Razvoj teorije pejsažne arhitekture i suvremenih svjetskih primjera dobre urbanističko-pejsažističke prakse govore u prilog sve većem značenju i višestrukim ulogama pejsaža za razvoj grada. Članak ...donosi pregled uloga i zastupljenosti pejsažnog koncepta u urbanističkim planovima grada Zagreba od početka 20. do početka 21. stoljeća. Ukazuje na problem postupnog zapostavljanja jasnoga planerskog stajališta prema pejsažu i slabljenja aktivnog pristupa njegovu planiranju.
The development of landscape architecture theory as well as some contemporary examples of good urban and landscape practice amply illustrate a growing importance of landscape and the multiple roles it performs in the development of a city. This article gives an overview of the landscape planning concepts, their roles and presence in the urban plans of Zagreb from the early 20th to the early 21st century. It brings into focus a gradual decline of a clear landscape planning strategy.
Članak istražuje ulogu urbanog pejsaža usmjereno na način korištenja otvorenih gradskih prostora tijekom i poslije katastrofe. Uzimajući u obzir čimbenike koji proizlaze iz posljedica katastrofa i ...njihovog utjecaja na društvo i prostor, istraživanje se bavi razumijevanjem značaja i uloge otvorenih gradskih prostora i njihove urbanističke strukture kroz analizu odabranih primjera. Cilj istraživanja je pokazati ulogu dualnosti urbanog pejsaža, naglašavajući njegove pozitivne i negativne kvalitete koje se ogledaju tijekom i poslije katastrofa.
This paper explores the role of urbanscape in a disaster and post-disaster context by focusing on the usage of open public space in this specific period. In terms of the factors arising from disaster consequences and their impact on society and space, the research will focus on understanding the importance and role of these open public spaces and their urban structure through the analysis of the selected post-disaster case studies. The purpose of the research is to reveal the duality of urbanscape, by emphasizing its positive and negative qualities during a disaster and in its aftermath.
In the past fifty years the second home phenomenon has become one of the most distinguished geographical features in the Croatian littoral. After Croatia won its independence and after the cessation ...of war operations, with the start of the period of apartmentalisation, secondary dwelling emerged as the dominant factor in landscape definition in many settlements of the Croatian littoral in the past ten to fifteen years. In the settlements which recorded most significant transformational influence of the second home phenomenon, the local housing fund has experienced the development of a typical second home landscape whose physiognomic characteristics are primarily defined by the presence of building units for vacation and recreation. The main aim of this study is to establish and analyse physiognomic implications of the second home phenomenon in Malinska on the island of Krk. Malinska has been chosen as a typical example of a receiving settlement in the Croatian littoral because it has gone through all characteristic phases of the development of the second home phenomenon – from the prevalence of luxurious villas and resorts through the domination of individual family houses for vacation and recreation (second homes in the strict sense) to numerous multi-apartment buildings which today characterise, more than any other kind of buildings, secondary dwelling. Through the popularisation and growth of secondary dwelling in the period of the Socialist Yugoslavia, and particularly in the "apartmentalisation" phase in the last fifteen years, Malinska has become a true "second home centre" of the island which manifests, more vividly than any other settlement on the island of Krk, direct (physiognomic) and indirect (economic and socio-cultural) impact of secondary recreational dwelling on physical space, and provides an illustrative example of a second home landscape in the Croatian littoral. The methodology is a combination of the analysis of relevant literature about the geographical aspect of the second home phenomenon and field research with direct survey of local population and second home owners in Malinska, mapping, photographing and deduction based on many years of direct acquaintance with the area included in the study.
U članku je analizirano 20 suvremenih primjera prenamjene i sanacije kamenoloma u svijetu i kod nas. Njihovom usporedbom, prema utvrđenim osnovnim obilježjima, ponuđena su četiri moguća modela ...oporavka pejsaža i određene osnovne smjernice za odabir modela prilikom saniranja napuštenih kamenoloma.
U posljednjem stoljeću došlo je do velikih demogeografskih i gospodarskih promjena koje su snažno utjecale na transformaciju kulturnog pejsaža Đakovštine. Demogeografske promjene su jasno vidljive i ...odnose se na smanjenje ukupnog broja stanovnika, gustoće te na daljnje pogoršanje razmještaja, prirodnog kretanja i migracije, kao i negativne promjene u strukturnim obilježjima stanovništva. Depopulacija je dominantan proces, a sadašnje društveno-gospodarsko stanje ne pruža mogućnosti skore i brze demografske te ukupne društveno-gospodarske revitalizacije ovog dijela Hrvatske.
