Analizirajući relevantna istraživanja shvaćanja međudjelovanja okolišnih kulturnih i socioekonomskih čimbenika na zdravstveno stanje te daljnjim proučavanjem dostupne literature dolazimo do širine i ...jednostavnosti definiranja pojmova bolesti i kriznoga stanja. Shvaćanje bolesti i suočavanje s njom uvijek je individualno, što uporište pronalazi u vlastitoj predodžbi bolesti. Krizno stanje označava poremećaj psihosocijalne ravnoteže koji je posljedica nekoga nepovoljnoga događaja ili prolongiranih, često dugotrajnih, nepovoljnih životnih okolnosti. Cilj je ovoga preglednoga rada pojasniti osnovne elemente koji doprinose stvaranju percepcije bolesti i kriznoga stanja pacijenta te važnost empatije terapeuta tijekom sudjelovanja u liječenju pacijenata, što podrazumijeva stvarno dijeljenje osjećaja tereta, uz zadržavanje profesionalne objektivnosti i kontroliranja terapijskoga plana.
Analyzing relevant research on understanding the interaction of environmental cultural and socioeconomic factors on health and further studying the available literature, we come to the breadth and simplicity of defining the terms »illness« and »crisis«. Understanding and dealing with illness is always individual and based on personal perception of illness. A crisis means a disorder of psychosocial balance resulting from an adverse event or prolonged, often long-lasting, unfavorable life circumstances. This review aims to clarify the basic elements that contribute to creating the perception of illness and crisis of patients and the importance of empathy of therapists participating in the treatment of patients, which implies real sharing of feelings of burden while maintaining professional objectivity and controlling a treatment plan.
Park prirode Medvednica, kao zelena oaza nadomak glavnog grada, iznimno je vrijedan resurs za opuštanje i rekreaciju stanovništva grada Zagreba u prirodnom okruženju, ali i sve značajnija atrakcija ...za turiste koji posjećuju grad Zagreb i okolicu. Kako su pritisci na taj zaštićeni prostor sve izraženiji u urbanističkom, sportskorekreacijskom i turistički razvojnom smislu, smatralo se važnim ispitati stavove i percepciju stanovnika grada Zagreba prema razvoju zimskog sportskog turizma na području Parka. Podaci za ovo kvantitativno istraživanje prikupljeni su anketnim ispitivanjem na uzorku od 309 stalnih stanovnika grada Zagreba. Istraživanje je pokazalo da stanovnici hrvatske metropole zimi često posjećuju Park te da taj prostor ipak ima veći značaj i vrijednost za gradsko stanovništvo, nego kao turistička atrakcija za privremene posjetitelje. Iako velika većina ispitanika smatra kako su ekonomske koristi od zimskog sportskog turizma od velikog značaja za očuvanje Parka i njegov daljnji razvoj, svjesni su da takav razvoj vrši dodatan pritisak na održivost zaštićenog područja. Među ograničenjima daljnjeg razvoja zimskog sportskog turizma ispitanici primarno vide u ograničenom prostornom kapacitetu i nedostatnoj infrastrukturi, ali i u neizbježnim klimatskim promjenama koje štetno utječu na redovitost održavanja međunarodnih skijaških utrka i imidž Medvednice kao destinacije zimskog sportskog turizma. Nalazi ovog istraživanja ukazuju na potrebu povećane brige o raspoloživim resursima, kao i pomnog promišljanja o mogućnostima i posljedicama daljnjeg razvoja zimskog sportskog turizma na promatranom prostoru. Originalnost ovog rada očituje se u dizajnu istraživanja i njegovoj primjeni na specifičnom prostoru, što do sada u tom obliku nije znanstveno istraživano.
