Pred 30. leti, natančneje spomladi leta 1992, je bila, v okviru Odseka za anorgansko kemijo in tehnologijo Instituta »Jožef Stefan«, ustanovljena Šola eksperimentalne kemije. Zaradi razvoja znanosti ...in interdisciplinarnih pristopov, je njen glavni namen približevanje kemije mladim generacijam in prikazovanje njene širše uporabe v vsakdanjem življenju. Šola eksperimentalne kemije tako ustvarja pomemben most med raziskovanjem in izobraževanjem ter aktivno prispeva k popularizaciji predmetnega področja v šolah.
Znanstveno-popularna knjiga Frana Bubanovića (1883. – 1956.), prvoga profesora kemije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, “Kemija živih bića” (1918.) odražava stanje biokemije na početku 20. ...stoljeća. U knjizi je vidljiva biokoloidna teorija prema kojoj se fiziološki procesi u stanici tumače promjenom koloidnog stanja (sôl/gel) protoplazme, no vide se i začetci molekularne teorije budući da Bubanović zna da su proteini polimeri aminokiselina, a upoznat je i s Fischerovom teorijom enzimskog raspoznavanja (“ključ i brava”).
135. godišnjica rođenja Frana Bubanovića: slike iz života Mlinac-Jerković, Kristina; Damjanović, Vladimir; Kalanj-Bognar, Svjetlana ...
Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije,
10/2018, Letnik:
67, Številka:
9-10
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja ...Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige “Kemija živih bića”. Kroz godine napisan je velik broj tekstova o njegovom doprinosu popularizaciji znanosti, znanstvenom opusu, njegovom nastavničkom pozivu kao i sveučilišnim udžbenicima. Ovim tekstom želimo se osvrnuti na pojedine zanimljive trenutke njegova života te prikazati nekoliko dosad neobjavljenih dokumenata i fotografija ustupljenih od njegove obitelji.
U današnjem digitalnom svijetu, obilježenom globalizacijom i brzim prijenosom informacija na izvanredne udaljenosti, društveni i javni položaj historiografije – koja se našla u novim uvjetima bez ...presedana – dovedeni su u pitanje, posebno kada je riječ o izazovima popularizacije povijesti. Unutar niza pitanja koja popularizacija povijesti otvara, moguće je izdvojiti manju cjelinu koja nas ovdje zanima - lokalnu povijesti i njezinu prezentaciju. U ovom radu predstavit će se izazovi i mogućnosti popularizacije znanstveno utemeljenih spoznaja historiografije na primjeru senjske povijesti i projekta Bulwark of Europe.
Stav nekemičara prema kemiji je dvojak: pozitivan i negativan. Pozitivna percepcija kemije proizlazi iz njezine korisnosti (u tehnici, farmaciji, medicini, poljoprivredi), a negativna ponajviše iz ...straha od opasnih kemikalija (eksploziva, otrova). Na primjeru hrvatskog popularizatora znanosti Frana Bubanovića (1883. – 1956.), prvog profesora kemije na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, pokazano je kako, da bi kemija bila najšire prihvaćena, nije dovoljno samo ukazivati na njezine uspjehe nego i otklanjati uzroke straha od kemije i kemikalija (kemofobija). Uz prikaz Bubanovićeva stava prema kemiji analizirani su uzroci kemofobije, kako u njegovo tako i u naše vrijeme.
The public image of chemistry is both positive and negative; positive because of its application in all human affairs (industry, agriculture, medicine, etc.), and negative for its connection with dangerous chemicals (explosives, poisons). Therefore, a good populariser of chemistry has not only to praise but also to defend chemistry to bring it forth to the common people. The fulfilment of both these requirements is clearly visible in the opus of the leading Croatian populariser of chemistry in the 20th century, Fran Bubanović (1883–1956), the first chemistry professor at the Zagreb School of Medicine (1917). He took pains to persuade the reader that chemistry is not dangerous and difficult to learn but rather a major vehicle for the progress of a nation, and especially an underdeveloped nation, as was Croatia in his time. In this contribution, the general causes of the fear of chemistry and chemicals (chemophobia) were also discussed.
Nedvojben je utjecaj elektroničkih medija na popularizaciju sporta, a posljedično i na medijsko promoviranje sportskih ličnosti. U skladu s tim putem konvergencije medija ostvaruje se znatan plasman
...sportskih sadržaja koji je u prošlosti bio nezamisliv. U radu analiziramo kako zahvaljujući konvergenciji medija televizijski intervju s istaknutim sportašima postaje vijest dana globalno, a ne samo u
opsegu gledanosti programa televizijske kuće koja je intervju realizirala.
