Uvođenje instituta sporazuma o priznanju krivnje predstavljalo je dio sveobuhvatne reforme kaznenog postupka u Bosni i Hercegovini koje je podrazumijevalo ne samo izmjenu u pogledu promjene uloge ...tužitelja i osumnjičenih/optuženih, nego i povećanje učinkovitosti te unaprjeđenje ostvarivanja principa pravičnosti. Polazeći od odgovarajućeg teorijskog okvira koji se veže za ekonomsku analizu (kaznenog - krivičnog) prava i Landesov model, namjera autorica bila je usmjerena ka tome da se utvrdi razina intuitivnog pregovaračkog ponašanja tužitelja u postupku korištenja sporazuma o priznanju krivnje u Federaciji Bosne i Hercegovine. U tom smislu provedeno je istraživanje, odnosno online anketa prema kantonalnim tužilaštvima u FBiH kako bi se utvrdila prisutnost ekonomskih principa djelotvornosti i racionalnosti kod donošenja odluka tužitelja u pogledu “posezanja” za institutom sporazuma o priznanju krivnje te imaju li oni prevagu nad principom pravičnosti.
U članku se raspravlja o pojmu načela pravičnog postupka pred kaznenim sudom kao stožernom načelu suvremenog kaznenog procesnog prava. Nakon utvrđenja mjesta načela pravičnosti u sustavu načela ...kaznenog procesnog prava, izlaže se sadržaj pojma načela pravičnog postupka u kaznenim stvarima. Radi se o složenom pojmu čija se suština ostvaruje pomoću takve konstrukcije postupka koja procesnim sudionicima jamči jednake mogućnosti utjecaja na njegov ishod. Univerzalna prihvaćenost načela pravičnosti očituje se u njegovom konstitucionaliziranju u glavnim međunarodnim pravnim aktima o pravima čovjeka. Pojam pravičnog postupka povijesno je nastao kao pravni standard angloameričkog prava, pri čemu je drugi značajan kreator tog načela Europski sud za ljudska prava, odnosno Europska komisija za ljudska prava, koje institucije u svojoj bogatoj praksi razrađuju pojedine elemente tog etičkog i pravnog načela. Izlažući kriterije koji služe za procjenu da li jedan postupak udovoljava načelu pravičnosti, autorica obrađuje opće elemente koji vrijede u svakom sudskom postupku i posebne elemente koji su usklađeni sa specifičnom prirodom pojedinog kaznenog postupka. Na kraju analize pojma načela pravičnosti postupka autorica zaključuje da sveobuhvatnost ovog stožernog kaznenoprocesnog načela pruža nove mogućnosti na putu iznalaženja ravnoteže između dviju suprostavljenih tendencija - tendencije učinkovitosti kaznenog postupka i tendencije zaštite ljudskih prava građana.
