EXPERIENCE OF MEDIATORS IN THE FAMILY MEDIATION PROCESS IN THE CASES OF VIOLENCE IN PARTNER RELATIONSHIPS ABSTRACT The paper presents the experience of mediators in the family mediation process in ...the cases of violence in partner relationships based on the results of a research conducted in seven social welfare centres in which twelve experts adequately trained for the implementation of family mediation participated. The aim of the research was to describe and analyse the experience of the mediators in the family mediation process with the partners who had experienced violence and to determine the possibility of its application in such cases. The qualitative approach was used, and the procedure of topic analysis was used. The research results show that the mediators point out some specific features of the management of the mediation process with the partners who have experienced violence with regard to the safety of the process, establishment of the balance of power and a constructive dialogue of the parties in mediation, which demands the mediators to apply certain techniques and skills. Additionally, the results of the research indicate that the mediators perceive the possibility to implement family mediation with the partners who have experienced violence and that, apart from the basic prerequisites for the implementation of mediation, they emphasise the necessity to recognise the specific prerequisites, such as the time distance from violence, the influence of violence on the victim, creation of safe conditions, good level of the mediators’ education and the application of some procedures which should be conducted in terms of the assessment of violence, safety and selection of the mediation model. Key words: family mediation, violence in partner relationships, experience of mediators, description of the mediation process, possibility to conduct family mediation.
Ciljevi istraživanja bili su razjasniti ulogu sigurne kuće u osnaživanju žena koje su preživjele partnersko nasilje, i preko osnaživanja, u postavljanju i ispunjenju njihovih osobnih ciljeva za ...budućnost, te postizanju sigurnosti od nasilja. Istraživanjem se provjeravala pretpostavka kako će korisnice koje su više osnažene za vrijeme boravka u sigurnoj kući postaviti kvalitetnije ciljeve te će ih u većoj mjeri ispuniti nakon izlaska. U longitudinalnom istraživanju sudjelovalo je deset žena, korisnica sigurne kuće. Korišteni su različiti izvori podatka u svrhu triangulacije, tako da su provedeni intervjui sa sudionicama i psihologinjama zaposlenima u sigurnoj kući, te je analizirana pisana dokumentacija o ostvarivanju individualnih planova promjene. Intervjui sa sudionicama vođeni su za vrijeme boravka u sigurnoj kući i šest do deset mjeseci nakon izlaska. Utvrđena je povezanost stupnja osnaženosti sudionica i kvalitete ciljeva za budućnost, no odgovori u vezi percipirane korisnosti primljenih psihosocijalnih usluga i ostvarivanja osobnih ciljeva nisu jasni zbog velikog osipanja sudionica u drugom intervjuu. Istraživanje je istaknulo teškoće u održavanju kontakta sa ženama koje su preživjele nasilje nakon izlaska iz sigurne kuće i načine smanjivanja osipanja u budućim istraživanjima. Predložena je metodologija za definiranje osobnih ciljeva na načelima »MUDRO« i operacionalizirani su ključni elementi uvremenjenosti, dostižnosti i određenosti koji se mogu koristiti u budućim istraživanjima.
Mjere poduzete za suzbijanje širenja koronavirusa uvelike su utjecale na dobrobit i ponašanje ljudi, što je dovelo do vjerojatnosti porasta nasilja u obitelji, posebice nasilja nad ženama. U našem ...članku predstavljamo analizu policijskih podataka o prijavljenim slučajevima obiteljskog nasilja, koju smo proveli s ciljem uočavanja potencijalnih promjena u učestalosti obiteljskog nasilja koje se događalo u tom razdoblju. U usporedbi s desetogodišnjim prosjekom, prijave o ‘nasilju u obitelji’ kao kaznenom djelu bile su prosječne 2020., ali su bile oko 20 % manje u 2021. Broj prekršaja nasilja u obitelji bio je gotovo prosječan u 2020., dok je 2021. bio manji. Broj izrečenih mjera zabrane približavanja u 2020. i 2021. bio je blizu desetogodišnjeg prosjeka. U razdoblju od 11 tjedana prvog i drugog razdoblja ograničene slobode kretanja broj većine uočenih kaznenih djela i prekršaja bio je veći. Zabrane približavanja su u tim razdobljima izricane i kršene u manjem broju. Ovi su rezultati potvrđeni nizom t-testa. U razdoblju izolacije povećan je broj prijava nasilja u obitelji (kao kaznenog djela i prekršaja), dok je smanjen broj policijskih zabrana prilaska.
Measures taken to restrain the spread of the coronavirus have significantly impacted people’s well-being and behaviour, increasing thereby the likelihood of family violence, especially of violence against women. This paper tests the hypothesis that family violence has increased during the epidemic in Slovenia by analysing police datasets on reported cases of family violence in Slovenia during the pandemic. The results, which were confirmed by a series of t-tests, indicate that compared to a 10-year average, in 2020 there was an average number of reports of family violence, in contrast to a 20% lower number of reports in 2021. Similarly, the number of misdemeanours of family violence was almost average in 2020, and lower in 2021. Likewise, the number of restraining orders imposed in 2020 and 2021 was close to the above-mentioned 10-year average. Within a period of eleven weeks during both the first and the second lockdown period, there were higher instances of detected criminal offences and misdemeanours, whereas the number of restraining orders imposed and breached decreased.
Nasilje u obitelji je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima obiteljske zajednice
uporabom sile, zastrašivanja i manipuliranja. Oblici nasilja su psihičko, fizičko, seksualno i
ekonomsko. ...Najčešće žrtve nasilja su djeca, žene, starije osobe i osobe s posebnim potrebama.