Na primjeru intervjua s vrhunskim sportašima kao što su Novak Đoković, Darijo Srna i Slaven Bilić,
a koje je realizirao i emitirao BHT1, vidljivo je kako je doseg njihova sadržaja bio znatno veći putem platformi društvenih mreža te drugih medija u odnosu na temeljni izvor – televiziju. Izravna
posljedica medijske konvergencije u navedenome primjeru bila je popularizacija i širenje dijelova
intervjua, ne samo izvan televizije kao osnovnoga medija koji plasira informaciju nego poglavito i
izvan određena prostornog okvira. Tomu su pridonijeli plasiranje intervjua s vrhunskim sportskim
ličnostima na platformama kao što su YouTube i Facebook te promocija intervjua putem elektroničkih
i tiskanih medija.
Rad analizira pitanja starih i novih medijskih tehnologija i njihove konvergencije kroz izravan utjecaj
na popularizaciju sportskih sadržaja.
Ključne riječi: mediji, konvergencija, sport, popularizacija, utjecaj
Kako bi ostvarile gospodarski rast, države se oslanjaju na znanstvena istraživanja, za što je potreban sve veći broj znanstvenika, što za sobom povlači potrebu da se više studenata odlučuje za ...znanstvenu karijeru. Literatura i postojeća praksa sugeriraju kako su prirodoslovnom obrazovanju potrebne strukturalne i metodološke prilagodbe kojima bi se odgovorilo na zahtjev za mladim znanstvenicima. S ciljem povećanja interesa za znanost i unaprjeđivanje poučavanja u školi organiziraju se programi popularizacije znanosti. Ti su programi nažalost još uvijek sporadični i nekoherentni. Smatra se da je potrebna njihova daljnja integracija u formalno obrazovanje kako bi se ostvarili njihovi ciljevi i potencijal. Time bi se stvorio tzv. treći prostor djelovanja (eng. third space) u prirodoslovnom obrazovanju, u kojem se spajaju formalne aktivnosti i neformalni programi. Istraživanje će se usmjeriti na analizu takve interpretacije na razini razredne nastave u Irskoj. Analizirat će se metodički izazovi s kojima se susreću učitelji i volonteri pri popularizaciji znanosti u nastavi Prirode i društva. Dodatni je cilj istražiti poteškoće u procesu popularizacije znanosti u školi i kako one utječu na parnerstvo škole i zajednice
Znanstveno-istraživački centar za tekstil (Textile Science Research Centre – TSRC), koji od 2008. djeluje na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu već tradicionalno godišnje ...organizira: Dan otvorenih vrata znanstveno-istraživačkog centra za tekstil - TSRC dan.
2019. godine su 25. rujna u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu predstavljeni istraživački i umjetnički potencijali, uz popularizaciju tekstilne znanosti kroz temu: Kružno gospodarstvo – izazov za sektor tekstila/odjeće/kože/obuće.
U srpnju 2020. godine započeo je projekt Living Danube Limes u kojem Institut za arheologiju sudjeluje kao projektni partner u konzorciju kojeg čini 19 projektnih partnera iz 10 europskih država. ...Glavni cilj projekta je povezivanje čitave dunavske regije kroz njezino zajedničko rimsko nasljeđe, Dunavski limes. Projektom će biti obuhvaćeno osam pilot lokacija od kojih će jedna biti u Hrvatskoj. Na ovim lokacijama provest će se niz mjera interpretacije, prezentacije i popularizacije arheološke baštine vezane za rimski dunavski limes. Kao glavni povezujući faktor projekt planira izgraditi repliku rimskog broda tipa Mainz – Lusoria. Ovaj brod zaplovit će Dunavom i fizički spojiti navedene pilot lokacije po završetku projekta.
U ovom radu prikazane su crtice iz života jednog od velikana hrvatskog prirodoslovlja, kemičara Frana Bubanovića. Ove 2018. godine obilježavamo 135 godina od njegova rođenja, 100 godina postojanja ...Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čiji je osnivač, te 100 godina od izdavanja njegove znanstveno-popularne knjige “Kemija živih bića”. Kroz godine napisan je velik broj tekstova o njegovom doprinosu popularizaciji znanosti, znanstvenom opusu, njegovom nastavničkom pozivu kao i sveučilišnim udžbenicima. Ovim tekstom želimo se osvrnuti na pojedine zanimljive trenutke njegova života te prikazati nekoliko dosad neobjavljenih dokumenata i fotografija ustupljenih od njegove obitelji.
Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 međunarodna .
PDF
