Prehrana i kardiovaskularno zdravlje Gabrić, Ivo Darko
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
11/2016, Letnik:
25, Številka:
2 Kardiologija danas
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Prehrana na različite načine može utjecati na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Nepravilni odabir namirnica, prevelik unos soli, ugljikohidrata, kolesterola i masti te prevelika količina hrane, ...odnosno kalorijski unos pridonose razvoju i pogoršanju bolesti. Incidencija pretilosti u svijetu je u porastu, a novija saznanja pokazuju da je uz smanjenje broja kalorija u borbi protiv pretilosti potrebno unositi hranu sa smanjenim potencijalom za njezin razvoj. Kardiovaskularni bolesnici imaju loše prehrambene navike te je za njih razvijen niz dijeta. Najdjelotvornijom se pokazala mediteranska prehrana s dodatkom ekstradjevičanskoga maslinova ulja i orašastih plodova koja se pokazala učinkovitom u smanjenju kardiovaskularne smrtnosti i kardijalnih događaja u primarnoj, kao i u sekundarnoj prevenciji. Osim nje učinkovita je DASH-dijeta koja ne samo da pomaže u regulaciji krvnog tlaka i smanjenju tjelesne težine nego i u sniženju razine ukupnog kolesterola u serumu. Daljnji povoljni učinak na regulaciju krvnog tlaka postiže se smanjenjem unosa soli na 6 g/dan ili manje. U kontroliranim studijama dokazano je da unos određene vrste hrane utječe na kardiovaskularno zdravlje. Konzumacija voća i povrća, ekstradjevičanskoga maslinova ulja, orašastih plodova i mahunarki, umjerena konzumacija ribe i morskih plodova, čaja te male količine alkohola pokazale su se korisnima u redukciji kardiovaskularnog rizika. Redovita, umjerena i pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika na koji možemo utjecati kako bismo znatno smanjili rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.
U članku se donose etimologijska rješenja istrorumunjskih naziva koji se tiču plodova. Uvršteni su odgovori na 9 anketnih pitanja (pojmova) koja smo u više navrata postavljali u svim mjestima u ...kojima se i danas govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan) i na njih, kao odgovore, dobili stotinjak različitih oblika (neki se razlikuju samo na glasovnoj razini). Prikupljena je građa ponovno provjerena i dopunjena na terenu neposredno prije pisanja ovoga rada. Veći je dio građe o kojoj se raspravlja objavljen u IrLA. Uz prikupljene se termine dosljedno navode i slični ili isti oblici iz ir. leksičkih repertoara. Uz svaki se naziv daje i etimologija do koje se dolazi usporedbom oblika u okolnim govorima, čakavskim, istroslovenskim i istromletačkim. Ako je riječ domaća, daju se i paralele u ostala tri rumunjska dijalekta. Obrađeno je i nekoliko riječi koje ne spadaju u ovu terminologiju, a do kojih se došlo ili tijekom prikupljanja građe ili tijekom etimologiziranja o pojedinim terminima. Na kraju je članka abecedni popis obrađenih istrorumunjskih pojmova i pojedinih oblika.
The changing dynamics of organic acids, sugars, phenolics and antioxidant potential in apples from technological to edible maturity was studied. During the time of storage, the content of citric and ...malic acids generally decreased. The content of sucrose, fructose and glucose decreased significantly in some varieties, while it increased in others. The content of total sugars changed only slightly over the storage period. In the apple pulp, the content level of single phenolics generally changed to a minor extent during storage. In the peel, the content levels of the rutin and quercetin-3-rhamnoside flavonoids remained generally constant during storage, while the level of p-coumaric acid increased slightly; on the other hand, the content levels of epicatechin and catechin decreased. In the pulp of most cultivars, there was no significant decrease in total phenolics at edible maturity. In contrast, the apple peel usually has a higher content level of total phenolics at edible maturity than at the time of technological maturity. Therefore, the antioxidant activity of the peel increased from technological to edible maturity.
