U radu će se predstaviti podatci učestalosti korištenja usluge međuknjižnične posudbe na primjeru Knjižnice Filozofskoga fakulteta u Osijeku, a osobiti naglasak pridaje se razdoblju od 2009. godine ...do kraja 2019. godine. U širem smislu će se opisati funkcija visokoškolske knjižnice u potpori nastavnim procesima i stvaranju znanstvenoistraživačkih radova. Ključne sastavnice uspješne suradnje između knjižnice i nastavnoga osoblja zasigurno je razina stručnosti knjižničara koja uvjetuje kvalitetu usluge prema korisnikovu upitu. Važnost se pridodaje i komuniciranju knjižničara i korisnika koji traži informaciju. Redovito praćenje stalnih promjena u informacijskim i znanstvenim okruženjima motivira knjižničare i pretvara korisnikov upit u uspješnu uslugu. Nabava građe prema zahtjevima korisnika najčešće je riješena unutar Hrvatske i u suradnji s većim knjižnicama. Redovitim godišnjim izvješćima Knjižnica vodi statistiku za uslugu međuknjižnične posudbe te će se u ovome radu iznijeti neki od najvažnijih dijelova analize. Visokoškolske knjižnice izazvane potrebom vrednovanja uspješnosti knjižničnog poslovanja nesumnjivo će ovim radom pružiti jedinstven uvid u korisnost usluge međuknjižnične posudbe posebice iz perspektive nastavničke populacije. Informacijske i obrazovne potrebe korisnika postavljene su pred knjižničara u visokoškolskim knjižnicama kao izazov, a radom će se pokušati prikazati kako jedna takva knjižnica rješava izazove međuknjižnične posudbe. Cilj ovoga rada je poboljšati uslugu i olakšati kasnije upravljanje podatcima u nadolazećem razdoblju.
Pandemija COVID-19 ostavlja sve dublje tragove kako na privatnim tako i na poslovnim životima građana. Pooštravanje epidemioloških mjera, zatvaranje granica, zabrana okupljanja, djelomično ili ...potpuno zaključavanje za očuvanje života građana dovelo je do pada gospodarske aktivnosti, a samim time i do pada osobnih primanja zaposlenih. Glavni cilj ovoga rada je istražiti na 106 anketiranih ispitanika utjecaj pandemije COVID-19 na osobnu potrošnju, kroz ispitivanje stavova u različitim grupama ispitanika po visini mjesečnih primanja. Prva hipoteza nije potvrđena jer je 57,9% ispitanika izjavilo da ne posvećuje pozornost podrijetlu proizvoda, međutim, od onih koji posvećuju pozornost podrijetlu proizvoda, njih 88,5% kupuje hrvatske proizvode. Druga hipoteza je djelomično potvrđena jer statistički značajna razlika između navika ispitanika u različitim grupama osobnih primanja postoji u dvije kategorije i to kod kupnje i stvaranja zaliha hrane za dulje razdoblje te kod kupnje proizvoda online, kao i ranije. Treća hipoteza, da se osobna potrošnja po određenim grupama proizvoda povećala uslijed pandemije COVID-19, nije potvrđena jer su ispitanici za sve grupe proizvoda ili usluga, osim restorana i hotela, odgovorili da jednako troše kao i prije pandemije. Na početkudrugog vala pandemije neke zemlje započele su s ponovnim djelomičnim zaključavanjem u cilju očuvanja života građana, promovirajući što više rad od kuće i na taj način održavanje poslovanja poduzetnika i dohotka građana, a samim time i osobne potrošnje.
Cilj istraživanja bio je ispitati povezanost između sociodemografskih karakteristika
i procjene važnosti pojedinih sekundarnih potreba učenika od 5. do 8. razreda
osnovne škole. Uzorak čini 196 ...ispitanika. Polazna osnova bio je koncept „četiri
želje” za definiranje situacije, W. I. Thomasa (1863. – 1947.) Kao instrument za ovo
istraživanje korišten je posebno konstruiran anketni upitnik, temeljen na Thomasove
četiri želje: želja za sigurnošću, želja za suosjećanjem, želja za priznanjem i želja za
novim iskustvom.
Primijenjen je Mann-Whitneyev U test, faktorska analiza, deskriptivna statistička
obrada, linearna regresijska analiza, Kruskal Wallisov test i korelacijska analiza.
Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajne razlike u procjenjivanju važnosti
pojedine potrebe s obzirom na spol, odnosno dob ispitanika. Utvrđena je korelacijska
povezanost izražavanja važnosti potrebe za sigurnošću s obzirom na dob te pozitivna
korelacija između procjene potrebe za priznanjem i dobi ispitanika. Nadalje, utvrđena
je povezanost dobi i izražavanja važnosti potrebe za doživljajem novoga iskustva kod
ispitanika. Istraživanjem smo dokazali da bitno veću potrebu za priznanjem iskazuju
ispitanici ženskoga spola.
U ovom radu izneseni su neki aspekti primjene instrumenata procjene djece i adolescenata, s posebnim naglaskom na procjenu kriminogenih rizika i potreba kod sankcioniranja maloljetnih počinitelja ...kaznenih djela, pri čemu se ističe mogućnost primjene instrumenata u odabiru i evaluaciji odgojne mjere Pojačana briga i nadzor.
Kroz rad se daje kratak pregled razvoja procesa dijagnosticiranja kriminogenih rizika i potreba te temeljnih pristupa i pojmova. Opisano je pet instrumenata koji se danas koriste u svijetu, od kojih neki i u Hrvatskoj. To su: (1) Formular za procjenu rizičnosti/potreba (Hoge, R.D., Andrews, D.A., 2002.); (2) Skala psihopatskih obilježja: verzija za mlade (Hare, R., 1991.); (3) Skala procjene funkcioniranja djece i adolescenata (Hodges, K., 1994.); (4) Skala procjene ponašanja djece od 6 do 18 godina i samoprocjena ponašanja mladih (Achenbach, T.M., 1991.); (5) Massachusetts skala trijaže mladih (Grisso, T., Barnum, R., 2000.). Osim pregleda njihovih metrijskih karakteristika raspravljene su i mogućnosti primjene spomenutih instrumenata za klasifikaciju maloljetnih delinkvenata i diferencijaciju tretmana
Postoje uvjerljivi dokazi da su voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke glavni izvori prehrambenih vlakana iz hrane, tj. čine oko 80 % ukupnog unosa prehrambenih vlakana i mogu potencijalno ...pomoći u prevenciji mnogih bolesti. Cilj naše studije bio je procijeniti ukupni unos vlakana konzumacijom hrane koja predstavlja glavne izvore prehrambenih vlakana. Dio podataka objavljen je u našoj ranijoj studiji za odraslu hrvatsku populaciju. Konkretna analiza podataka uključivala je uzorak od 1.034 odrasla ispitanika u Dalmaciji u Hrvatskoj koji su odgovorili na validirani upitnik o frekvenciji unosa hrane bogate vlaknima između listopada 2014. i ožujka 2015. Također, analizirali smo i uspostavili popis najčešće kupljenog voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki u trima trgovačkim centrima na području grada Zadra (hrvatska obala). Na osnovi dobivenih podataka za svaki smo pojedinačni proizvod izračunali čimbenik pretvorbe te ga procijenili za pojedinu skupinu hrane: voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke. Dobivene čimbenike pretvorbe te podatke iz ankete upotrijebili smo za izračun ukupnog unosa vlakana (TFI) za našu ispitivanu populaciju, i on je iznosio 11,4 g po osobi dnevno, što je samo polovica preporučenih prehrambenih potreba. U prosjeku su ispitanici izvijestili da konzumiraju jedan komad voća i jedan obrok povrća dnevno, što je manje od polovine dnevne preporuke za oba izvora. Četvrtina ispitanika (25,8 %) izvijestila je da uopće ne konzumira cjelovite žitarice, a njih samo 0,2 % konzumiralo je preporučenih 3 – 5 obroka cjelovitih žitarica ili mahunarki dnevno. Također smo uočili značajno veću konzumaciju voća i cjelovitih žitarica/mahunarki kod žena u odnosu na muškarce. Naša otkrića upozoravaju na nedovoljan unos prehrambenih vlakana u odrasloj populaciji u Dalmaciji u Hrvatskoj, što je slično nalazima iz drugih zapadnih zemalja te upućuje na duboko ukorijenjene probleme u tim gospodarstvima. Međutim, naša otkrića mogu biti ili precijenjena ili podcijenjena, stoga ih je potrebno potvrditi novim longitudinalnim istraživanjima na širem uzorku, koristeći se preciznijim alatima.
Ekspanzija novih digitalnih medija i napredak informacijske tehnologije uvjetuju sve veću važnost medijske i informacijske pismenosti, koja se priznaje kao jedna od ključnih vještina u obrazovnom ...sustavu gotovo u cijelom svijetu. Koncept medijske i informacijske pismenosti u ovom se radu promatra s pedagoškog aspekta, odnosno s aspekta obrazovnih potreba nastavnika za poznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavnom procesu. Cilj rada jest utvrditi kolika je zainteresiranost nastavnika za primjenu pojedinih digitalnih tehnologija u nastavi, kao i utvrditi sličnosti i razlike u njihovim potrebama za upoznavanjem i primjenom digitalnih tehnologija u nastavi u odnosu na spol i radno iskustvo nastavnika. Zaključak je da su nastavnici očitovali visoku zainteresiranost za upoznavanje i primjenu digitalnih tehnologija u nastavi. Kao najveća potreba nastavnika pokazala se primjena računala i interneta.
