U radu su kronološki prikazane sve značajnije poplave koje su se događale duž Dunava od srednjeg vijeka do danas. Prikaz započinje prvom evidentiranom poplavom iz 1012. godine i završava 2013. ...godinom. Imajući u vidu različite izvore podataka koji su korišteni, za opis poplava u prošlosti pri izradi ovoga prikaza obuhvaćeno je povijesno razdoblje dulje od 1100 godina podijeljeno na tri karakteristična razdoblja: razdoblje 1012.-1500. (stari vijek), kada su poplave ocijenjene na temelju materijala iz povijesne arhive korištenjem originalnih rukopisa, isječaka iz novina, pisanih kronika, formalnih pisama, karata i fotografija; razdoblje 1501.- 1820., kada su poplave procijenjene hidrauličkom rekonstrukcijom tragova (oznaka) zabilježenih maksimalnih razina vode na starim zgradama, vjerskim objektima i sl. te razdoblje od 1821. do danas, kada su poplave sagledane na temelju službenih podataka opažanja i mjerenja državnih hidrometeoroloških službi u podunavskim zemljama. Iz evidentiranog niza značajnih poplava duž Dunava izdvojene su one koje su, prema vrijednostima temeljnih parametara hidrograma velikih voda, maksimalnoj ordinati hidrograma – Qmax (m3/s) i zapremini poplavnog vala W (106 m3), iznad vjerojatnosti premašivanja:
P {Qmax ≥ qmax,p) ∩ (Wmax ≥ wmax,p)} = 1.0%
Ove se poplave nazivaju povijesnim poplavama. U radu su prikazana odgovarajuća povratna razdoblja T(Qmax ∩ Wmax) svih registriranih povijesnih poplava duž Dunava, od izvora do brane HE Đerdap, za razmatrano višegodišnje razdoblje, od 1012. godine do danas.
Prikazana je analiza posljedica proloma velike brane. Analizirana je problematika proloma velike brane te odabira modelskih rješenja. Numeričkim modelom provedene su simulacije širenja poplavnog vala ...na primjeru brane Tribalj. Analizom dubine i brzine vode poplavnog vala primjenom Clausen-Clarkovog kriterija određene su moguće posljedice na području plavljenja. Istaknuta je potreba i važnost kategoriziranja i rangiranja područja i posljedica poplavnog vala od proloma brana.
