Zaradi čedalje večjega krčenja zelenih površin v mestih se slabša povezanost ljudi z naravo, mestni prebivalci pa zato manj cenijo naravno okolje in v njem manj uživajo. Še vedno ni veliko znanega o ...tem, kako trenutna prizadevanja pri načrtovanju zelene infrastrukture vplivajo na povezanost prebivalcev z naravo, zlasti v mestih podsaharske Afrike. Avtorja v raziskavi proučujeta vpliv zelene infrastrukture na občutek povezanosti prebivalcev, kot navajajo sami, z naravo v izbranih stanovanjskih soseskah v Lagosu v Nigeriji. Na podlagi večstopenjskega vzorčenja je bilo v anketo vključenih 1.560 prebivalcev, podatki pa so bili analizirani z deskriptivno in kategorično regresijsko analizo. Rezultati kažejo, da čeprav so prebivalci večinoma nezadovoljni s kakovostjo in količino zelene infrastrukture v svojih soseskah, hkrati menijo, da ta pomembno pozitivno vpliva na njihovo povezanost z naravo. Regresijska analiza je poleg tega pokazala, da stanje in razpoložljivost zelenih površin za preživljanje prostega časa v soseskah najbolj vplivata na občutek povezanosti z naravo. Navedeni izsledki kažejo, da bi morali urbanisti in mestne oblasti za to, da bi z zeleno infrastrukturo izboljšali povezanost prebivalcev z naravo, posebno pozornost nameniti zagotavljanju in vzdrževanju zelenih površin v stanovanjskih soseskah na proučevanem območju in drugje.
Cilj istraživanja je da se utvrdi povezanost ravnoteže kao motoričke sposobnosti sa izvođenjem tehnike bacanja izbijanjem noge otpozadi (prema programu Specijalnog fizičkog obrazovanja - SFO) radi ...eventualne izmjene obučavanja navedene tehnike i odabira adekvatnih sredstava u poboljšanju iste. Istraživanje je provedeno na uzorku od 67 ispitanika muškog pola. Uzorak varijabli činilo je osam standardizovanih testova za procjenu motoričke sposobnosti ravnoteže, te varijabla za procjenu nivoa usvojenosti tehnike bacanja izbijanjem noge otpozadi iz programa SFO-a. Analizom rezultata, dobijenih regresionom analizom, utvrđeno je da ne postoji statistički značajna povezanost varijabli za procjenu ravnoteže sa efikasnošću izvođenja tehnike bacanja izbijanjem noge otpozadi. Budući da se nije pokazla statistički značajna povezanost primijenjenih testova za procjenu ravnoteže sa izvođenjem posmatrane tehnike, obavezuje da se u budućim sličnim istraživanjima konstruišu ili odaberu konzistentni, specifični testovi koji bi preciznije objasnili povezanost ravnoteže sa kvalitetom izvođenja tehnike bacanja izbijanjem stajne noge.
Previous research has confirmed the importance of measuring the level of connectedness to nature and its relationship to the development of positive emotions, pro-environmental attitudes, and ...behaviors towards nature. Research also suggests that connectedness to nature declines in adolescence and that family, teachers, and educational practice may be important factors in promoting significant development of connectedness to nature in school children. This paper presents research whose first objective was to examine the measurement indicators of validity and reliability of Mayer and Frantz’s (2004) “Connectedness to Nature Scale” in samples of Croatian and Slovenian schoolchildren, parents, and teachers, as well as the “Attitudes Toward the Environment Scale” in samples of schoolchildren. The second objective of the research was to examine the relationship between the level of connectedness to nature of pupils, teachers, and parents, pupils’ attitudes towards the environment, and their socio-demographic variables. The research sample consisted of a total of 1345 participants, pupils (N=762), their parents (N=568), and teachers (N=115) in primary schools in Croatia and Slovenia. The measurement indicators were determined for both scales in all three participant samples. Bivariate correlation analysis, non-parametric tests to determine differences between groups of participants, and multiple regression analysis were performed. Both scales yielded satisfactory measures of content validity and reliability. High arithmetic estimates for the degree of connectedness to nature were determined for all three samples. The results of the regression analysis indicate that the level of connectedness to nature of parents and teachers, as well as pupils’ attitudes towards the environment, help to explain pupils’ connectedness to nature, but also that the level of connectedness to nature “decreases” in relation to male gender and classroom teaching. The results of this study confirm previous research and have important implications, not only as a stimulus for future research, but also for future educational efforts in schools.