Uvod. Edukacija studenata povezana sa sigurnošću pacijenata prediktor je razvijanja kulture sigurnosti te time i povećanja sigurnosti pacijenta u zdravstvenoj ustanovi. Sve se veći naglasak stavlja ...na organizaciju kolegija te tematska područja unutar kojih bi se omogućila cjelovita i strukturirana edukacija povezana sa sigurnošću pacijenata. WHO je stoga 2011. godine izdao kurikulum Multi-professional Patient Safety Curriculum Guide koji se sastoji od 11 glavnih tematskih područja.
Metode. Istraživanje je provedeno upotrebom upitnika koji se sastoji od trinaest pitanja. U istraživanje su uključene dvije skupine studenata, prva skupina studenata druge godine studija sestrinstva, gdje su svi pohađali izborni kolegij Sigurnost pacijenta u zdravstvenoj ustanovi, te kontrolna skupina studenata treće godine studija koja nije pohađala navedeni izborni kolegij. Dobiveni podaci sustavno su analizirani upotrebom programa SPSS (16.0, SPSS Inc., Chicago, IL, SAD). Istraživanje je provedeno na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.
Rezultati. U istraživanju je sudjelovalo 170 studenata druge i treće godine studija sestrinstva. Provedenim je istraživanjem statistički dokazana razlika u odgovorima studenata druge i treće godine s obzirom na prethodnu edukaciju povezanu sa sigurnošću pacijenata. Čak 90,36 % ispitanika druge godine studija navodi kako su primjenjivali sigurnu praksu kako bi spriječili krivu primjenu lijeka, dok 70,73 % ispitanika treće godine studija navodi isti podatak. Razlika u odgovorima povezana je s prethodnom edukacijom.
Zaključak. Studenti bez obzira na godinu studija pokazuju veliki interes za edukaciju i učenje praktičnih vještina iz područja sigurnosti pacijenata.
Sadašnje je vrijeme vrijeme naglog razvoja tehnike i tehnologije. Djeca su sklonija bržem i boljem prihvaćaju takvog razvoja. Nastava se mora prilagoditi suvremenim trendovima i biti prilagođena ...korisniku. Tijekom školske godine postoje periodi većeg broja izostanaka, npr. uslijed epidemija gripe. Analizom situacije u vezi s pohađanjem nastave, na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja učenika s posebnim potrebama u ŠOSO „Milan Petrović" i OŠ „Prva vojvođanska brigada" u Novom Sadu, tim stručnjaka raznih obrazovnih profila predložio je uvođenje učenja na daljinu uporabom tehnike elektroničkog učenja (E-learning). Postupku je prethodilo anketiranje učenika i roditelja. Na temelju prikupljenih podataka odabran je obrazovni softver Moodle, zbog pristupačnosti i jednostavnosti za uporabu. U suradnji s Istraživačkom stanicom „Petnica", Telenorom i Gradom Novim Sadom nastao je internetski portal „Milanče", na kome su zanimljive i stimulativne lekcije i nastavni materijal namijenjeni učenicima. Analizom postignuća učenika utvrđeno je da se uspjeh učenika poboljšao, ali i da nisu svi nastavni sadržaji podjednako podobni za prebacivanje u elektronički oblik.
Rad donosi pregled i analizu rezultata pilot-istraživanja Društva knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja o potrebama i očekivanjima knjižničara od ovoga društva – regionalne udruge ...knjižničara koja ima četrdesetogodišnju tradiciju (osnovana je 1977. godine) te djeluje na području tri županije: Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske. Društvo trenutno okuplja 115 članova iz 66 školskih, narodnih i specijalnih knjižnica, a u anketnom ispitivanju sudjelovalo je 77 knjižničara s područja djelovanja Društva neovisno o statusu članstva. Ciljevi pilot-istraživanja bili su saznati potrebe i očekivanja članova i nečlanova od Društva, približiti aktivnosti Društva njihovim interesima i potrebama te potaknuti knjižniča re na učlanjivanje u Društvo. Istraživanjem su detektirana problematična područja u radu ovog regionalnog društva knjižničara te su dobivene smjernice za učinkovitije i produktivnije djelovanje.