Pandemija koronavirusa nezaobilazna je tema današnjice kako u medijima, tako u svakodnevnim razgovorima svakoga
od nas. Na samom početku pandemija je predstavljala svojevrsni akutni stres i činilo se ...da će brzo proći. Međutim,
odmakom vremena pretvorila se u kroničan stres. Kao i svaki drugi kroničan stres, ova je pandemija ostavila, i još uvijek
ostavlja, značajne posljedice na naše mentalno zdravlje. U skladu s time ciljevi ovoga rada bili su provjeriti povezanost
između percepcije situacije (procjene ozbiljnosti i ugroženosti), anksioznosti i nekih aspekata ponašanja povezanih
s korištenjem digitalne tehnologije - nomofobije i kiberohondrije. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja
(u prvom i četvrtom tjednu od početka pandemije, točnije od 13. do 20. ožujka i 3. do 10. travnja 2020.) na uzorku
studenata i studentica u Republici Hrvatskoj (N1=358; N2=196). Za potrebe ovoga istraživanja korišteni su sljedeći
mjerni instrumenti: Ljestvica anksioznosti, depresivnosti i stresa, Upitnik nomofobije i Kratka ljestvica kiberohondrije. Ovim
je istraživanjem utvrđeno da pojedinci koji percipiraju svoju ugroženost većom i situaciju ozbiljnijom doživljavaju
više razine anksioznosti, nomofobije i kiberohondrije. Shodno tome, rezultati ukazuju kako anksiozniji studenti
doživljavaju i više razine nomofobije, odnosno kiberohondrije. Osim toga, utvrđena je značajna pozitivna povezanost
nomofobije i kiberohondrije. Provjerom uloge anksioznosti u objašnjenju povezanosti između percepcije situacije i
ponašanja povezanih s korištenjem digitalne tehnologije, pokazalo se da je anksioznost djelomični medijator kada je
ishodišna varijabla nomofobija, a potpuni medijator u modelu u kojem je kiberohondrija ishodišna varijabla.
Sensorium McLuhanus Kovačić, Darko
In medias res,
05/2023, Letnik:
12, Številka:
22
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu analiziramo neke od osnovnih teza medijskog teoretičara Marshalla McLuhana te iste uspoređujemo s relevantnim suvremenim teorijama. Nadalje, definirmao odnos između tehnoloških izuma, ...ekstenzija i tehnološkog determinizma, istražujemo argumente o povijesnoj i kulturnoj uvjetovanosti ljdske percepcije. Promatramo fenomen percepcije u filozofijskim izvorima antičke Grčke te ga uspoređujemo sa spoznajama suvremene neurobiologije.Predstavljamo specifičnosti sučeone teorije percepcije Donalda Hoffmana te u odnosu na njegove teze analiziramo fenomene prostora i vremena. U kontekstu sučeljavanja starih i aktualnih teorija definiramo sud o medijima kao ekstenzijama ljudskog senzorijuma.
In this paper, we analyze some of the basic theses of media theorist Marshall McLuhan and compare them with relevant contemporary theories. Furthermore, having defined the relationship between technological inventions, extensions and technological determinism, we explore arguments about the historical and cultural conditioning of human perception. We observe the phenomenon of perception in the philosophical sources of ancient Greece and compare it with the knowledge of contemporary neurobiology. We present the specifics of Donald Hoffman’s Interface theory of perception and analyze the phenomena of space and time in relation to his theses. In the context of the confrontation of old and current theories, we define the conclusion about media as extensions of the human sensorium.
U posljednjih se desetak godina u medijima često govori o povećanom broju dijagnosticiranih slučajeva autizma u djetinjstvu. U ovom sustavnom pregledu razmatramo razvoj razumijevanja percepcije lica, ...jedne od specifičnijih značajki autizma, u svjetlu komorbiditeta s aleksitimijom i uznapredovalih statističkih metodologija istraživanja. Navodimo literaturu koja se bavi percepcijom lica u autizmu u različitim kognitivnim zadacima i upućuje na važnost često komorbidne aleksitimije, kao i literaturu koja koristi neuroslikovne metode istraživanja i potvrđuje važnost različitih uzoraka gledanja u autizmu pri analizi rezultata. U svrhu poboljšane obrazovne i socijalne integracije osoba s autizmom i/ili aleksitimijom predlažemo teme za daljnje istraživanje.
In the last few decades, the media have continuously reported on the increased number of diagnosis of Autism Spectrum Disorder (ASD). This systematic review looks at the evolution of research on face perception, one of the characteristics of ASD, in the light of recently reported prevalence of alexythimia comorbidity, as well as improved statistical methods in cognitive research. We review the literature on behavioural face perception testing in autism, showing the importance of a prevalent comorbidity of alexythimia, as well as neural evidence showing the importance of differential eye gaze patterns in autism for data analysis. We suggest outstanding questions in the field in order to improve the integration of people with ASD and alexithymia into the educational and social contexts.
Svrha: Svrha ovog istraživanja jest istražiti percepciju i zadovoljstvo lokalnog stanovništva
turističkom ponudom odabrane otočne turističke destinacije. Cilj je istraživanja ocijeniti razinu
...zadovoljstva lokalnog stanovništva pojedinim elementima ponude te utvrditi utjecaj pojedinih
elemenata ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog stanovništva turističkom destinacijom.
Metodologija: Istraživanje se temelji na primarnim podacima prikupljenim tehnikom anketiranja.
