Karotenoidi su prirodni pigmenti u biljkama, algama, gljivama, kukcima i rakovima. Kril račići i kozice sadrže visoke razine određenih hranjivih tvari koje imaju dodatnu vrijednost za industriju ...akvakulture, poput astaksantina koji se koristi kao bojilo. Kod ptica s ukrasnim perjem, kao što su kanarinci, karotenoidno pigmentirano perje i crvene nijanse isključivo su posljedica prehrane. Cilj nam je bio istražiti mogućnosti korištenja otpadaka račića za bojanje perja kanarinca Serinus canaria domestica. Osušeni otpad račića Pandalus borealis uključen je u hranu šest ženki crvenih lipokromnih mozaičnih kanarinaca Serinus canaria domestica tri mjeseca tijekom njihovog trećeg linjanja. Osnovna prehrana sastojala se od mješavine sjemenki (kanarinčeve sjemenke, sjemenke suncokreta bez ljuske, lanene sjemenke i sjemenke uljane repice), hrane za uzgoj (Quiko®Bianco) i hrane za kondicioniranje (Quiko®Rusk) s dodatkom uljne suspenzije osušenih otpadaka račića (3%). Ad libitum hranjene ptice imale su dodatni slobodan pristup tjestenini (Legazin® Procria White Morbida). Kako bi se procijenio učinak otpadaka račića na boju perja, pokrovno perje uzeto je iz repa u području uropigijske žlijezde. Spektrofotometrom je mjerena spektroskopija difuzne refleksije najintenzivnije obojenih dijelova perja. Koordinate kromatičnosti u CIE xyY prostoru boja izračunate su iz izmjerene spektroskopije. Rezultati eksperimenta pokazali su da otpad od račića povećava kromatičnost i nema negativan učinak na kanarince. Na temelju toga, autori su pretpostavili da bi osušeni otpad od račića mogao biti alternativa sintetskim bojama.
Dvije grupe (1+ i 2+; n=10/grupi) kalifornijskih pastrva (Oncorhynchus mykiss) potjecale su s morskog uzgajališta u Danskoj. Riba je selektirana tako da je bila podjednake težine (1+:2643-3875 g; ...2+:2651-3912 g). Za vrijeme proizvodnje (travanj do studeni) riba je hranjena jednakom komercijalnom hranom. Vizualno nakupljena mast brže ili sporije rastu}ih riba bila je ispitana s pomoću prikaza izravnih skaniranih poprečnih presjeka tijela riba. Nije ustanovljen značajan (P>0,05) odnos između postotka mesa i veličine ribe (dužine, težine, kondicijskog faktora), a t-testovi nisu pokazali razliku u odnosu mast: meso između 1+ i 2+ starih kalifornijskih pastrva. No, zapažena je značajna razlika (P<0,05) između varijanci za dvije grupe, koja je bila približno 4 puta veća za 1+ ribe u usporedbi s 2+ starim ribama.
