Pregled literature pokazuje da o djeci izbjeglicama u Hrvatskoj nedostaje podataka temeljenih na istraživanjima. Ovim radom želio se dobiti bolji uvid u iskustvo dolaska djece izbjeglica u Hrvatsku, ...njihovu prilagodbu na nove uvjete života i njihova očekivanja u budućnosti. Provedeni su intervjui s djecom izbjeglicama (N = 10) koja se trenutno nalaze u Hrvatskoj. Raspon dobi djece bio je od 8 do 16 godina. Tematskom analizom odgovora iz intervjua izdvojeno je 14 podtema svrstanih u tri šire kategorije, odnosno glavne teme: iskustvo dolaska i migracije, iskustvo života u Hrvatskoj te potrebe i želje za budućnost. Djeca izbjeglice opisala su različita iskustva dolaska u Hrvatsku te kao najvažnijim za svoj život, odnosno prilagodbu navodili su podršku obitelji, prijatelja, nastavnika, volontera i zaposlenika prihvatilišta i osnovne škole. Iskazali su potrebu za stabilnim i legalnim statusom izbjeglice u Hrvatskoj, sigurnim domom te želju za učenjem, posebno hrvatskoga jezika. Rezultati upućuju na važnost sustava podrške, formalne i neformalne, za proces prilagodbe djece izbjeglica na nove uvjete života. U radu se opisuje smjer u kojem je moguće dalje istraživati temu i daje uvid u područja gdje je potrebno i moguće praktično djelovati.
Nadomjesna i potpomognuta komunikacija (NPK) unaprjeđuje kvalitetu zdravstvene skrbi i zadovoljstvo pacijenata. U Hrvatskoj nedostaju istraživanja o primjeni NPK u bolnicama. Cilj ovog istraživanja ...je ispitati komunikaciju medicinskih sestara s pacijentima sa složenim komunikacijskim potrebama te njihovu upoznatost i stavove o NPK.
U istraživanju su sudjelovale medicinske sestre (N=121) iz jedne od najvećih hrvatskih bolnica. Anketni upitnik sastojao se od pitanja o iskustvu sudionika s pacijentima sa složenim komunikacijskim potrebama, znanju, iskustvima i edukaciji o NPK. Stavovi prema implementaciji metode komunikacijskih ploča u bolnici ispitani su sa skalama tipa semantičkog diferencijala.
Više od 50% sudionika u redovitim je kontaktima s pacijentima čija je komunikacija narušena zbog moždanog udara, kognitivnih i senzornih oštećenja, degenerativnih bolesti, utjecaja lijekova, jake boli ili jer ne govore hrvatski. Međutim, većina sudionika su slabo ili nikako upoznati sa značenjem pojma NPK te većina nema edukaciju iz tog područja. Većina medicinskih sestara koristi jednostavne metode NPK, ponajviše za komunikaciju o pacijentovim osnovnim potrebama, dok samo mali broj koristi NPK za komunikaciju u terapijske svrhe. Najveće prepreke korištenju NPK su nedostatak edukacije i resursa/pomagala. Sudionici imaju pozitivne stavove prema mogućem uvođenju komunikacijskih ploča u sestrinsku praksu, osobito stariji sudionici i oni s dužim stažem. Rezultati ukazuju na nedostatnu upoznatost i iskustvo medicinskih sestara s NPK te veliku potrebu za edukacijom. Preporučuje se uključivanje edukacije o NPK u obrazovne kurikulume na svim razinama sestrinskog obrazovanja.
Uvod: Svaka je osoba višedimenzionalno biće te iz svake dimenzije proizlaze
određene potrebe. U palijativnoj skrbi naglasak je na ublažavanju tjelesnih,
emocionalnih, duhovnih i socijalnih potreba ...bolesnika kroz holistički pristup. Cilj
istraživanja bio je utvrditi kako članovi obitelji prepoznaju i doživljavaju potrebe
svojih članova obitelji koji su u palijativnoj skrbi.
Metode: Korištena je kvalitativna metoda istraživanja. Podaci su dobiveni tehnikom
intervjuiranja. Kodiranjem su određene kategorije i kodovi koji su kasnije
povezani u utemeljenu teoriju. Za potrebe istraživanja napravljen je polustrukturirani
intervju koji je proveden putem Google Meet aplikacije. U istraživanju su
sudjelovala 4 ispitanika.
Rezultati: Analizom intervjua definirane su četiri kategorije koje govore o segmentima
holističke skrbi: fizičke, psihološke, socijalne i duhovne potrebe. Prikazani
su kodovi potkrijepljeni izjavama sudionika.
Rasprava: Članovi obitelji kod pacijenata u palijativnoj skrbi prepoznaju potrebe
koje proizlaze iz svih četiriju dimenzija čovjeka – fizičke, psihološke, socijalne
i duhovne potrebe, no u praksi je naglasak još uvijek na zbrinjavanju fizičkih
potreba.
