U radu se evaluira utjecaj koji su agrarno pitanje 2. st. pr. Kr. i tribunati braće Grakhi imali u procesu društveno-političke preobrazbe Rimske Republike i uspostavi principata. Sama dugovječnost ...ovoga povijesnoga procesa čini nemogućim da se u jednom radu pojasne svi njegovi aspekti, ali se zato želi ukazati na izvore napetosti koji će se u godinama nakon braće Grakhi eksponencijalno povećavati. Kriza Republike u 2. st. pr. Kr. bila je posljedica rimske teritorijalne ekspanzije te je imala dubok utjecaj na društvo rimske Italije. Socijalne napetosti koje je prouzročila zahvatile su političku sferu kada je narodni tribun zbog ostvarenja vlastitih ambicija izazvao postojeći politički sustav, prijeteći ga ozbiljno redefinirati.
U radu se daje pregled najvažnijih političkih događaja u hrvatskoj povijesti od sredine XIX. stoljeća do kraja XX. stoljeća, s naglaskom na promjene državnih okvira i političkih sustava u kojima su ...se nalazile hrvatske zemlje u navedenome razdoblju. Također, pažnja se posvećuje državnopravnomu statusu u kojem se nalazila Hrvatska u promatranome razdoblju, kao i granicama teritorijalnih jedinica u kojima su živjeli Hrvati. Uzimajući u obzir brojna iskrivljena, potpuno netočna te zlonamjerna tumačenja novije hrvatske povijesti u inozemstvu, ovaj tekst daje opširan pregled domaće i, što je još važnije, strane historiografske i publicističke literature o navedenome dijelu hrvatske povijesti, prvenstveno na njemačkom jeziku, kao i prijedlog kako strancima prezentirati to izrazito važno razdoblje hrvatske povijesti. U posljednjim dionicama teksta autor nudi sliku trenutnoga stanja u Hrvatskoj, njezinih potencijala i teškoća s kojima se hrva u europskom kontekstu. Autor rada sredinom 1950-ih morao je napustiti komunističku Jugoslaviju zbog političkoga progona, smjestivši se u Saveznoj Republici Njemačkoj, gdje je nekoliko desetljeća radio na njemačkoj radio-televizijskoj postaji Deutsche Welle u emisijama na hrvatskom jeziku. Usporedno s tim, bio je suradnik i suosnivač emigrantskih publikacija Hrvatske revije, Nove Hrvatske, Poruke slobodne Hrvatske i Kroatische Berichte. Prevodio je i modernu njemačku poeziju na hrvatski za časopise Hrvatsku reviju, Mogućnosti i Republiku. Trinaest je godina uređivao s Karlom Müllerom tromjesečnu internetsku platformu Bulletin Hrvatskoga svjetskoga kongresa u Njemačkoj i društva Colonia Croatica u Kölnu (na njemačkom jeziku).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine donio je brojne novine u parnični postupak. Jedna od njih je i uvođenje instituta rješavanja ...spornog pravnog pitanja. Člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2015. godine iza čl. 61. dodano je novo poglavlje III. a i čl. 61a. – 61f. pod naslovom Postupak za rješavanje spornog pravnog pitanja. Razlozi za uvođenjem ovog pravnog instituta u naš pravni sustav ogledaju se u doprinosu pravnoj sigurnosti i jednakosti pred prvostupanjskim sudovima, te u povećanju djelotvornosti i ekonomičnosti postupka. Ovaj se institut uspoređuje s postupkom prethodnog odlučivanja pred Europskim sudom pravde. U radu će se analizirati odredbe o Postupku za rješavanje spornog pravnog pitanja, a posebna je pozornost dana analizi prakse Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herce govine vezanoj uz ovaj institut. Istražuje se općenito pravna priroda postupka za rješavanje spornog pravnog pitanja, razmatraju se uvjeti i osobe ovlaštene za njegovo pokretanje, te odluke Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine o spornom pravnom pitanju. Prethodno će biti razmotren postupak prethodnog odlučivanja pred Europskim sudom pravde. Ukazat će se, također, na rješenja u poredbenom pravu.