Ovaj se rad bavi složenim procesima i aktivnostima globalnih tokova unutar dinamičke prirode europskih kulturnih pejsaža u suvremenom kontekstu. Istražuje se uloga novih tehnologija, recentne ...demografske fluktuacije i rastuća međupovezanost u novoj konfiguraciji kulturnih pejsaža. Rad ima za cilj potaknuti promjene u načinu razmišljanja o postojećim mogućnostima u okolišu i održivim aktivnostima u krajoliku te preispitati drugačije pristupe osjetljive na procese kulturne razmjene. Analizira se složena i kontradiktorna priroda suvremenih kulturnih identiteta u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Seinäjoki i zajedništvo sa zemljom Laurence Keith Loftin III
Prostor (Zagreb, Croatia),
01/1998, Letnik:
6, Številka:
1-2(15-16)
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Ovaj članak istražuje rad finskog arhitekta Alvara Aalta na sjedinjavanju "prirodnog" s "gradskim" u gradu Seinäjoki. Aaltov način planiranja i njegov formalni rječnik duboko su prožeti vezama sa ...svijetom prirode. Te analogije s pejsažom nisu tek hir arhitekta kao umjetnika, one čine ključni dio njegove kompozicije. Pažljiva analiza gradskog središta Seinäjokija, koje je projektirao Alvar Aalto, pokazuje nevjerojatno sjedinjavanje ljudske zajednice s doživljajem prirodnih pejsaža. Štoviše, Aalto isprepliće urbano i prirodno tako da mjesto dovodi u odnos s nacionalnim karakterom, time stvarajući originalan i važan model gradskog pejsaža.
Kartografski izvori 15. i 16. stoljeća jasno dokumentiraju transformaciju prirodnog i kulturnog pejsaža Podravine nastalu na razmeđu kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Procesi intenzivnih ...transformacija, koji su počeli prodorom Turaka u prostor Slavonije, svoju će punu snagu dobiti upravo u 15. i 16. stoljeću. Početak raspada velikih feudalnih vlastelinstava, ratne devastacije i formiranje varaždinske krajine nepovratno će promijeniti osobine prirodnog i kulturnog pejsaža Podravine. Agrarna kriza potaknula je intenzivniju sječu šuma koja je za posljedicu imala ne samo vizualnu promjenu pejsaža, nego češće i duže poplave šireg dravskog zaleđa te snažniju eroziju tla. Mreža prometnih komunikacija prilagođava se novim okolnostima pa osobitu stratešku važnost dobivaju prometni pravci koji povezuju vojnokrajiške utvrde, osobito one pogranične. U izboru naselja koje nalazimo na kartama 15. i 16. stoljeća vlastelinstva i njihova selišta počinju ustupati mjesto utvrđenim vojnim naseljima i lokacijama odlučujućih bitaka. Na svim prikazanim kartografskim izvorima jasno se uočava trend prelaska srednjovjekovnog agrarnog društva u ranonovovjekovno vojno društvo podređeno obrambenim funkcijama.
Istraživanja Ivanova i Toporova na području slavenske mitologije omogućila su hrvatskim i slovenskim kulturnim antropolozima, arheolozima i lingvistima (Pleterski, V. i J. Belaj, Katičić) primjenu ...tih otkrića na hrvatski i slovenski pejsaž. Povijest umjetnosti također otkriva pejsaž kao vrlo složenu i rafiniranu granu likovnih umjetnosti u kojoj se prožimaju međusobno elementi prirodne i kulturne (ljudskom rukom stvorene) ekologije. Ljudskom intervencijom u pejsaž, t.j., izborom prirodnih i dodavanjem rukotvorenih elemenata, pejsaž dobiva sadržaj i formu, dakle preduvjete da ga se smatra umjetničkim djelom. Zahvaljujući toj ljudskoj intervenciji pejsaž postaje velika knjiga bez čitanja koje nema razumijevanja povijesti.
U ovom članku autor razmatra neke osnovne postavke likovne analize pejsaža primijenjujući standardna pavila analize oblika i sadržaja likovnih dijela, te ističe važnost poznavanja kulturnog pejsaža za očuvanje i zaštitu spomeničke i prirodne baštine, odnosno opće ekologije. Prepoznavanje sadržajno važnih točaka u pejsažu također pomaže povjesničaru umjetnosti pri otkrivanju nestalih ili zaboravljenih spomenika, te pri otkrivanju teritorijalnih organizacija iz prošlosti.
Na temelju navedenog, autor preliminarno ukazuje na neke nepotpuno objašnjene pojave u umjetnosti predromanike na području Hrvatske (višelisne građevine), tumačenje kojih bi se moglo obogatiti ako se uzme u obzir da slični oblici (višelisna i kružna svetišta) postoje u tradiciji staroslavenskih kultnih mjesta, a postoje i zabilježeni mehanizmi zadržavanja i prenošenja sjećanja. Time se ne negiraju dosadašnja saznanja već se ona proširuju čimbenikom prepoznavanja i izbora od strane novih doseljenika i obraćenika na kršćansku vjeru. U zaključku, predlaže se sustavna revizija saznanja o najranijoj monumentalnoj umjetnosti Južnih Slavena na temelju informacija srodnih struka, kako ih navodimo na početku ovog sažetka. Ta bi se trebala provesti uzimajući u obzir čimbenike mjesne predslavenske tradicije, ulogu općeeuropske kulture karolinškog razdoblja i doprinos, dosada gotovo posve neprepoznat, novih stanovnika Europe, u ovom slučaju Južnih Slavena. U tom smislu dužnost je naših humanističkih i povijesnih disciplina izgraditi korpus činjenica, što bi bio najbolji put do stvaranja čvrstih zaključaka i odgovor na nebulozna razmišljanja onih koji ne poznaju ili zanemaruju činjenice.