Zaključak: Najbolji rezultati palijativne skrbi prepoznati su u zbrinjavanju fizičkih
potreba bolesnika, osobito boli. Međutim, za provođenje holističke sestrinske
skrbi u kojoj se podjednako zbrinjavaju i psihološke, socijalne te duhovne
potrebe nužno je uložiti dodatni napor u organizaciju edukacije medicinskih sestara,
kao i u organizacijske promjene.
Več je bilo vzrokov za to, da je v povojnem obdobju primanjkovalo izobraženih ljudi. Država je načrtno in pospešeno razvijala industrijo, zato je primanjkovalo kvalificiranih delavcev. Vojno obdobje ...je marsikomu preprečilo dokončanje šolanja. Poleg tega so bili izobraženci pogostejše žrtve vojne kot preostalo prebivalstvo. Zato je bilo na zavodih za zaposlovanje povpraševanje po usposobljenih delavcih večje kot ponudba. Posledično se je izobraževanje odraslih v praksi hitro razvijalo. Praktiki so iskali strokovno podporo in ustrezno literaturo. Leta 1956 so v Zagrebu na Filozofski fakulteti uvedli v okviru študija pedagogike prva predavanja andragogike v takratni Jugoslaviji. Profesor Mihajlo Ogrizović kot nosilec predmeta je študij v naslednjih letih podprl z objavo prvih knjig s področja andragogike: Metode obrazovanja odraslih in Problemi andragogije. Leta 1960 je nastala katedra za andragogiko na Filozofski fakulteti v Beogradu (profesorja Dušan Savičević in Borivoj Samolovčev). Za raziskovanje na področju izobraževanja odraslih sem se odločila med službovanjem na Inštitutu za sociologijo (1967), ko sem se pridružila takrat pri nas prvi mednarodni komparativni raziskavi Izobraževanje odraslih, socialna mobilnost in družbena participacija. S predavanji obče andragogike in andragoške didaktike smo v Ljubljani začeli leta 1972 na Oddelku za pedagogiko Filozofske fakultete. Leta 1976 je študij andragogike postal ena od študijskih smeri na oddelku. V študijskem letu 1993/94 smo uvedli samostojni enopredmetni študij andragogike. Ministrstvo za šolstvo in šport je novi študijski program potrdilo v okviru evropskega projekta Tempus. Na oblikovanje študijskih programov so vplivali najbolj znani inštituti in oddelki za izobraževanje odraslih v razvitem svetu (Oddelek za andragogiko Univerze v Montrealu, Evropski Bureau for Adult education v Londonu, Wellington College v Oxfordu, Institute for Andragology v Amsterdamu, Oddelek za andragogiko Karlove univerze v Pragi itd.). To nam je zagotavljalo, da je študij na mednarodni ravni. Enoletna postdoktorska specializacija na Inštitutu v Torontu (1971) je priprave na predavanja dokončno zaokrožila. Strokovna in znanstvena literatura iz andragogike se je pomnožila. Andragogika je dobila svoje mesto v nacionalnem raziskovalnem programu. Vzporedno smo raziskovali v mednarodnih raziskavah prek UNESCA, ICAE (International Council for Adult Education) in projektov EU. Študij andragogike se je ponovno preoblikoval v okviru bolonjske reforme visokega šolstva v zadnjih letih.
Ishodišna točka osobnog marketinga jest pojedinac, odnosno osoba. Osobni marketing, u smislu najuže
razine primjene marketinga, ima izrazito interdisciplinarni karakter jer se oslanja na znanja ...psihologije,
znanosti o psihološkim karakteristikama čovjeka. Mnogobrojni su psihološki čimbenici osobnog marketinga
poput ličnosti, ponašanja, emocija, temperamenta, karaktera i inteligencije, no u ovom se radu prije svega
izlučuju i opisuju neke od psiholoških kategorija koje su relevantne za provođenje osobnog marketinga, a
to su ponajprije vlastito «ja», osobni image, potrebe, želje, motivi, motivacija, stavovi i ponašanje s aspekta
socijalno-kognitivne teorije ličnosti u kontekstu osobnog marketinga..
