Kompetencija podrazumijeva sposobnost ili stručnost pojedinca za uspješno ovladavanje različitih ciljeva. Razlikuju se opće kompetencije, prenosive i neovisne o profesiji, i specifične kompetencije ...koje su profesionalno ovisne. Svaki pojedinac djeluje u svojem osobnom ili profesionalnom životu koristeći se jednima i drugima. Nastavnicima za obavljanje njihova posla potrebne su brojne kompetencije koje se u radu jednim imenom nazivaju pedagoškim kompetencijama koje, kao i ostale kompetencije, nisu statične i ne mogu se u potpunosti steći tijekom inicijalnog obrazovanja, nego su vrlo dinamične i razvijaju se cijelog života. U radu je predloženo i raspravljeno kako nastavnici tijekom svojega svakodnevnog rada mogu planirati i pratiti vlastiti razvoj pedagoških kompetencija ne bi li bili pasivni sudionici vlastitoga profesionalnog razvoja. Predložen je model ponavljajućih refleksija tijekom kojih se prikupljaju povratne informacije o učinkovitosti razvoja i utvrđivanja novih potreba za daljnji razvoj.
This paper analyzes the situation in the field of business planning in small and medium enterprises in Serbia, as well as the attitudes of managers towards a business planning system introduced in ...the enterprise. The aim of this paper is to determine whether the enterprises which have introduced such a planning system have it as a formal process, and if they do, is the implementation monitored throughout a year, and also, are any measures taken in case of deterioration of business and poor business results, in order to achieve more rational business i.e. is adequate monitoring applied in line with the feedback system?
Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja navika samovrednovanja postignuća kod učenika srednje škole i uočavanja razlika učenika u navikama samovrednovanja s obzirom na spol i školski uspjeh. ...Istraživanje se provelo školske godine 2018./2019. na uzorku od 61 učenika trećih razreda jedne osječke gimnazije. Provedena je pisana provjera znanja i anketa. U pisanoj provjeri znanja usporedio se očekivan i ostvaren broj bodova radi objektivne prosudbe učeničke sposobnosti samoprocjene postignuća. Subjektivan doživljaj sposobnosti točne samoprocjene postignuća kao i ostale navike samovrednovanja utvrđene su anketom. Provedenim istraživanjem je utvrđen nesklad između ostvarenog i očekivanog uspjeha, kao i nesklad između percipirane i stvarne sposobnosti točne samoprocjene vlastitog uspjeha. Učenici precjenjuju svoj uspjeh i vlastite mogućosti samoprocjene znanja. Također je utvrđeno da postoji svijest o važnosti samovredovanja, ali im nedostaju navike i iskustvo u toj vještini.
Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj različitih količina i vrsta povratnih informacija
(PI) u procesu usvajanja tehnike skoka u dalj kod učenika osnovne škole. Osamdeset
i osam učenika i učenica, ...starosti 11 (±0,5) godina, bez prethodnoga iskustva u
treningu skoka u dalj, raspodijeljeno je u jednu od četiriju skupina ispitanika koje su
dobivale PI: (1) verbalno samo na ključne greške, (2) verbalno i vizualno samo na
ključne greške, (3) verbalno i vizualno na sve greške ili (4) nisu primale PI. Duljina
skoka i relevantni kinematički parametri skoka u dalj izmjereni su prije i nakon
osmotjednog eksperimentalnoga tretmana. Rezultati istraživanja pokazali su kako
je grupa koja je primala PI, na svaku grešku verbalnim i vizualnim putem najviše
napredovala u smislu duljine skoka u dalj. Različite količine i vrste PI različito
djelovale su na promatrane kinematičke parametre te nisu uočene konzistentne
promjene između grupa. Zaključeno je kako djeca osnovnoškolske dobi prilikom
usvajanja kompleksne motoričke vještine imaju više koristi od većih frekvencija
PI (verbalnih i vizualnih na sve greške) u usporedbi s reduciranim PI prema vrsti
(samo verbalne) ili frekvenciji (samo na ključne greške).
Kvalitetna povratna informacija omogućuje učeniku usmjeriti se na cilj nastave i biti svjestan odgovornosti za svoj uspjeh. Ona ne treba predstavljati kritiku ni pohvalu, već obuhvaća set informacija ...koje će ga uputiti kako popraviti pogreške i učiti. Povratna informacija pozitivno utječe na učenje učenika (Voerman et al., 2012) i ključan je čimbenik u povećanju postignuća iz matematike (Clarke, 2001). Svrha ovog akcijskog istraživanja je unaprijediti početnu nastavu matematike davanjem povratnih informacija. Analizom videozapisa nastave utvrđeno je da prevladavaju povratne informacije usmjerene na provjeru razumijevanja i postignuća učenika. Osim toga, učenici su dobivali povratne informacije o zadatku. Ostvarivanjem planiranih aktivnosti uočena je povećana kontrola nad vlastitim učenjem i učeničko zadovoljstvo nastavom matematike. Pokazalo se kako je moguće unaprijediti nastavu matematike uvođenjem promjena koje su primjerene mogućnostima i interesima učenika. Pritom je važno da učitelj poznaje učinkovite nastavne metode koje mora prilagoditi odgojnom i obrazovnom kontekstu u kojemu radi.
