Aktualne politike i inicijative usmjerene na suzbijanje radikalizacije i nasilnog ekstremizma potiču
sustavan međuresorni pristup koji uključuje i organizacije civilnoga društva. Unatoč generalnom ...prepoznavanju
različitih uloga i potencijala civilnog društva u području prevencije i deradikalizacije, u
praksi je ipak puno izazova i neznanja što dovodi do toga da civilno društvo ostaje neiskorišteni resurs.
U ovome radu prezentiramo potencijale i sposobnosti civilnog društva i njegovih organizacija i zajednica
u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Kroz ekstenzivni pregled literature istražujemo
dobre prakse u kolaboracijama, kao i ograničenja koja ometaju razvoj holističkog pristupa i angažmana
cijelog društva u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Glavni je cilj ovoga rada pružiti
jasnu sliku aktualnih propusta i uputiti na probleme koji se moraju rješavati kako bi u perspektivi bilo
moguće postići sveobuhvatan i koordiniran pristup u suzbijanju nasilnog ekstremizma i radikalizacije.
Cilj ovoga rada bio je ispitati odnos između emocionalne inteligencije i percepcije pravednosti rukovoditelja i organizacije. Prema dostupnim podacima ovo je prvo domaće istraživanje ove vrste. ...Podaci su prikupljeni putem google online ankete, na prigodnom uzorku od 141 zaposlenih građana Republike Hrvatske (57% žena) (Mdobi = 32.07, SD = 8.47). Za mjerenje emocionalne inteligencije korištena je Wong-Law EI skala (Wong-Law EI Scale - WLEIS – Wong i Law, 2002). Percepeciju pravednosti mjerili smo Upitnikom za procjenu organizacijske pravednosti i Upitnikom za procjenu pravednosti rukovoditelja (Jakopec i Sušanj, 2014) koji mjere distributivnu, proceduralnu i interakcijsku pravednosti rukovoditelja i organizacije. Korelacijske i regresijske analize djelomice su potvrdile postavljene hipoteze. Ukupan rezultat na emocionalnoj inteligenciji pozitivno je povezan s percepcijom distributivne pravednosti rukovoditelja i s percepcijom ukupne, proceduralne i interakcijske pravednosti organizacije. Korištenje emocija povezano je s percepcijom ukupne i proceduralne pravednosti organizacije dok je regulacija emocija jedinstveni pozitivni prediktor percepcije ukupne, proceduralne i interakcijske pravednosti organizacije. Rezultati ukazuju da emocionalna inteligencija ima značajnu ulogu u percepciji organizacijske pravednosti.
Varstvo okolja v Alpah je eden od glavnih ciljev številnih nevladnih organizacij v alpskih državah. Tudi v Sloveniji se je v devetdesetih letih prejšnjega stoletja razvilo delovanje civilne družbe, ...ki je prispevalo k višji stopnji varstva okolja. Ena takih organizacij je CIPRA Slovenija, ki je kot del CIPRE International tudi soudeležena pri nastajanju in sprejemanju Pogodbe o varovanju Alp-Alpske konvencije.
Neprofitne organizacije su udruge građana, zaklade i ustanove koje ne ostvaruju dobit. Glavni cilj im je zadovoljenje ljudskih potreba i promicanje vrijednosti društva jer djeluju nepristrano i bez ...diskriminacije. Važne su za kvalitetu života u nekom društvu i na usluzi su istoj. Odnosi s javnošću su funkcija upravljanja organizacijom koja je od neposredne koristi pri definiranju organizacijskih ciljeva i predlaganju promjena. U ovom radu pobliže se prikazalo djelovanje Hrvatskoga Crvenoga križa, posebno na društvenim mrežama. Misija Crvenog križa je poboljšati ugrožene živote mobilizacijom snage humanosti dok je rad Crvenog križa usmjeren je na promociju temeljnih načela i humanitarnih vrijednosti koje daju odgovore na katastrofe, pripreme za djelovanje u katastrofama te pomoć u zaštiti zdravlja i socijalnoj skrbi.
Extended description:
Študenti se združujejo - Nova zveza študentov. Anketa med študenti po Jugoslaviji o novi organiziranosti študentov; Božidar Novak, UK ZSMS Maribor, arhiv: zasedba Filozofske ...fakultete 1971.
Nikola Dikutin, UK SSO Banja Luka, Srebra Petrovič, UK SSHM Skopje, Sašo Milenkovski, UK Skopje, Natalija Goreščak, UK ZSM Ljubljana, Goran Tombič, UK ZSM Beograd, Zlatko Zelenika, UK ZSM Reka.
