Ovaj se tekst bavi artikulacijom globalnog kapitalizma kao imperijalne formacije, analizom modernosti kao partikularnog projekta i/ili diskurzivne retorike te artikulacijom nekropolitike kao ...dominantnog oblika politike u kapitalizmu u eri poslije 11. 9. Stoga, globalni kapitalizam biva tretiran kao imperijalna formacija i odnos dominacije koji fundamentalno počiva na kolonijalnim epistemologijama i logikama upravljanja. Modernost u ovom tekstu biva tretirana kao partikularna diskurzivna retorika Prvog svijeta koji istu modernost univerzalizira da bi prikrio i/ili zatomio druge oblike organizacije modernosti, ali i zato da bi primijenio i normalizirao razne predmoderne logike i ideologije, poput rasizma, kao temelje organizacije društvene diferencijacije i hijerarhija eksploatacije. Finalno, ovaj tekst artikulira koncept nekropolitike koji predstavlja opsceni oblik politike koja je, u eri poslije 11. 9., svedena na menadžment smrti i strojni oblik upravljanja svijetom kao komodifikabilnom kategorijom.
Predmet su rada aspekti kulturaliziranog straha razmotreni u semiotičkom ključu i s pozicije teorije o semiosferi. Osim na ispitivanje straha kao modelativnog aspekta kulture, naglasak je stavljen na ...istraživanje straha kao funkcije, recidiva kulture koji nastaju kao posljedica samoopisivanja referentne semiosferne jezgre. Posebna se pozornost posvećuje strahu od drugosti te kulturaliziranomu egzistencijalnom strahu i njegovoj korelaciji s vjerskim aspektima i seksualnom orijentacijom. U tu je svrhu razmotrena odgovarajuća literarna građa.
Ovaj rad proučava sintaktičku strukturu hrvatskih imenskih izraza i predlaže njihovu analizu u smislu razdvojenog determinatorskog izraza (split DP-analysis). U okviru razdvojenog DP-pristupa imenska ...lijeva periferija je razdvojena na različite funkcionalne projekcije, kao što su DefP (projekcija određenosti), FocP (projekcija fokusa) ili TopP (projekcija topikalizacije). Ja ću pokazati da te funkcionalne projekcije sadrže različite predimenske elemente (determinatore, pokazne i posvojne zamjenice), koji pridonose (ne)određenosti i specifičnosti hrvatskog imenskog izraza. Razdvajanje imenske lijeve periferije omogućuje mi da objasnim različite sintaktičke pojave unutar hrvatskog imenskog izraza.
Cilj rada bio je istražiti razvojne probleme Žumberka u kontekstu njegove periferičnosti unutar Središnje Hrvatske te položaja uz državnu granicu sa Slovenijom. U skladu s tim razmotreni su problemi ...demografskog razvoja i demografskih struktura, socijalnoekonomskog razvoja, gravitacijske usmjerenosti te opremljenosti i upotrebe stanova toga područja (koji su prostorno diferencirani unutar pograničnog pojasa Žumberka). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni i tablično analizirani. Terenskim anketnim istraživanjem te metodom istraživačkog razgovora ispitani su intenzitet cirkulacija stanovništva uz granicu, funkcionalna usmjerenost na pojedine centre u Hrvatskoj i Sloveniji, promjene koje je donijela primjena Schengenskog sporazuma te perspektive naselja u pograničnom pojasu Žumberka. Primjenom SWOT analize zaključno su prikazane prednosti i nedostaci razvoja Žumberka te prilike i prijetnje u njegovu razvoju.
Literatura je kompleksno i kritički pregledana radi iznalaženja jednostavne i pouzdane metode za vrednovanje, te rangiranje časopisa znanstvene periferije prema njihovoj znanstvenoj komunikabilnosti, ...od najviše do onih najmanje podobnih za financiranje javnim sredstvima i za uključivanje u međunarodne baze podataka. Predlaže se vrednovati ih njihovom znanstvenom komunikabilnošću. Naglasak je na zanemarenom načelu neodredivosti vrednovanja (prema Francisu Narinu) i na strategiji premoštenja komunikacijskog razmaka između glavnih (središnjih) i onih periferijskih znanstvenih zajednica (prema Michaelu Moravcsiku).
U radu su iznijeti rezultati istraživanja historijata prve ljekarne zagrebačkog predgrađa Kustošije koja je u promet puštena 1925. godine. Njezina je sudbina bila slična sudbini ostalih ljekarna na ...području Hrvatske: otvaranje povezano s mnogo izdataka i napora, borba za opstanak i nošenje s konkurencijom, prenošenje vlasništva iz generacije u generaciju te postupno padanje u zaborav priče o njezinoj povijesti, kronologiji vlasništva i poslovanju. Na njezin kontinuitet podsjeća nas tek autentični interijer koji je unatoč svemu do danas ipak dobro sačuvan. To nas je potaknulo da rekonstruiramo i cijelu priču njezine povijesti upozoravajući na nužnost zaštite njezina interijera.