Zdravstveni djelatnici mogu imati ključnu ulogu u ranom prepoznavanju i prevenciji nasilja
u obitelji jer su oni jedini stručnjaci s kojima svi ljudi kontaktiraju tijekom života i koji mogu
stvoriti povjerljivo okruženje za razgovor. Žrtve redovito umanjuju i prikrivaju obiteljsko nasilje
u strahu da će njihova sigurnost biti još više ugrožena ako se nekome povjere, zbog srama što
žive u takvoj obitelji i zbog specifične dinamike nasilnog odnosa koji žrtvu čini bespomoćnom i
lojalnom nasilniku. Liječnici i sestre nerado započinju razgovor o problemu nasilja u obitelji, a
samo oko četvrtina žena žrtava tjelesnog nasilja o tome razgovara s obiteljskim liječnikom,
uglavnom zato što ih liječnik o tome nije pitao. Stoga je bitno da su zdravstveni djelatnici osposobljeni
prepoznati znakove nasilja, da znaju što učiniti s takvom osobom i da su spremni
pomoći da se nasilje zaustavi. Zakonska je obveza zdravstvenih djelatnika prijaviti nasilje u obitelji
policiji i državnom odvjetništvu. To je u skladu s etičkim načelima struke jer uzrok tegoba
bolesnika treba prepoznati i onda kada je nemedicinske naravi; zdravstveni djelatnici svojom
intervencijom pomažu žrtvi da izbjegne i smanji svoju izloženost nasilju, što dovodi do smanjenja
štetnih zdravstvenih posljedica, a može sačuvati ljudski život i zdravlje jer se nasilje u obitelji
ponavlja i eskalira.
Relativno se malo studija bavilo utjecajem pandemije COVID-19 na skloništa za žrtve intimnog partnerskog nasilja (IPN) i njihovo osoblje. U ovoj smo studiji proveli intervjue sa stručnjacima IPN ...skloništa kako bismo ispitali: 1.) kako su skloništa promijenila svoj rad tijekom pandemije; 2.) kako je osoblje opisalo pojavu i odgovor na posrednu traumu i 3.) što je osoblje naučilo iz svog iskustva s pandemijskom krizom? Iz podataka su proizašle tri glavne teme. To su: 1.) promjene organizacijskih uvjeta rada tijekom pandemije; 2.) emocionalni izazovi i 3.) pozitivni učinci pandemije. Kao i u drugim zemljama, pandemija je u Hrvatskoj donijela brojne izazove, ali i prilike. Osoblje skloništa pokazalo je svoje snage i predanost pružanju potpore žrtvama IPN-a tijekom pandemije. Njihova iskustva treba iskoristiti za razvoj učinkovitog odgovora na buduće krize.
Posljednjih se desetljeća podigla razina svijesti o učestalosti i porastu nasilja u obitelji i intimnog
partnerskog nasilja. Početna pretpostavka razvijena u radu jest da prema oblicima
nasilja koji ...su povezani s domom, najintimnijom sferom, mi kao društvo prakticiramo prostorno-
vremensko “distanciranje” te tako dopuštamo da se to strukturalno i kulturno nasilje
nastavlja. Cilj je ovog rada uzeti u obzir ovu suvremenu teorijsku premisu radi analize
povijesnih prikaza kulturnih praksi povezanih s nasiljem u obitelji i intimnim partnerskim
nasiljem.
U cilju utvrđivanja raširenosti i čestine nasilja u romantičnim vezama adolescenata i mogućnosti njegovog predviđanja pomoću varijabli koje teoretski mogu biti povezane s nasilnim ponašanjima, ...ispitano je 623 učenika trećih razreda iz 14 srednjih škola u različitim dijelovima Hrvatske. U uzorku prosječne dobi 16,8 godina zastupljeno je 55,7% mladića. Instrument sadrži pitanja o sociodemografskim podacima i iskustvu veze u posljednjih 6 mjeseci te sedam upitnika: Skalu pogrešnih uvjerenja o kvalitetnoj vezi, Skalu važnosti prava u vezi, Skalu (ne)spremnosti na postavljanje granica, Iskustvo doživljenih nasilnih ponašanja, Iskustvo počinjenih nasilnih ponašanja, Spremnost na traženje pomoći i Spremnost na pružanje pomoći.
Utvrđeno je da djevojke imaju točnija uvjerenja o tome što je kvalitetna veza, važnije im je ostvarivanje prava u vezi, spremnije su postavljati granice u vezi i spremnije su tražiti i pružiti pomoć u slučaju nasilja nego mladići. One u vezi češće čine psihičko i fizičko nasilje te doživljavaju manje ovih oblika nasilja i nasilja općenito nego što to iskazuju mladići. Seksualno nasilje je najrjeđe te nisu utvrđene rodne razlike u čestini činjenja i doživljavanja. Analiziran je i doprinos različitih varijabli u objašnjenju čestine počinjenog i doživljenog nasilja. Muški spol i pogrešna uvjerenja o kvalitetnoj vezi predviđaju veće doživljavanje nasilja u vezi, dok su ženski spol, lošiji školski uspjeh, slaganje s pogrešnim uvjerenjima o vezama i važnost ostvarivanja prava u vezi značajni prediktori činjenja nasilja. Kada se u prediktivni model za počinjeno nasilje uvede i varijabla doživljenog nasilja, objašnjena varijanca znatno se povećava.
PDF