U uvodu se naglašava važnost politike prema izbjeglicama u slučaju kada bi se trajno naselile na području Zapadnog Balkana. Države u toj regiji imaju brojne javne probleme, te kulturne, društvene i ...ekonomske specifičnosti u usporedbi s državama koje tradicionalno prihvaćaju doseljenike. Stoga bi politika prema izbjeglicama trebala biti u skladu s tim specifičnostima kao i s europskim okvirom. U radu se nadalje raspravlja o općenitostima vezanima z a temu javnih politika, te su dva glavna pitanja na koja se pokušava odgovoriti. Što su točno javne politike i koja pravila i kriterije treba primijeniti u izgradnji kvalitetne
javne politike koja je usmjerena na jasno određeno pitanje (u ovom slučaju izbjeglice)? Raspravlja se o važnim aspektima kvalitetne javne politike: tehničkim i financijskim pitanjima kao i prihvatljivosti/izvedivosti politika i njihovoj administrativnoj operativnosti. Druga okosnica rada nalazi se u općim ljudskim
potrebama, prema definicijama koje su ponudili priznati autori u području društvenih znanosti. Osnovnim ljudskim potrebama smatraju se fiziološke potrebe organizma, sigurnosne potrebe, kao i potrebe za pripadanjem, samopoštovanjem i samoostvarenjem. Smjernice za izgradnju politike prema izbjeglicama u radu temelje se na kombinaciji spoznaja iz ova dva područja. Prije navođenja smjernica još se opisuje relevantnost ove teme u prethodnim istraživanjima, te trenutne politike u Srbiji i na Zapadnome Balkanu koje se mogu opisati kao loše. Preporuke koje autor nudi za uspješnu politiku prema izbjeglicama uključuju četiri stupa. Prva se dva bave kratkoročnim pitanjima dok su treći i četvrti usmjereni na dugoročna pitanja. Četiri stupa uključuju egzistencijski (osiguranje prostora i osnovnih životnih uvjeta), socio-ekonomski (osiguranje zaposlenja i zasnivanje održive obitelji), kulturno-obrazovni i integrirajući (osiguranje potpune integracije u sustav).
Odjeli posebnog obrazovnog programa uključuju učenike s umjerenim, teškim i posebno teškim intelektualnim poteškoćama i mnogim povezanim poremećajima (autistični poremećaj, poremećaj kretanja, ...poremećaji emocija i ponašanja, poremećaji govora i jezika, dugotrajno bolesna djeca, oštećenje vida, oštećenje sluha). Prema pravilniku o razrednom odjelu, osim učitelja, skrbnik često radi i kao njegovatelj. Akt o sistematizaciji radnih mjesta sadrži zadatke oba radnika, koji ne definiraju njihove konkretne kompetencije u praksi. Zbog toga može postojati neizvjesnost u njihovom međuljudskom odnosu. Ako je cilj učinkovit tim u kojem se članovi osjećaju ugodno, tada je ključno razumjeti čimbenike koji utječu na timski rad, odrediti potrebe, vrijednosti i pravila tima te razumjeti međuljudske procese u timu.
U članku se opisuje teorijska jezgra i osnovni modeli sestrinstva. Iz opće teorije sestrinstva, stare nekoliko desetljeća, grade se konceptualni okviri i razvijaju najpoznatiji modeli sestrinstva: ...Model životnih procesa (Life processes model), Model samoskrbi (Self-care model), Prilagodbeni model (Adaption model) te Model sustava ponašanja (Behavioral System model). Uz konceptualne modele na kojima se temelji sestrinska praksa, važno je poznavati i psihologiju pacijenata i psihosocijalne potrebe pojedinaca. Naime, ti pojedinci imaju pravo na zdravlje, ali im je ono ugroženo bolestima. Stoga su znanja i vještine stečene
sestrinskom edukacijom iznimno bitne da bi medicinske sestre mogle uspješno obavljati sestrinsku praksu i ispuniti očekivanja koja pred njih postavlja društvena zajednica, ali i vlastita profesionalna etika. U tom je kontekstu važno poštovati načela sestrinske prakse, koja se detaljnije opisuju. Najvažnija karakteristika kvalitete zdravstvene njege je odnos između osobe koja tu skrb pruža i osobe koja tu skrb prima, odnosno između medicinske sestre/tehničara i pacijenta.
Tema ovoga rada jest predmetni katalog i korisnički pristup pri pretraživanju predmetnog kataloga. Za kvalitetno pretraživanje svih vrsta informacija, osim formalnog, abecednog kataloga, u knjižnici ...je važno izgraditi dobar predmetni katalog koji omogućuje korisnicima pronalaženje željene informacije na najlakši mogući način. Predmetni katalog pristupačan je za iscrpna pretraživanja publikacija i dokumenata, gdje korisnici prilikom pretraživanja mogu naići na različite poteškoće, no isto tako i olakotne okolnosti. Prilikom pretraživanja predmetnog kataloga korisnici pokazuju različite oblike ponašanja, što ukazuje na činjenicu kako je bitno korisničke sustave temeljiti na potrebama i ponašanju korisnika. Nadalje, u radu će se prikazati kako se korisnici služe predmetnim pretraživanjem i koji su problemi i očekivanja s kojima se susreću pri pretraživanju. Korisnici imaju različita znanja o određenom sustavu kojim se služe, a samim time i različite potrebe, stoga je bitno korisničko sučelje oblikovati, temeljiti i prilagoditi upravo različitim korisničkim potrebama i zahtjevima. Značajke svakog korisnika uvelike utječu na njegovo ponašanje pri pretraživanju i povlačenju željenih informacija, a to, dakako, određuje i oblikovanje pretraživačkog sučelja i sustava od strane informacijskih stručnjaka i samih ustanova koje se bave pružanjem informacijskih usluga.