Tehnički, taktički i fiziološki zahtjevi vaterpola, koji su nekada bili standard, danas više nisu aktuelni. Napredak u ukupnom pristupu ovoj sportskoj disciplini, kako sa igračkog i trenerskog, tako ...i sa naučnog stanovišta, doveo je do konstituisanja novih funkcionalno-motoričkih principa, koji danas važe u ovoj sportskoj igri. Odnos morfoloških karakteristika i specifično-motoričkih sposobnosti predstavlja jednu od najvažnijih osobina igračkog profila elitnog vaterpoliste. Cilj ove studije je bio da ispita i definiše povezanost između antropometrijskih karakteristika (tjelesna visina, raspon ruku, dužina noge, tjelesna masa i BMI) i tri specifična fitness testa: brzina vaterpolo plivanja na 20 metara, maksimalna dinamometrijska sila vaterpolskim „biciklom“ i brzina leta lopte kod vaterpolo udarca. Uzorak ispitanika je obuhvatio 22 (23,04 ± 2,72 god.) vaterpolista vrhunskog kvaliteta, članova Crnogorske vaterpolo reprezentacije i jednog vaterpolo kluba koji se takmiči u Jadranskoj ligi. Brzina vaterpolo šuta je pokazala statistički značajnu povezanost sa maksimalnom dinamometrijskom silom (r=0,455, p=0,033). Maksimalna dinamometrijska sila vaterpolskim „biciklom“, osim sa brzinom šuta pokazala je značajnu povezanost sa tjelesnom masom (r=0,745, p=0,000), tjelesnom visinom (r=0,568, p=0,006), BMI (r=0,521, p=0,013) i rasponom ruku (r=0,488, p=0,021). Što se tiče brzine vaterpolo plivanja nisu pronađene statistički značajne korelacije. Jedan od glavnih nalaza ovog istraživanja jeste da brzina vaterpolo plivanja nema statistički značajnu povezanost ni sa jednim od primijenjenih morfoloških i specifično-motoričkih parametara. Drugi veoma važan zaključak jeste da brzina šuta značajno korelira samo sa maksimalnom dinamometrijskom silom vaterpolskim „biciklom“. Sa druge strane nije pronađena niti jedna statistički značajna veza brzine šuta sa primijenjenim antropometrijskim parametrima, koji su skoro u potpunosti determinisali rezultat u testu za procjenu maksimalne dinamometrijske sile.
Aktualna interdisciplinarna istraživanja ukazuju na vezu između emocionalnog odnosa prema prirodi i čimbenika koji su rezultat suvremenih načina života poput nedostatnog kretanja i boravka u prirodi ...i pretjerane uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Ti se čimbenici često dovode i u svezu sa zdravim razvojem djece školske dobi. U literaturi ‘povezanost s prirodom’ najčešće se opisuje kao pojam kojim se mjeri emocionalni i afirmativni odnos čovjeka i prirode. Istraživanje je provedeno na uzorku ispitanika koje su činili učenici osnovne škole, njihovi roditelji i učitelji u osnovnim školama Hrvatske i Slovenije (N=1345). U istraživanju je kao mjerni instrument korištena adaptirana skala Mjera povezanosti s prirodom (Chang i Monroe, 2012). Utvrđeno je da se povezanost s prirodom procjenjuje visokim rezultatima, ali i da ne postoji statistički značajna korelacija procjena povezanosti s prirodom učenika, roditelja i učitelja u Hrvatskoj, već samo kod slovenskih ispitanika. Implikacije rezultata istraživanja ogledaju se u promišljanju ove problematike za daljnja istraživanja u odgoju i obrazovanju.
