Promjene koje su se dešavale u cjelokupnom zdravstvenom sustavu obuhvatile su i patronažnu djelatnost, ali s vrlo malo publiciranih istraživanja kojima bi se to evaluiralo. Stoga je cilj ovog rada ...bio istražiti postoje li regionalne razlike u broju patronažnih sestara (PS) i broju posjeta u periodu od 1995. do 2012. Kao osnovni izvor podataka poslužili su Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopisi za te iste godine. Rezultati istraživanja su pokazali da broj PS blago raste do 2010. godine, nakon čega broj opada. Prosječan godišnji broj
posjeta po jednoj PS sestri pokazuje kontinuirani rast tijekom cijelog perioda praćenja. Međutim, uočene su velike razlike između županija. U nekim županijama su relativno male varijacije u broju posjeta na jednu PS, dok su u drugima razlike velike. Najveće promjene su se dogodile u Splitsko-dalmatinskoj, Šibensko-kninskoj, Ličkosenjskoj
i Brodsko-posavskoj županiji, a najmanje u Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj i Krapinskozagorskoj županiji. To je djelomično objašnjivo povećnjem ili smanjenjem prosječnog broja stanovnika u skrbi jedne PS. Izrazito povećanje prosječnog broja posjeta po jednoj PS u Splitskodalmatinskoj županiji je najvjerojatnije posljedica izrazitog manjka patronažnih sestara. U Zadarskoj županiji zabilježen je najmanji broj stanovnika i najmanji broj posjeta po jednoj PS. Međutim, u nekim županijama su se događale promjene prosječnom broju posjeta nevezano uz broj stanovnika u skrbi. To je posebno vidljivo u Brodsko-posavskoj županiji gdje se uz povećanje broja PS povećao i broj posjeta po PS. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti planerima i ugovarateljima zdravstvene zaštite da pokušaju riješiti problem nejednake distribucije patronažne djelatnosti u RH.
Rad patronažne medicinske sestre sa starijim osobama u zajednici uključuje: utvrđivanje potreba za zdravstvenom njegom starijih osoba u kući, planiranje zdravstve- ne njege, provođenje zdravstvene ...njege i evaluaciju. Cilj je istraživanja bio utvrditi potrebe za zdravstvenom njegom starijih ljudi u kući, utvrditi najčešće probleme starijih ljudi u zajednici i ispitati korisnost posebnih intervencija. Ispitanici su bili osobe treće životne dobi od 65 i više godina, a nalazili su se pod patronažnom se- strinskom skrbi tijekom ispitivanja. Ispitivanje je provedeno tijekom rujna 2007. godine i sudjelovalo je 50 muškaraca i 50 žena. U svrhu ispitivanja izrađen je originalni upitnik za prikupljanje potrebnih podataka. Za podatke o osnovnim ljudskim potrebama upotrijebljeni su obrasci funkcioniranja Gordon. Upitnik su činili opći podatci o ispitaniku te posebni podatci o zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Ispitivanje je provedeno metodom strukturiranog intervjua putem patronažnih posjeta. Svaki ispitanik bio je upoznat s ciljem istraživanja i dao je svoj pristanak za sudjelovanje. Probleme opstipacije imalo je 18 % muških i 10 % ženskih ispitanika. Inkonti- nentno je bilo 18 % ženskih i 6 % muških ispitanika jer im mokraća pobjegne pri naporu, kihanju, kašljanju. Do nužnika nije stiglo na vrijeme 8 % ženskih i 2 % muška ispitanika. Pelene je nosilo 24 % ispitanih. Lijekove za smirenje i san uzimalo je 36 % muških i 38 % ženskih ispitanika. Dobar vid imalo je samo 30 % muških i 10 % žen- skih ispitanika. Dobar sluh imalo je 40 % muška i 44 % ženskih ispitanika, 62 % muška i 70 % ženskih ispitanika imao je oslabljeno pamćenje. Depresija je bila prisutna u 16 % muških i 14 % ženskih ispitanika, 36 % muških i 14 % ženskih ispitanika sklono je čestoj promjeni raspoloženja. Osjećaj beskorisnosti imalo je 28 % muških i 30 % ženskih ispitanika, a osjećaj da je obitelji na teret imalo je 20 % muških i 14 % ženskih ispitanika. Nezadovoljstvo odnosom s obitelji osjećalo je 26 % muškaraca i isto toliko žena. Zdravstvena njegu u kući provodila se kod 46 % muških i 54% ženskih ispitanika. Zaključuje se kako u osoba starije životne dobi postoje dugotrajni problemi prema obrascima zdravstvenog funkcioniranja.