Cjelokupno predratno, ratno i poratno vrijeme obilovalo je mnoštvom rasprava,
veoma različitih promišljanja i brojnih prijedloga različitih uređenja države Bosne
i Hercegovine, i pronalaženjem onoga ...što bi osiguralo njezinu opstojnost, cjelovitost,
samo-održivost i učinkovitu funkcionalnost te zadovoljstvo, jednakopravnost i miran
suživot tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i svih njezinih građana. Na tom pitanju
sukobljavali su se različiti domaći i međunarodni interesi i ogledala pera mnogih
uglednih stručnjaka iz zemlje i svijeta. Ipak, rješenje koje bi zadovoljilo sve, a osobito
tri etno-nacionalne politike i politiku međunarodne zajednice, do danas nije pronađeno.
Daytonsko rješenje i po njegovoj konstrukciji, a i dvadesetdvogodišnjoj primjeni, nije se
pokazalo zadovoljavajućim i konačnim. Naprotiv, država opstaje kao polu-protektorat
pod nadzorom i upravom međunarodne zajednice i njezina visokog predstavnika, ali se
nalazi u krizi koja se od jednog do drugog događaja povremeno povećava ili smanjuje.
I, permanentno traje. Očito je svima jasno da ovakav njezin ekscentričan i neučinkovit
ustavno-pravni i administrativno-teritorijalni ustroj nikoga ne zadovoljava, niti jamči
miran, siguran i izvjestan europski put. Preustroj države BiH zato je nasušna potreba i
svojevrsna nužnost, jer ovako ustrojena i konfliktima bremenita država nije za Europu.
Nakon višegodišnjih vlastitih znanstvenih proučavanja, javno testiranih u velikom broju
referata na domaćim i međunarodnim skupovima, obznanjenim znanstvenim člancima u
brojnim časopisima, objavljenih pet knjiga o Bosni i Hercegovini te drugih javnih istupa,
autor je došao do vlastitoga uvjerenja da se do zajedničkoga rješenja može doći samo
međusobnim otvorenim dijalogom, uz posredovanje i medijatorsku ulogu međunarodne
zajednice i njezinih stručnjaka, te da bi najbolje rješenje za otvoreno “hrvatsko pitanje”,
ali ujedno najpovoljnije kompromisno rješenje za sve bilo - federativna država Bosna i
Hercegovina s tri republike i tri razine lokalne samouprave. Alternativa je životarenje u
postojećem, totalni protektorat, ili raspad države s obveznim i neizbježnim međusobno
trajnim sukobljavanjem. Kao osoba koja je proživjela dva rata i kao znanstvenik s preko
četrdeset godina iskustva, autor u radu ukazuje na ključne uzroke kriznoga stanja, moguće
katastrofalne posljedice zadržavanja postojećeg, upitnost uspješnosti europskoga
puta i sigurnost europske perspektive države, njezinih naroda i građana.
In the context of the discourse on constitutional identities, national constitutional courts enter into various forms of dialogue with the Court of Justice of the EU. After having engaged for an ...extended period of time in exclusively indirect dialogues that were more or less successful and were realised through their own practices, national constitutional courts started making use of the possibility offered to them pursuant to Article 267 of the Treaty on the Functioning of the European Union, i.e., the preliminary ruling procedure. The paper aims to prove that the dialogues which constitutional courts engage in with the Court of Justice of the EU are the most successful forms of their communication. For that purpose the paper compares these dialogues with indirect forms of communication between constitutional courts and the Court of Justice of the EU. It is in this context that the paper, following introductory considerations in the second part, considers the concept of constitutional identity from the viewpoint of the Court of Justice of the EU and the viewpoint of national constitutional courts. The third part of the paper analyses different forms of indirect dialogue between constitutional courts and the Court of Justice of the EU and draws conclusions about their effectiveness. The fourth part analyses particular procedures instituted before the Court of Justice of the EU by constitutional courts and points out the pros and cons of these procedures. Finally, the paper concludes that the procedures instituted by national constitutional courts pursuant to Article 267 of the Treaty on the Functioning of the European Union are the most direct and the most efficient forms of their communication with this Court.