Varijable u upitniku preuzete su iz Muresan et al. (2019) i Qualitest modela. Uzorak čine stanovnici
odabrane otočne turističke destinacije. Prikupljeni podaci analizirani su metodama deskriptivne
statističke analize te primjenom eksploratorne faktorske analize i višestruke regresijske analize.
Rezultati: Rezultati istraživanja pokazuju da lokalno stanovništvo ima pozitivan stav prema turističkoj
ponudi promatrane otočne turističke destinacije. Ujedno je dokazan značajan i pozitivan utjecaj
zadovoljstva pojedinim elementima turističke ponude na ukupno zadovoljstvo lokalnog
stanovništva turističkom destinacijom.
Zaključak: Ovo istraživanje nadopunjuje jaz u literaturi razmatrajući elemente turističke ponude kao prediktore zadovoljstva lokalnog stanovništva turističkom destinacijom. Ujedno, rezultati mogu
institucijama koje upravljaju destinacijom poslužiti kao izvor dodatnih informacija u kreiranju razvojnih
politika i strategija.
U ovome se radu analiziraju neke determinante protektivnog ponašanja, posebice
povjerenje u institucije, percepcija rizika od COVID-a 19 i sociodemografska obilježja. Provedeno
je telefonsko ...istraživanje na dvoetapno stratificiranom uzorku punoljetnih stanovnika
RH u razdoblju od kraja kolovoza do početka listopada 2020. godine (N=1212). Nalazi ukazuju
na to da su statistički značajne determinante pridržavanja protektivnih mjera: dob (stariji),
spol ispitanika (žene), prisustvo djece predškolske dobi u kućanstvu (pozitivna povezanost),
procjena opasnosti od zaraze (veća percipirana opasnost rezultira većim pridržavanjem mjera),
procjena vlastitog zdravstvenog stanja (oni lošijeg zdravlja više se pridržavaju mjera), iskustvo
obolijevanja od bolesti COVID-19 (oni s neposrednijim iskustvom više se pridržavaju mjera)
te povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite i povjerenje u znanstvenike (veće povjerenje
rezultira većim pridržavanjem mjera). Nešto više od polovine ispitanika procjenjuje da je zaraza
virusom SARS-CoV-2 iznimno opasna, u odnosu na 17 posto ispitanika koji drže da je opasnost
mala ili nikakva. Većina ispitanika izrazila je povjerenje u svih pet institucija i sustava za
koje je mjereno povjerenje – najveće je povjerenje u znanstvenike, a najmanje u medije.
Cilj ovog istraživanja bio je konstruirati Skalu percepcije nastavnika o darovitim učenicima. Provedena su istraživanja valjanosti i pouzdanosti. Sudjelovalo je 175 slučajno odabranih nastavnika ...osnovnih škola. U sklopu istraživanja valjanosti skale utvrđena je kontekstualna vrijednost na temelju mišljenja stručnjaka, a faktorska se analiza koristila za strukturnu valjanost. Skala se sastoji od pet poddimenzija i 33 čestice. Poddimenzije su sljedeće: spremnost za učenje, sposobnosti učenja, karakteristike izražavanja, osobne karakteristike, karakteristike učenja i mentalne karakteristike. Ukupni Cronbachov alfa koeficijent pouzdanosti za skalu iznosio je 0.95. Istraživanja valjanosti i pouzdanosti dala su zadovoljavajuće rezultate tako da možemo reći kako se Skala percepcije nastavnika o darovitim učenicima može primjenjivati u području obrazovanja darovitih učenika.