Proces integracije zdravstvenog sustava u jedinstvenu cjelinu s ciljem protoka informacija radi planiranja i provođenju te dostupnosti zdravstvene usluge završava formiranjem elektronskog ...zdravstvenog zapisa (EZZ) kao zamjene za zdravstveni karton korisnika zdravstvene skrbi. Fokus interesa integrativnih procesa su korisnici zdravstvene zaštite (pojedinci, obitelji i zajednica), a cilj je unapređenje kvalitete zdravstvene usluge uz racionalizaciju potrošnje. Horizontalna i vertikalna integracija sustava provedena je korištenjem novih tehnoloških postignuća s mogućnošću generiranja podataka u različite baze. Tako postoje odvojene baze s administrativnim podacima od baza u kojima su pohranjeni podaci o zdravstvenom stanju osigurane osobe. Dostupnost uvida u podatke pohranjene u EZZ omogućena je u svakom trenutku ovlaštenom subjektu u sustavu zdravstva uz maksimalno osiguravanje zaštite identiteta i privatnosti.
Zaštita, promicanje i potpora dojenju prioriteti su javnog zdravstva u cijeloj Europi. Rani prestanak dojenja ima negativne posljedice za žene, djecu i okolinu, a rezultira s povećanim troškovima za ...zdravstvenu njegu i povećava nejednakost u zdravlju. Globalna strategija za prehranu dojenčadi i male djece, koje su usvojile sve članice Svjetske zdravstvene organizacije na 55. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju 2002. Godine, daje osnovu za inicijativu u javnom zdravstvu za zaštitu, promicanje i potporu dojenju. Program „ Potpora zajednice dojenju“ u Hrvatskoj je donesen u ožujku 2008. godine. Temelji se na suradnji zdravstvenih djelatnika i različitih segmenata društva u promicanju i potpori dojenju. Osim zdravstvenih djelatnika ima obitelj kao i šira društvena zajednica. U prenatalnu edukaciju važno je uključivati i članove obitelji, posebice supruga kao bitnog nosioca potpore majci, jer oni imaju ključnu ulogu u promicanju dojenja. Grupe za potporu dojenju deseti su korak programa „Rodilište prijatelj djece“ inicijative SZO/UNICEF. Inicijator i osnivač grupa za potporu dojenja kod nas je patronažna sestra, zajedno s majkama u lokalnoj zajednici iz čijih se redova nakon određenog vremena regrutira i suvoditeljica grupe - majka s dobrim i pozitivnim iskustvom u dojenju. Grupe za potporu dojenju imaju 14 godina iskustva u našoj državi. Doživjele su svojih uspona i padova. 2001. godine bilo je 137 grupa, a 2006. godine je ostalo svega 16 aktivnih grupa. 2007. godine UNICEF ponovno pokreće inicijativu i reocjenu programa „Rodilište-prijatelj djece“, program „Potpora zajednice dojenju“, što je dovelo do ponovnog oživljavanja grupa za potporu dojenja u cijeloj državi. Aktivirala se i Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja (HUGPD), koja povezuje sve grupe u cijeloj zemlji, potiče osnivanje novih, organizira edukaciju patronažnih sestara - stručnih voditeljice grupa, informira majke putem web-a, i surađuje s medijima. Osnivači i članovi HUGPD-a su patronažne sestre. Danas u Hrvatskoj imamo 121 grupu za potporu dojenja čiji je organizator i stručni voditelj patronažna sestra.