Februarja 1989 se torej začenja nova etapa potovanja po začaranem krogu študentske organiziranosti; organizatorji tega potovanja pa se očitno še niso odločili, ali bi bilo treba narediti oster zavoj in dokončno zapustiti okrilje ZMS ali pa bi bilo nemara bolj oportuno še nekaj časa krožiti po njeni tirnici. Medtem so se zgodili narodi, zgodili so se delavci, intelektualci, kmetje, kdaj se bodo zgodili študentje? Medtem pa študentska večina, ki je nekoč premikala svet, še kar naprej molči. Na vseh lokacijah se izvede anketa med študenti.
»Zdi se mi, da ima študentska organizacija, kakršna je danes, še vrsto pomanjkljivosti. Pri nas v Banjaluki smo premišljali o tem, da bi bilo treba te organizacije na fakultetah spremeniti. Zato se nam zdi ideja, ki je prišla iz Slovenije od mladincev iz Maribora in Ljubljane zelo dobra. Ima nekatere prednosti.«
»Seveda premišljamo s tem, nekaj smo že storili za to, na Beograjski univerzi, teče anketa. Ki naj bi odgovorila na vprašanje, ali so študentje popolnoma zadovoljni s sedanjo obliko organiziranja. Naše prve ugotovitve so, da študentje niso zadovoljni s sedanjo obliko organiziranja, to pa ustvarja prostor za spremembe, ki bodo šle gotovo v smer avtonomne študentske organizacije in v določeni meri v smer njenega ločevanja od mladinske organizacije. Mislim, da se je treba ponovno uveljaviti idejo iz leta 1984. O takšni ideji smo razpravljali na našem predsedstvu in lahko rečem, da je dobila široko podporo predsedstva in Socialistične konference na Reki.«
»Vsako spremembo v delovanju neke organizacije, ki lahko izboljša delovanje te organizacije, se splača uporabiti v lastnih vrstah, tako da zna biti slovenska izkušnja pozitivna za naše okolje.«
»Predsedstvo UK ZSM Skopje je podprlo to iniciativo in mislim, da bomo izkoristili to izkušnjo. Mislim, da obstaja zdrava osnova, da tudi pri nas gremo v to.«
In February 1989 a new cycle of a vicious circle of student organizations began. Organizers are apparently not yet decided whether to make a sharp turn and finally leave the general association or perhaps it would be more opportune for some time yet to follow its lead.
Information:
Students get together - New student association, survey of students across Yugoslavia on a new student organization.
Original language summary:
Študenti se združujejo – Nova zveza študentov; anketa med študenti po Jugoslaviji o novi organiziranosti študentov.
Extended description:
O sklepih včerajšnjega študentskega zborovanja se je pogovarjal naš sodelavec Ivo Vajgl s predsednikom izvršnega odbora ljubljanske študentske skupnosti na katerih naj bi ...temeljijo delo bodoče študentske organizacije. Izjava Ciril Baškovič.
V Ljubljani je danes razpravljalo o spremembah v študentski organizaciji predsedstvo zveze študentov Jugoslavije. Povod za to je reorganizacija študentske skupnosti v Ljubljani, pa tudi poskusi reforme v drugih univerzitetnih središčih. Predstavniki jugoslovanskih študentov so se sporazumeli, da različen način organiziranja študentskih skupnosti v posameznih univerzitetnih centrih ne pomenijo odcepitve od Zveze študentov Jugoslavije. Zavzeli so se za nadaljnje sodelovanje posameznih skupnosti ob vprašanjih, ki so pomembna za vse jugoslovanske študente. Pozdravili so ti tiste napore študentov, ki težijo k bolj demokratičnemu načinu dela, njihove organizacije in poskušajo ustrezneje izraziti svojo družbeno vlogo.
Our colleague and reporter Ivo Vajgl discussed the conclusions of yesterday's student assembly with the President of the Ljubljana student community Ciril Baškovič. These conclusions should represent the foundation for future work of student organizations.
Assembly was called due to the re-organisation of the student community in Ljubljana, as well as attempts to reform it in other campuses around Yugoslavia. Representatives of the Yugoslav student organizations agreed that a different way of organising the student community in various academic centres does not mean a break away from the Union of Students of Yugoslavia. They confirmed future co-operation on issues of communities that are important for all Yugoslav students. They welcomed the efforts of students who strive for a more democratic method of work and their organisations, and who wish to express their social role more suitably.
Information:
An interview with Ciril Baškovič regarding the outcome of the student rallies in 1968.
Original language summary:
Pogovor s Cirilom Baškovičem o sklepih študentskega zborovanja.