Autor izlaže razvoj bitnih pojmova političkog sustava i držeći se teorije sustava konstruira model političkog sustava u više oblika. U razvoju pojmova početno izlaže Montesquieovu koncepciju o odnosu ...između društveno-ljudske ukupnosti i oblika političke vlasti. Zatim iznosi diferencirani i reintegrirani društveni sustav i zone interpenetracije T. Parsonsa. Dalje skicira model političkog sustava D. Eastona te na kraju opisuje razrađen usporedni politički model G. Almonda. Polazeći od tih i drugih teorijskih dostignuća, autor konstruira model političkog sustava u nekoliko oblika koji su razvrstani na sustave s nekontroliranom i jedinstvenom te kontroliranom i podijeljenom moći. Dva su oblika autokratski i totalitarni sustavi, a četiri oblika su razni aspekti demokratskog sustava. Od mnoštva izravnih veza i povratnih utjecaja utvrđene su one povezanosti koje određuju politički sustav.
Studija ima za cilj objasniti dimenzije zadovoljstva internim povratnim informacijama hrvatskih policijskih službenika te koji su prediktori njihove spremnosti da građanima objasne svoje postupke. ...Istraživanje je provedeno 2020. na prigodnom uzorku od 1260 policijskih službenika. Upitnik mjeri zadovoljstvo povratnom informacijom kao jednom od osam dimenzija zadovoljstva internom komunikacijom i policijskim legitimitetom u dvije dimenzije interakcije policije i građana: objašnjavanje odluka i postupaka policije građanima – stav i ponašanje. Svrha je usporediti povratne informacije u unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji policije te provjeriti koliko zadovoljstvo policijskih službenika povratnim informacijama pridonosi razumijevanju njihovih stavova i ponašanja prema objašnjavanju postupaka građanima. Rezultati govore o slaboj prediktorskoj snazi varijabli kojima se mjeri zadovoljstvo povratnim informacijama u razumijevanju stavova i ponašanja policijskih službenika povezano s objašnjavanjem njihovih postupaka građanima. Međutim, kada se u prediktorski model, u kojem je kriterijska varijabla „Ponašanje u vezi s objašnjavanjem građanima policijskih postupaka“, uvede varijabla stava, znatno se povećava udio objašnjene varijance. Doprinos rada jest analiza povezanosti interne i eksterne komunikacije policijskih službenika u Hrvatskoj, a komunikacijska istraživanja iznimno su važna u policijskim organizacijama tranzicijskih zemalja koja iz tradicionalnog modela rada prelaze u modele rada orijentirane prema građanima. Ograničenja rada naziru se u tome što je izolirano promatran samo jedan aspekt interne komunikacije. Stoga bi se u novim istraživanjima trebala promatrati složena priroda interne komunikacije unutar policijske organizacije u kontekstu kvalitete odnosa policijskih službenika prema građanima, a posebno u odnosu na spremnost objašnjavanja policijskih postupaka, kao važne dimenzije povjerenja u policiju.
U ovome istraživanju ispituje se utječu li, i u kolikoj mjeri, povratne informacije studenata i njihova iskustva u korištenju e-učenja na medijatorske varijable poput percipirane lakoće korištenja i ...ishoda učenja u području obrazovanja. Također se ispituje kako bi medijatorske varijable trebale utjecati na uspješnost e-učenja. U istraživanju je sudjelovalo 734 studenata, a za testiranje hipoteza istraživanja korišten je model strukturne jednadžbe. Empirijski rezultati pokazuju da povratne informacije studenata o korištenju e-učenja imaju značajan i pozitivan utjecaj na percipiranu lakoću korištenja i ishode učenja, što dalje utječe na uspješnost primjene e-učenja. Nadalje, percipirana lakoća korištenja i ishodi učenja kao medijatorske varijable djelomično posreduju između povratnih informacija, iskustava studenata te uspješnoga korištenja e-učenja. U ovome istraživanju, sudionici čije su povratne informacije i iskustva bila bolja, ujedno su pokazali i veću osvještenost o pitanju uspješnosti online učenja. Proces e-učenja također jača i odnos između studenata i profesora. Rezultati istraživanja koji su dobiveni pomoću povratnih informacija i iskustava studenata u e-učenju mogu pružiti važne podatke za njegovu daljnju primjenu i uspjeh učenja u budućnosti.