U povijesnoj literaturi hrvatske i makedonske provenijencije kontakti Stjepana Radića sa VMRO-om nisu dosad dovoljno istraženi, a ako se i spominju dobivaju neki pustolovno-romantični, revolucionarni ...prizvuk. Ovdje se objavljuje jedno pismo koje je vođa VMRO-a Todor Aleksandrov napisao Stjepanu Radiću, negdje sredinom kolovoza 1924. godine. U pismu Todor Aleksandrov odgovara na Radićev članak objavljen u »Balkanskoj Federaciji« od 15. kolovoza 1924. godine, te pokušava da ga nagovori da mu se pridruži u oružanom otporu prema Beogradu i njegovoj hegemoniji u Kraljevini SHS.
Rad na temelju istraživanja arhivskog gradiva i relevantne literature prikazuje suodnos predstavnika komunističkog režima i stanovnika manjih mjesta zadarskog područja u poslijeratnom periodu te ...promjene koje je ova korelacija ostvarila. Fokus je na onim tematskim jedinicama koje se u zapisnicima i izvještajima spominju: poslijeratnoj atmosferi, seljačkim radnim zadrugama, ženama u društvenom životu, religiji i Crkvi, sportskim i drugim natjecanjima i sl. Razna izvješća i zapisnici sa sastanaka arhivske su jedinice s najvećim informacijskim potencijalom. Istraživanje tog materijala rezultiralo je pronalaskom mnogih zanimljivih primjera koji upotpunjuju sliku svakodnevnog života ljudi pedesetih godina prošlog stoljeća.
Rad se usredotočuje na Krležinu dugotrajnu opsjednutost hrvatskim
nacionalnim pitanjem koja je bila podjednako prešućivana i u jugoslavenskoj i u hrvatskoj recepciji njegova djela. U prvom slučaju ...Krleži
kao priznatome jugoslavenskom autoru jednostavno nije pristajala nacionalna strast; u drugome Krleža kao autor “proleterski” obilježenoga
nacionalnog osjećaja nikako nije odgovarao (malo)građanskome hrvatstvu
novouspostavljenoga hrvatskoga književnog kanona. Rad pokušava
ispraviti tu nepravdu smještajući Krležinu opsesiju u tipično postimperijalni
srednjoistočnoeuropski politički, intelektualni i kulturni prostor.
U radu se tematizira hrvatski kulturni identitet u Bosni i Hercegovini preko raščlambe
položaja i statusa nacionalnih kulturalnih institucija s ciljem potvrđivanja teze da
je hrvatska kulturna ...posebnost put i jamstvo za rješenje hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini.
Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini jest zapravo pitanje kulture, kako one u užem
smislu, tako i u njezinu širem značenju. Ne zaboravljajući činjenicu da ne postoje ekskluzivno
politička pitanja koja se ne tiču i kulture i imajući stalno na umu da se ona ne mogu
rješavati delegiranjem na kulturno polje, u radu se sugerira institucijsko jačanje kulturalnih
ustanova. Ne slijedi se stihija nacionalnoga romantizma nego se osnivanje, održavanje i
razvoj institucija mora poticati javnim sredstvima i ne ih nužno vezati za održivost isključivo
na tržišnim osnovama, kao kulturnu industriju ili slične obrasce kakvi se preporučuju
s globalističkih stajališta. U radu se odbacuje paradigma da treba stvarati najprije materijalne
i političke uvjete, a potom razvijati senzibilnost za kulturu. Naprotiv, kulturni identitet
održava se i razvija usporedo s ostalim društvenim segmentima, štoviše, nerijetko potiče i
usmjerava nacionalni i društveni razvitak. Stoga se ocjenjuje veoma važnim za rješavanje
hrvatskoga pitanja u BiH, predočiti argumente o hrvatskoj sposobnosti za kulturu i njezinim
učincima kao bitnim odlikama prema kojima se Hrvati u BiH prepoznaju i uvažavaju.
Naša odluka da se u ovom broju časopisa Djeca u Europi posvetimo pitanju ‘vremena’ nije bila samo želja za naglašavanjem koristi koju imamo od usporavanja. Točnije, namjera nam je bila istražiti kako ...to da je vrijeme, koje je ključno za cjeloviti zdrav razvoj djeteta, ipak nešto što nam kronično nedostaje.
PDF