Proučevali smo dinamiko spreminjanja organskih kislin, sladkorjev, fenolnih spojin in antioksidativnega potenciala jabolk od tehnološke do užitne zrelosti. Vsebnost citronske in jabolčne kisline se je med skladiščenjem na splošno zmanjševala. Vsebnost saharoze, fruktoze in glukoze se je v času skladiščenja pri nekaterih sortah značilno zmanjšala, pri drugih pa povečala. Vsebnost skupnih sladkorjev se je med skladiščenjem le malo spreminjala. Na splošno se je vsebnost posameznih fenolov v pulpi jabolk v času skladiščenja le malo spreminjala. V kožici je ostala vsebnost flavonoidov rutina in kvercetin-3-ramnozida v obdobju skladiščenja približno enaka, vsebnost p-kumarne kisline se je malo povečala, medtem ko se je količina epikatehina in katehina zmanjšala. Pri večini sort je opaziti v pulpi neznačilno zmanjšanje skupnih fenolov v užitni zrelosti. Nasprotno je kožica jabolk pri večini sort v užitni zrelosti imela večjo vsebnost skupnih fenolov kot v tehnološki zrelosti. Iz tega tudi izhaja, da se je antioksidativna aktivnost kožice od tehnološke do užitne zrelosti povečala.
SažetakMedvjeđa lijeska (Corylus colurna L.) prirodno je rasprostranjena u jugoistočnoj Europi, Anatoliji, Kavkazu i zapadnoj Himalaji. U Turskoj postoje mnoge izolirane populacije ove vrste u ...regijama Crnog mora, Mramornog mora, Egeja i središnje Anatolije. Mnoge male populacije medvjeđe lijeske u Turskoj su ugrožene. U ovoj studiji istraživana su morfološka i kemijska svojstva lješnjaka prikupljenih iz sedam populacija na području Turske. Provedenim istraživanjem utvrđene su statistički značajne razlike između populacija s obzirom na morfološke karakteristike plodova i sjemenki. Prosječne vrijednosti za dužinu, širinu, debljinu i masu plodova bile su 16,04 mm, 15,38 mm, 12,00 mm i 1,4650 g te za dužinu, širinu, debljinu i masu sjemenke 13,03 mm, 11,21 mm, 7,64 mm i 0,5047 g. Prosječna debljina ljuske bila je 1,91 mm, težina ljuske 0,9603 g, a omjer jezgre 34,64%. Utvrđene su statistički značajne razlike između populacija čiji je kemijski sastav analiziran. Kao rezultat analize, prosječni sadržaj masti, proteina, škroba i pepela iznosio je 64,1%, 15,9%, 10,2 g, odnosno 2,5%. Prema prosjeku u dobivenim masnim kiselinama, glavne masne kiseline bile su oleinska (79,53%), linolna (11,34%), palmitinska (5,68%) i stearinska kiselina (2,03%), dok su ostale masti bile pronađena u tragovima. Naši rezultati upućuju na to da se morfološke i kemijske karakteristike plodova medvjeđe lijeske mogu uspješno koristiti za razlikovanje populacija.
Smokva (Ficus carica L.) je voćna vrsta koja se tradicionalno uzgaja u primorskoj Hrvatskoj. Nakon nekoliko godina niske komercijalne vrijednosti ove kulture, čini se da interes za potrošnjom i ...uzgojem smokava u ovoj regiji počinje rasti. Jedan od načina promicanja konzumacije smokava je prepoznavanje sortnih senzornih svojstava, sa ciljem usklađivanja sklonosti potrošača. Iz tog razloga cilj ovog istraživanja bio je procijeniti senzorna i pomološka svojstva svježih plodova pet crnih ('Šaraguja', 'Miljska', 'Crnica', 'Piombinese', 'Nero Rosso') i tri bijele ('Petrovača bijela', 'Tiger', 'San Martino') sorte smokve uzgojene u Hrvatskoj. Smokve su ubrane s pet godina starih stabala u pokusnom smokviku u Istarskoj županiji (Hrvatska). Uočene su značajne razlike u svojstvima izgleda, mirisa, arome i okusa. Svježi plodovi smokve sorti ‘Šaraguja’ i ‘Tiger’ postigli su najviše ocjene za intenzitet okusa, mirisa i arome smokve u odnosu na sve ostale sorte. Najviše vrijednosti debljine i širine ploda utvrđene su za sortu 'Petrovača bijela', širine za sortu 'Šaraguja', dok je sorta 'San Martino' imala plodove najveće mase. Sorta 'Miljska' imala je najmanje vrijednosti za sva istraživana pomološka svojstva. Važnost pomološkog opisa i istraživanja senzornih svojstava svježih smokava leži u omogućavanju proizvođačima da odluče o potencijalu svake sorte na temelju preferencija potrošača.