Rad na temelju istraživanja arhivskog gradiva i relevantne literature prikazuje suodnos predstavnika komunističkog režima i stanovnika manjih mjesta zadarskog područja u poslijeratnom periodu te ...promjene koje je ova korelacija ostvarila. Fokus je na onim tematskim jedinicama koje se u zapisnicima i izvještajima spominju: poslijeratnoj atmosferi, seljačkim radnim zadrugama, ženama u društvenom životu, religiji i Crkvi, sportskim i drugim natjecanjima i sl. Razna izvješća i zapisnici sa sastanaka arhivske su jedinice s najvećim informacijskim potencijalom. Istraživanje tog materijala rezultiralo je pronalaskom mnogih zanimljivih primjera koji upotpunjuju sliku svakodnevnog života ljudi pedesetih godina prošlog stoljeća.
Višegodišnji trendovi ukazuju na stalan porast broja te značaja neprofitnih
organizacija za okolinu što podrazumijeva sve veću konkurenciju, tržišno orijentiran
pristup te bespoštednu borbu za sve ...manje raspoloživim financijskim resursima. U
ukupnoj strukturi izvora sredstava donacije individualnih donatora imaju značajnu ulogu.
Stoga je svrha ovog istraživanja utvrditi ulogu socio-demografskih čimbenika, vanjskih
faktora motivacije te korištenih kanala komunikacije u učestalosti doniranja individualnih
donatora. Empirijsko istraživanje je provedeno na uzorku individualnih donatora u
Hrvatskoj a rezultati ukazuju na postojanje statistički značajne razlike u učestalosti
doniranja u odnosu na samoprocjenu utjecaja dijela vanjskih faktora motivacije kao što
su nagrada, vodstvo neprofitne organizacije, osobna korist i budući interesi, pri čemu su
najveći srednje vrijednosti rangova utjecaja vanjskih faktora motivacije iskazani u grupi
redovitih donatora. Za faktore motivacije okruženje, povjerenje, karakteristike
organizacije i korisnika navedene razlike nisu utvrđene. S obzirom na socio-demografske
čimbenike rezultati pokazuju postojanje razlika u učestalosti doniranja u odnosu na spol,
dob te status zaposlenja, dok razlika nije utvrđena za stupanj obrazovanja. Konačno,
potvrđena je i značajna razlika u učestalosti doniranja u odnosu na korištene kanale
komunikacije, pri čemu su srednje vrijednosti rangova učestalosti doniranja značajno više
za donatore koji koriste društvene mreže u komunikaciji s organizacijama. Ovim
rezultatima daje se dodatni doprinos postojećoj bazi znanja o ponašanju donatora u
kontekstu uspješnosti prikupljanja sredstava čije su performanse jedan od ključnih
preduvjeta održivosti neprofitnih organizacija.
U ovom se radu prikazuje teorija Mary Parker Follett, inovativne autorice s početka 20. stoljeća, te se analizira njezin doprinos teoriji organizacije i menadžmenta. Njezina izvorna djela najprije se ...prikazuju kroz pregled ključnih tema o kojima je pisala, a potom se njezina teorija analizira
s različitih aspekata. Istražuje se odnos teorije M. P. Follett prema drugim teorijama organizacije, počevši s klasičnom teorijom organizacije kojoj kronološki pripada, a nastavlja se usporedbom sa školom ljudskih odnosa i teorijom sustava, koje su joj sadržajno mnogo bliže. Zatim se razmatraju mogući razlozi neprihvaćenosti njezine teorije tijekom 20. stoljeća i sporadičnog interesa koji je za nju postojao. Usto,
razmatraju se kritike upućene njezinoj teoriji, kao i njezini nedostaci. Na kraju, istražuje se širina utjecaja teorije M. P. Follett na modernu teoriju organizacije i menadžmenta i ocjenjuje se njezina relevantnost za organizacije danas.
Društvena okolina koja obuhvaća građane u širem smislu vrlo je heterogeno i dinamično područje okoline upravne organizacije. Njezino je značenje za funkcioniranje upravnih organizacija u stalnom ...porastu jer je suvremena javna uprava izložena sve snažnijim zahtjevima za uvažavanje mišljenja građana. Ovaj se rad bavi analiziranjem društvene okoline upravnih organizacija u Hrvatskoj na temelju analize obilježja sudionika e-savjetovanja kao neposredno zainteresiranih građana za sudjelovanje u izradi propisa i politika. Obilježja sudionika koja se analiziraju obuhvaćaju njihov broj, strukturu (vrsta sudionika) i vrstu komentara koje upućuju, a pokazatelji su intenziteta, stupnja organiziranosti i stupnja kompetentnosti relevantne društvene okoline upravnih organizacija. Empirijski su podaci prikupljeni metodom kvantitativne analize sadržaja izvješća o provedenim e-savjetovanjima od 2016. do 2018. Rezultati istraživanja pokazuju kako obilježja društvene okoline ovise o organizacijskim faktorima – razini političko-upravnog sustava na kojoj djeluje organizacija te njezinoj vrsti i funkciji. Osim toga, pokazuje se povezanost između samih obilježja društvene okoline – organiziranosti i kompetentnosti.
PDF