Current interdisciplinary research points to a connection between the emotional relationship with nature and factors resulting from modern lifestyles, such as insufficient exercise and time spent in nature, and excessive use of information and communication technologies. These factors are often associated with the healthy development of school-age children. In the literature, ‘connectedness to nature’ is usually described as a term that measures the emotional and positive relationship between people and nature. The research was conducted on a sample of respondents consisting of primary school pupils, their parents and teachers in primary schools in Croatia and Slovenia (N=1345). In the research, the adapted scale of the Connectedness to Nature Index (Chang and Monroe, 2012) was used as a measurement tool. It was found that connection with nature is rated with high scores, but also that there is no statistically significant correlation of the rating of connectedness to nature among pupils, parents and teachers in Croatia, but only among Slovenian respondents. The implications of the research results are reflected in the consideration of this topic for further research in the field of education.
Rak debelog i završnog crijeva je po pojavnosti drugo sijelo među zloćudnim novotvorinama kao i po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od ove bolesti u Republici Hrvatskoj oboljelo je u ...2017. godini 3659 osoba, a umrlo 2095 osoba u 2019. godini. Rak debelog crijeva preventabilan je, a od poznatih činitelja koji utječu na nastanak su pušenje i debljina. U tijesnoj vezi s debljinom je tjelesna neaktivnost te se postavlja pitanje može li tjelesna neaktivnost biti neovisni prediktor za rak debelog crijeva. S ciljem uvida u dosadašnja istraživanja pretražena je dostupna literatura u bazi Pubmed posljednjih 5 godina, uključivši sustavne preglede i metaanalize o povezanosti tjelesne aktivnosti pojavnosti raka debelog crijeva. Istraživanja su metodološki raznolika a uključuju i različite pristupe. U većini opservacijskih istraživanja veća tjelesna aktivnost povezana je s nižom pojavnošću raka debelog crijeva. U intervencijskim istraživanjima dobiveni su različiti rezultati. Općenito, znatno veći učinak na nastanak raka debelog crijeva ima pušenje duhanskih proizvoda, no bavljenje tjelesnom aktivnosti povezano je s pojavom te bolesti te treba biti jedna od mjera prevencije.
U ovom eksplorativnom istraživanju provedenom u Zagrebu putem promatranja bez sudjelovanja i dubinskih intervjua nastojali su se otkriti učestalost, obrasci i motivi uporabe pametnih telefona za ...vrijeme druženja mladih pripadnika generacije Z (osobe rođene u periodu kasnih 90-ih godina 20. stoljeća i u prvom desetljeću 21. stoljeća) licem u lice, kako bi se istražila potreba za neprestanom povezanošću mladih i s time povezan strah od propuštanja. Rezultati istraživanja pokazuju da mladi za vrijeme druženja licem u lice pametne telefone koriste kako bi premostili pad intenziteta razgovora i generirali nove teme, s varijacijama u dinamici uporabe koja ovisi o veličini grupe i kvaliteti poznanstva članova. Dodatno, istraživanjem je otkriveno da su mladi neprestano povezani po navici – naročito oni koji se nalaze u ljubavnoj vezi. Neprestana je povezanost, u načelu, rezultat dosade i želje za zabavom, a takva povezanost može dovesti do stresa i straha od propuštanja. Taj se strah manifestira u situacijama kada mladi ostaju bez pametnog telefona zbog čega se osjećaju „odsječenima od svijeta“. Također, zbog visokih očekivanja neprestane komunikacijske prisutnosti mladi osjećaju pritisak za brzom komunikacijom, što generira stresne situacije.
The main aim of this explorative research paper was is to discover frequency, patterns, and motives of smartphone usage by Generation Z (people born in the late 1990s or the early 2000s)’ during their face-to-face interaction with a view to exploring the need for constant connection and correlated fear of missing out. For this purpose, the authors of the paper conducted in-depth interviews and an observation in Zagreb. As the results indicate, young people use smartphones during their face-toface interactions in order to bridge the fall of dialogue intensity and generate new topics, while usage dynamics varies in correlation with the size of the group and the quality of friendship. Additionally, it is discovered that youth’s constant connection is a habit – especially for the ones in a love relationship. Constant connection is, in general, the result of boredom and desire for fun, which can lead to stress and a fear of missing out. Such a fear manifests itself in situations when young people lose their smartphones, which makes them feel ”cut off from the world“. Also, due to high communication expectations generated by constant connectedness, young people feel the pressure of quick communication, which leads to stress.