Pitomi kesten, Castanea sativa Mill., plemenita je vrsta drveća od koje imamo višestruku gospodarsku korist (kvalitetno drvo, jestivi plodovi, med, ogrijev, listinac i dr.). Rasprostranjen je u ...mediteranskom području, od Kaspijskog jezera do Atlantskog oceana. U Turskoj najveće površine pod kestenovim šumama nalazimo na području sjeverne i zapadne Antolije te u regiji Marmara. U posljednjih nekoliko desetljeća pitomi kesten je ugrožen od raka kestenove kore i negativnih antropogenih utjecaja. S obzirom na to provedena su brojna istraživanja s ciljem očuvanje genofonda ove plemenite vrste drveća.Glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi morfološku varijabilnost plodova i jednogodišnjih sadnica pitomoga kestena u Turskoj. Plodovi za morfometrijsku analizu skupljeni su tijekom listopada u osam populacija pitomoga kestena na području istočne, središnje i zapadne Turske (slika 1, tablica 1). Unutar svake populacije sakupljeni su uzorci sa po 15 do 20 stabala. Ukupno su određene po četiri značajke na svakom plodu: dužina, širina i debljina ploda te omjer dužine i širine ploda. Osim toga, određen je i udio vlage u plodovima, kao i masa 1000 zračno suhih plodova. Plodovi su u proljeće posijani na unaprijed pripremljene gredice. Na kraju prvog vegetacijskog razdoblja mjerene su sljedeće značajke: visina sadnice, promjer sadnice pri osnovi i koeficijent čvrstoće. Za utvrđivanje varijabilnosti populacija korištene su deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Podaci su obrađeni u programskom paketu SPSS 23.0.Rezultati deskriptivne statističke analize prikazani su na slici 2. Najviše vrijednosti za dužinu, širinu i debljinu ploda utvrđene su u populaciji Izmira, dok su najviše prosječne vrijednosti za visinu sadnice, promjer sadnice pri njenoj osnovi i koeficijent čvrstoće utvrđene u populaciji Balikesira. Masa 1000 zračno suhih plodova kretala se je od 3815,1 g do 10516,5 g, a udio vlage u plodovima od 38.46 % do 52,21 % (tablica 2). Istraživanjem je utvrđen visok stupanj varijabilnosti populacija pitomoga kestena u Turskoj (slika 3). Rezultati provedene analize varijance pokazali su da se populacije međusobno signifikantno razlikuju za sve istraživane značajke. Pearsonovim koeficijentom korelacije utvrđena je statistički značajna korelacija između dužine, širine i debljine ploda, kao i mase 1000 zračno suhih plodova (tablica 3). Osim toga, pozitivna korelacija utvrđena je i između visine sadnice i koeficijenta čvrstoće. Duncanovim testom i hijerarhijskom klasterskom analizom utvrđeno je da se one populacije koje su geografski bliže i ekološki sličnije nalaze u istoj skupini (slika 1 i 4). Također je utvrđeno da se veličina plodova u kestenovim šumama Turske povećava od istoka prema zapadu.