U radu se analizira spjev Ljepos duše splitskog pjesnika Ivana Dražića (1655 – 1739), djelo koje je nastalo u slijedu dubrovačkih baroknih poema s jedne strane, a s druge pod utjecajem dubrovačkog ...akademskog klasicizma. Propituju se poetička obilježja djela te se s tim u vezi problematiziraju neka specifična obilježja hrvatskog klasicizma i njegova suodnosa prema baroku.
Na popularnoglazbene supkulturne festivale možemo gledati i kao na oblik turizma, ali pritom moramo uzeti u obzir mogućnost da u domaćinâ mogu buditi i nelagodu. Članak razmatra festivale u Tolminu, ...gdje su se oni pojavili neplanirano, naizgled slučajno, te postali dio turizma. Razmatraju se društveni i prostorni čimbenici koji su bili značajni za njihovu implementaciju i razvoj. Ipak, ključan je bio odaziv mještanâ, koji su festivale prihvatili kao svoje, jer su pomoću njih dosegli predodžbu središnjosti.
Autori u ovom radu analiziraju život otočana na trima zadarskim otocima, Ižu, Ugljanu i Dugom otoku. Život na tim otocima ima uglavnom obilježja egzistencije ljudi na periferijskim prostorima. ...Posebno se to odnosi na Iž i Dugi otok, dok je život otočana na Ugljanu dinamićniji i manje opterećen periferijskim sindromom. Teškoće otočnog življenja, problem veza s kopnom, izoliranost, starenje otočne populacije i drugi nepovoljni čimbenici utječu na
depopulaciju otoka i odlazak mladog stanovništva u izvanotočne destinacije. U mnogim otočnim sredinama odlazak ima razmjere pravog egzodusa, a posljedice tih procesa naposljetku vode k izumiranju otočnoga mikrosocijalnog sustava. Empirijsko istraživanje
na tri zadarska otoka provedeno je u listopadu 2001. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni mladi otočani učenici osnovnih i srednjih
škola, te stariji otočani u dobi od 60 i više godina. Ukupno je na sva
tri otoka anketirano 107 učenika i 151 ispitanik starije dobi. Podaci su
obrađeni programom za osobna računala i tamo gdje je to bilo statistički opravdano, statistička značajnost razlika provjerena je
x2-testom. U analizi rezultata preglednog istraživanja nezavisne su
varijable bile: otok, dob, bračni status, samačko ili višečlano kućanstvo, obrazovanje, zanimanje i djeca na otoku ili u emigraciji.
Nalazi istraživanja mladih otočana pokazuju da oni prepoznaju glavne
prednosti otočnog života uglavnom kao ekološke, što može u narednom razdoblju biti i generator razvoja na novim temeljima. Naglasak bi pritom mogao biti na postmodernim vrijednostima, kao što je očuvana priroda, mir, tišina, kvaliteta življenja i slično. Najvećim se nedostatkom doživljava upravo odlazak mladih s otoka,
što stvara depresivno i mučno sociopsihičko ozračje. Najteži su problemi starijih otočana osamljenost, pokidanost mreža primarnih društvenih odnosa (prije svih obiteljskih) i strah od socijalne izolacije.
Stoga se nameće pitanje kako revitalizirati otočne lokalne zajednice i
zaustaviti depopulaciju otoka. Uloga države je u tom mogućem/poželjnom procesu nezaobilazna i svakako najznačajnija.
Same otočne lokalne zajednice, pa ni županije kojima pripadaju,
nemaju dovoljno resursa za obnovu i dinamiziranje otočnog života.
Ovaj rad istražuje učinak prostornih podjela i njihovih razgraničenja na formiranje mre- ža i nedostatke provedbe specifičnih politika u ublažavanju procesa marginalizacije. Unatoč suprotnim ...shvaćanjima oko brojnih teorijskih premisa, model centar-periferija i dalje je ši- roko prihvaćen. Korištenjem sveobuhvatne bibliometrijske analize pojašnjene su implikacije ovih ideja sintetiziranjem kritičkih nalaza iz golemog niza prethodne literature. Potrebne su inovacije i prilagodba regionalne politike kako bi se riješile razlike između centra i periferije. Politike regionalnog razvoja Europske unije imaju za cilj pomiriti socioekonomski jaz između prosperitetnih i perifernih regija. Lokalizacijska teorija regionalnog razvoja daje uvid u pro- stornu distribuciju poduzeća, disperziju ekonomskog prosperiteta i potencijal za budući rast. Ovi rezultati pružaju vrijedne perspektive o regionalnim politikama i čimbenicima koji utječu na geografsku distribuciju gospodarske aktivnosti.
PDF