Početak pandemije obilježen je nedostatkom informacija, znanja i iskustava te se potreba za ontološkom sigurnošću zadovoljavala informiranjem putem medija, znanosti i drugih „ekspertnih sustava“. ...Pandemiju uzrokovanu COVID-om 19 ne treba promatrati samo kao zdravstvenu ili ekonomsku, već i društvenu krizu koja zahtijeva analizu socijalnog konteksta, društvenih čimbenika i aktera kao prediktora za razumijevanje učinaka i posljedica iste. Mediji su se tijekom pandemijske krize istaknuli kao važan prediktor percepcije rizika i povjerenja između institucija i javnosti. Općenito, našu percepciju prema određenim fenomenima u društvu dugujemo medijima koji izvještavanjem odabiru, izostavljaju, oblikuju ili na svojevrstan način interpretiraju pojedine društvene fenomene. Prema teoriji medijatizacije mediji se promatraju kroz prizmu (su)odnosa sa širim društvenim i institucionalnim okruženjem, stoga su ujedno ključni čimbenici percepcije pojedinih situacija i poticanja određenog tipa ponašanja javnosti. S druge strane, prema modelu zdravstvenih uvjerenja (HBM) socijalno – odgovorno ponašanje (koje se promoviralo putem medija) ovisi upravo o percepciji rizika na vlastito zdravlje i percepciji da će određeno „promovirano“ ponašanje biti učinkovito u borbi protiv rizika. Također, prema teoriji rizika, interpretacija rizika ovisi o socijalnom kontekstu, vrijednostima, interesima i aktivnostima pojedinih društvenih aktera, pa tako i medija, koji utječu na percepciju rizika kao objektivne činjenice ali i društvene konstrukcije (Bagić i Šuljok, 2020: 121). Sukladno spomenutim teorijama, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi percepciju medijskog izvještavanja te učinak medijskog izvještavanja na socijalno-odgovorno ponašanje u razdoblju prvog vala pandemije koje je obilježeno potpunim zatvaranjem ekonomije i društva. Podaci su prikupljeni tehnikom online anketnog upitnika u razdoblju od ožujka do srpnja 2020. godine. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 620 ispitanika. Rezultati upućuju na zaključak kako je pozitivna percepcija medijskog izvještavanja usmjerena ponajprije prema tradicionalnim medijima, poput televizije. Također, rezultati regresijske analize upućuju na zaključak kako je pozitivna percepcija medijskog izvještavanja ovisna o različitim sociodemografskim karakteristikama te kako iste mogu biti poticaj socijalno odgovornom ponašanju.
The beginning of the pandemic was characterized by a lack of information and knowledge, so the need for ontological security was fulfilled via information provided by the media, scientific content and other expert systems. A pandemic should not only be viewed as a health or economic crisis, but also as a social crisis that requires an analysis of the social context, factors and actors as predictors for understanding its effects and consequences. During the pandemic, the media emerged as an important predictor of risk perception and trust between institutions and the public. We owe our perception to the media that select, omit, shape or interpret certain social phenomena in a specific way. According to the theory of mediatization, the media are viewed through the prism of their relationship with the wider social and institutional environment, so they are also key factors in the perception of individual situations and encouraging a certain type of behavior. Health Belief Model (HBM) claims that socially responsible behavior (promoted by the media) depends on the perception of risk to one’s own health and how that certain “promoted” behavior would be effective in combating the risk. Following risk theory, the interpretation of risk depends on the social context, values, interests and activities of social actors, including the media that affect the perception of risk as an objective fact, but also as a social construction (Bagić and Šuljok, 2020: 121). According to the aforementioned theories, the aim of this research was to determine the perception of media coverage and its effect on socially responsible behavior during the first wave of the pandemic, which was marked by a complete cessation of economic and social activities. The data were collected using the online survey questionnaire encompassing the period from March to July 2020. A total of 620 respondents participated in the study. The results suggest that positive perception of media coverage were primarily directed towards traditional media, such as television. Also, the results of the regression analysis suggest that a positive perception of media coverage depends on different socio-demographic characteristics and that it can be an incentive for socially responsible behavior.
U radu se analiziraju stavovi studenata pravnih fakulteta o migrantima s Bliskog istoka
i azilantima u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni metodom ankete sredinom 2019.
godine na pravnim ...fakultetima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku (N = 667). Konceptualni
okvir za objašnjenje tih stavova primarno nalazimo u teorijama konfliktnog pristupa, tj. teoriji
grupne prijetnje i teoriji integrirane prijetnje. U tom kontekstu analizira se kako studenti prava
doživljavaju migrante s Bliskog istoka i azilante u Hrvatskoj te smatraju li ih stvarnom ili simboličnom
prijetnjom za Hrvatsku i zemlje EU-a. U radu se također ispituju razlike u stavovima
među studentima različitih sociodemografskih i sociokulturnih karakteristika. Rezultati su pokazali
da su politička orijentacija, stupanj (ne)religioznosti i gradovi iz kojih ispitanici dolaze
značajno povezani sa stavovima studenta prema migrantima i azilantima. Također se pokazalo
da postoji značajna povezanost između stavova prema azilantima u RH i općenitih stavova koje
ispitanici imaju prema migrantima s Bliskog istoka, pri čemu najsnažniji, pozitivni učinak na
stavove o migrantima imaju spremnost na bliskost i kulturna otvorenost prema azilantima te
izostanak percepcije azilanata kao potencijalne ili stvarne prijetnje za društvo u koje dolaze.
PDF
