keturių pasaulio sluoksnių sąrangos samprata: pasaulis yra neorganinis, organinis, psichinis ir dvasinis. Ontologija yra objektyvių tikrovės procesų, dėsnių, reiškinių sąveika. Kiekvienas būties sluoksnis turi savo kategorijas, principus, dėsnius. Aukštesnieji sluoksniai visada remiasi žemesniaisiais, nes jie atsiranda pastarųjų pagrindu. Kritinė ontologija grindžiama stipresniųjų kategorijų dėsniu: jis ir aukštesniųjų kategorijų laisvė sudaro kategorinę priklausomybę, apimančią visų sluoksnių struktūrą nuo viršaus iki apačios. Logiškumas siejamas su apibrėžtumu. N. Hartmannas skyrė realią ir idealią būtį: realiai būčiai būdingas individualumas ir laikas, ideali būtis yra belaikė, amžina, visuotinė, universali. Sąmonė yra neerdvinė sritis, atribota nuo reiškinių, daiktų vaizdai sąmonėje gali sutapti arba nesutapti su daiktais.
The article analyses Arvydas Šliogeris’ conception of experience and contrasts it with Heidegger’s philosophy. In Šliogeris‘ conception an experienced object is treated differently than in ...Heidegger’s – the object is not articulated in the plane of immanence and not constituted by the intentional acts of consciousness or signification. In Šliogeris’ philosophy object is treated as a transcendent thing which can be experienced only from the radical dualistic standpoint based on irreducible dichotomy between consciousness and the thing. Šliogeris associates the plane of transcendent things with exterior pure sensuality. In Šliogeris’ understanding, sensual givens are experienced without conditions of the possible givenness and are given prior to the meta-sensual plane of language. Heidegger’s conception of experience, on the contrary, is based on the premise that the plane of language is prior to sensual givens. In Heidegger’s analysis, everyday life-experience fundamentally functions as hermeneutical practice, i.e. as experience which already understands and interprets.
Rad objašnjava različite modalitete razumijevanja pojma medija kroz povijest filmskih teorija u njezinom ranom i klasičnom razdoblju. Kako je veći dio proučavanja filma do tzv. suvremenog razdoblja ...1970-ih bio impregniran filozofskim problemima ontologije novog vizualnog medija te pitanjima njegova umjetničkog statusa, radom se analiziraju različite koncepcije odnosa filma i drugih medija, filma i realnosti te filma i društveno-kulturnog konteksta. Fokus se pritom usmjerava na početno razumijevanje filmskog medija kao registracijskog mehanizma, bilo relevantnih društvenih događaja bilo drugih umjetničkih oblika, a potom i na njegov pokušaj pozicioniranja kao zasebnog umjetničkog artefakta. Posebna se pozornost pridaje dvama glavnim tipovima filmskih teorija, one formativne i realističke, koje su na različite načine konceptualizirale ontološku dimenziju filmskog medija te uslijed toga i pridavale različite zadatke njegovoj društvenoj, političkoj i umjetničkoj uporabi.
Cilj je ovoga rada analiza onih aspekata rasprave između dva suprotstavljena pristupa tumačenju vremena, A-teorije i B-teorije, koja su zaslužna za nastanak nove B-teorije. U tekstu se obrazlaže ...način na koji su implikacije A-teorije utjecale na promjene u okviru B-teorije, odnosno kako je kreiranje takozvane nove B-teorije izravna posljedica neuspjeha stare B-teorije. Uzajamni utjecaj A-teorije i B-teorije ima zanimljive posljedice i za samu A-teoriju, koju novi B-teoretičari kritiziraju zbog korištenja indeksikala u svom jeziku pa će shodno tome ovo istraživanje uključiti i kratak osvrt na ovaj problem. Nadalje, razmotrit će se i odnos novih varijanti datumske i token-refleksivne teorije, koje su izravna posljedica rasprave koja je predmet ovog istraživanja. Nakon ukazivanja na sličnosti i razlike tih pozicija, iznijet će se i kritika nove B-teorije, prema kojoj se tvrdi kako ova teorija ni u kojem slučaju ne može ponuditi ispravan opis vremena zbog svoje neusklađenosti sa semantikom prirodnoga jezika.
In the tradition of philosophical thought, especially in the field of ontology, we often link polarisation between war and peace with the distinction between good and evil. Accordingly, peace as the ...absolute and unchangeable condition is defined as good, while war as the changeable condition of an imperfect human world is attributed as a consequence of the metaphysical evil (Leibniz). However, if we understand evil as a practical problem (Svendsen), then the discussion shifts to the question about the intelligence of evil (Baudrillard), and the amount of our inclusion in its repression. Hence, in this paper we will observe some of the contemporary understandings of evil with the emphasis on the new modes of struggling, often intermediated by different kinds of media manipulations (terrorism). This paper will try to determine the ontological status of war in a media represented reality.
The article discusses creativity as an ontological principle as it is presented in scientific-philosophical attitudes of a Nobel Prize winner for chemistry Ilya Prigogine and Werner Heisenberg's ...pupil and a former director of the Max Planck Institute for Physics Hans-Peter Dürr. These attitudes are assessed in the light of Heideggerian notions of Being, subiectum, ousia and time and thus they themselves shed light on the potentiality of Heideggerian mode of thinking on the conception of the creative in the postmodern society and science. Bergsonian notion of creativity is also invoked. It is presented as a philosophical basis of the postmodern techno-scientific creativity and is discussed in terms of Heideggerian ecstatic temporality. The juxtaposition of the notions presented by Henri Bergson and Martin Heidegger provides the clue to compare and assess the science-based attitudes of Prigogine and Dürr.
ARISTOTELOVA "ARETOLOGIJA" Kaluđerović, Željko V.
Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu,
12/2014, Letnik:
39, Številka:
1
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Autor u radu razmatra Aristotelovu aretologiju, a prvo što ispituje je kontroverzno pitanje da li je vrlina nešto što dolazi po prirodi ili je prosto stvar običaja, konvencija i zakona, koji se ...protivno svemu nameću ljudskoj prirodi. Potom se istražuje Stagiraninova klasifikacija vrlina kao i njegovo centralno određenje vrline kao stanja s izborom, koja se nalazi u sredini u odnosu na ljude, određena logosom, i to tako kako bi je odredio razborit čovek. U tekstu se, zatim, analizira dvostruki položaj koji vrlina zauzima u Aristotelovim spisima, odnosno njena sredina s obzirom na ontološku dimenziju i izvrsnost ili krajnost imajući u vidu aksiološku dimenziju. Rezimira se, konačno, i Stagiraninov niz vrlina tj. njihove sredine, kao i korespondentne prekomernosti i nedostaci, koje su u relaciji prema različitim radnjama i osećanjima. Aristotel je, zaključak je autora, delujući na zalasku klasične epohe, unutrašnju diferencijaciju i slojevitost helenskog polisa pokušao da održi na okupu segmentiranim i spekulativnim istraživanjem vrlina, posebno pravednosti, kako bi došao do kohezivnog faktora partikularnih, posebnih i opštih interesa, i kompatibilnosti svih elemenata „etičke”, „ekonomske” i „političke” sfere življenja.
PDF