Kultivar 'Lovranski marun' jedini je poznati hrvatski tradicionalni kultivar pitomog kestena. Svrha je ovog istraživanja bila odrediti kvalitativna i kvantitativna morfološka obilježja i kemijski ...sastav plodova kultivara 'Lovranski marun', te ih usporediti s plodovima marušnjaka (stabla iz sjemena lovranskoga maruna) i pitomog kestena iz lokalne prirodne populacije. Izmjereno je sedam morfoloških obilježja plodova: masa, visina, širina i debljina ploda, duljina i širina hiluma te duljina najdužeg ureza endokarpa u sjemenku. Ocijenjeno je osam kvalitativnih obilježja: broj sjemenki u plodu, stupanj urezanosti endokarpa u sjemenku, oblik, sjaj i boja ploda, boja sjemenke, dlakavost pri vrhu i uzdužna ispruganost ploda. Utvrđeno je da plodovi kultivara 'Lovranski marun' imaju poželjna kvalitativna i kvantitativna svojstva, a da plodovi marušnjaka uglavnom imaju, u usporedbi s kultivarom 'Lovranski marun' i stablima iz prirodne populacije, intermedijarna morfološka obilježja. Plodovi kultivara 'Lovranski marun' imaju najmanje prosječne masene udjele K, Mg, Ca, Na, Mn, Cu i Fe. Najveći prosječni maseni udjeli tih makro- i mikroelemenata pronađeni su u plodovima stabala iz prirodne populacije. Najveći prosječni udjel ugljikohidrata imali su plodovi kultivara 'Lovranski marun', a najmanji plodovi stabala iz prirodne populacije. Plodovi marušnjaka imaju prosječan udjel vode, bjelančevina, pepela, ugljikohidrata te makro- i mikroelemenata. Udjeli Cd i Pb su u svim uzorcima bili manji od najvećeg dopuštenog udjela u plodovima pitomoga kestena.
U članku se donose etimologijska rješenja istrorumunjskih naziva koji se tiču plodova. Uvršteni su odgovori na 9 anketnih pitanja (pojmova) koja smo u više navrata postavljali u svim mjestima u ...kojima se i danas govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan) i na njih, kao odgovore, dobili stotinjak različitih oblika (neki se razlikuju samo na glasovnoj razini). Prikupljena je građa ponovno provjerena i dopunjena na terenu neposredno prije pisanja ovoga rada. Veći je dio građe o kojoj se raspravlja objavljen u IrLA. Uz prikupljene se termine dosljedno navode i slični ili isti oblici iz ir. leksičkih repertoara. Uz svaki se naziv daje i etimologija do koje se dolazi usporedbom oblika u okolnim govorima, čakavskim, istroslovenskim i istromletačkim. Ako je riječ domaća, daju se i paralele u ostala tri rumunjska dijalekta. Obrađeno je i nekoliko riječi koje ne spadaju u ovu terminologiju, a do kojih se došlo ili tijekom prikupljanja građe ili tijekom etimologiziranja o pojedinim terminima. Na kraju je članka abecedni popis obrađenih istrorumunjskih pojmova i pojedinih oblika.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prisutnost te količinu prisutnih ukupnih aflatoksina u različitim vrstama koštunjičavog voća koje se konzumira na području Republike Hrvatske. Tijekom 2007. ...godine s hrvatskog je tržišta prikupljeno ukupno 106 uzoraka različitog koštunjičavog voća (badema, lješnjaka, pistacija i oraha). U svim je uzorcima pomoću imunoenzimskog testa (ELISA testa) utvrđena prisutnost te količina prisutnih ukupnih aflatoksina. Istraživanje je pokazalo da su u 91,5% (97/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile unutar, dok su u 8,5% (9/106) analiziranih uzoraka koštunjičavog voća utvrđene razine ukupnih aflatoksina bile iznad, maksimalno dopuštenih vrijednosti u Europskoj Uniji od 4,0 μgkg-1. Sukladno preporukama nutricionista, posljednjih je godina zamijećena povećana konzumacija koštunjičavog voća u svakodnevnoj prehrani opće populacije u Republici Hrvatskoj zbog čega kontinuirano praćenje te nadzor nad prisutnosti aflatoksina u spomenutim namirnicama ima veliko javnozdravstveno značenje.
PDF