U školskoj su nastavi udžbenici često jedini izvor njemačkoga kao stranoga jezika. U ovom
će se radu istražiti utječe li veća semantička povezanost riječi u tekstu za čitanje i slušanje na
njegovo ...bolje razumijevanje kod osnovnoškolskih učenika koji četiri godine uče njemački kao
strani jezik te kakve implikacije dobivene spoznaje mogu imati na oblikovanje tekstova u
udžbenicima. Stoga su se uspoređivala postignuća učenika na zadatcima uz tekstove za čitanje i
slušanje iz udžbenika za četvrtu godinu učenja s postignućima učenika na eksperimentalnim
tekstovima za čitanje i slušanje. Eksperimentalni su tekstovi sastavljeni pomoću distribucijskoga
semantičkog modela s njemačkim i hrvatskim korpusom podslova televizijskih serija
i filmova. Riječi iz kontrolnoga i eksperimentalnoga teksta bile su jednake frekvencije, no
razlikovale su se po semantičkoj povezanosti unutar semantičkoga prostora. Eksperimentalni
su tekstovi semantički povezaniji od kontrolnih. Razumijevanje se pojedinih tekstova
provjeravalo zadatcima koji su pratili tekstove. Polazi se od toga da će učenici imati bolje rezultate
na zadatcima vezanima uz eksperimentalne tekstove za čitanje i slušanje nego uz kontrolne
tekstove. Analizom riješenih zadataka potvrdila se početna hipoteza.
Sažetak: Postojeće životne situacije izazvane globalnom pandemijom bolesti COVID-19 krizni su i uznemirujući dogad strok signaji koji mijenjaju obiteljski život. Stoga je važno pružiti podršku ...obiteljima u ispunjavanju njihove odgojne funkcije, ostvarivati kontinuiranu komunikaciju i dijalog te osmisliti smjernice i strategije za med strok signusobnim povezivanjem, zajedničkim sudjelovanjem djece i odraslih u različitim životnim aktivnostima. Posebnu pozornost potrebno je usmjeriti na obitelji djece koja imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe. Svaka obitelj, bez obzira na postojeće sposobnosti i mogućnosti djeteta, želi da njihovo dijete bude prihvaćeno i uključeno u zajednicu i u kvalitetne programe kako bi se djetetu osiguralo poticajno okruženje i materijali za aktivno učenje i kvalitetan razvoj, kako se ne bi povećavali dodatni izazovi s kojima se obitelji suočavaju tijekom pandemije. S obzirom na manji broj istraživanja o korelatima učinkovite suradnje odgojitelja u vrijeme bolesti COVID-19, posebice u našem okruženju, cilj je ovoga istraživanja ispitati jesu li odred strok signene sociodemografske značajke odgojitelja (godine radnoga iskustva i stručna sprema) povezane s odred strok signenim aspektima kvalitete partnerske suradnje u ustanovama ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja u vrijeme pandemije koronavirusa. Za potrebe istraživanja konstruiran je Upitnik o kvaliteti partnerske suradnje odgojitelja i roditelja u vrijeme izvanrednih životnih okolnosti izazvanih pandemijom bolesti COVID-19 koji je proveden na uzorku od 313 odgojitelja. Izračunata je korelacija izmed strok signu samoprocjene partnerske suradnje i godina radnoga iskustva te stručne spreme odgojitelja, dok je analiza varijance korištena za testiranje razlika u procjeni nekih aspekata suradnje s obzirom na radno iskustvo odgojitelja. Rezultati provedenoga istraživanja pokazuju kako odgojitelji partnersku suradnju s roditeljima u vrijeme pandemije koronavirusa procjenjuju kvalitetnom te se smatraju kompetentnima u izgradnji partnerskih odnosa s roditeljima, kao i u pružanju podrške roditeljima djece s teškoćama. Odgojitelji s više godina radnoga iskustva smatraju se manje kompetentnima u korištenju digitalne tehnologije te smatraju kako im u tom aspektu treba više teorijskoga usavršavanja i praktičnoga iskustva.
PDF
