Austrijski Opći građanski zakonik (OGZ), iako u osnovi kodifikacija privatnog prava, sadržavao je pravna pravila o državljanstvu, poglavito pravila o stjecanju državljanstva. Uvođenjem OGZ-a u ...Hrvatsku i Slavoniju za vrijeme otvorenog apsolutizma navedena pravila postala su dio hrvatsko-slavonskog pravnog sustava i u tom su se sustavu zadržala sve do donošenja Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva 1879. godine. Predmet rada jesu te odredbe
OGZ-a o državljanstvu kao i iskustvo njihove primjene u Hrvatskoj i Slavoniji. Osnovni cilj rada jest odgovoriti na pitanje o utjecaju OGZ-a na razvoj državljanstva na hrvatsko-slavonskom području.
Uvod. Dvije trećine pacijenata primarne zdravstvene zaštite s depresijom ima prisutne i somatske simptome, čineći otkrivanje depresije težom. Primarna zdravstvena zaštita prva je razina probira za ...depresiju, a rano otkrivanje ključno je za uspjeh liječenja. Anksioznost također ima visoku stopu komorbiditeta s kroničnim bolnim stanjima. Generalizirani anksiozni poremećaj (GAD) čest je među pacijentima s „medicinski neobjašnjivom” kroničnom boli i kroničnim fizičkim bolestima te je i prediktor kronične mišićno-koštane boli nakon traume. Pripadnost različitim etničkim skupinama i činjenica da liječnici primarne zdravstvene zaštite ne poznaju te razlike mogu biti prepreka u dobroj zdravstvenoj skrbi, prije svega ranom prepoznavanju simptoma depresije.
Cilj. Cilj ovog predloženog, sistematičnog rada bio je izvući zaključke iz empirijskog istraživanja koje se bavi procesima uključenima u ispitivanje depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli. Istraživačko pitanje za ovaj pregledni rad bilo je ispitati povezanost depresije i anksioznosti s kroničnom nemalignom boli. Cilj je bio ispitati ulogu primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju, prevenciji i liječenju depresije i anksioznosti kod bolesnika s kroničnom nemalignom boli te postoji li razlika u povezanosti depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli s obzirom na etničku pripadnost.
Metode. Metode za identifikaciju studije izvedene su iz baze podataka Medline (via PubMed). U analizu su uključeni svi znanstveni radovi na engleskom jeziku, bez obzira na metodologiju, objavljeni od 2011. koji se odnose na povezanost depresije, anksioznosti i kronične nemaligne boli, koji obuhvaćaju populaciju pacijenata iz primarne zdravstvene zaštite starijih od 18 godina koji boluju od kronične nemaligne boli i istodobno imaju prisutne simptome depresije i anksioznosti ili su pripadnici etničkih skupina. Pronađeno je 403 članka, originalnih i preglednih radova, od kojih je nakon detaljnog čitanja odabrano 10 koji zadovoljavaju uključujuće kriterije za potrebe ovog pregleda.
Rezultati. Depresija i anksioznost značajno su prisutnije kod osoba s kroničnom boli (23%) u odnosu na one koji ih nemaju (12%). Najčešća je mišićno-koštana kronična bol, pri čemu trećina pacijenata ima depresiju. Depresija i anksioznost značajno su povezane s intenzitetom i trajanjem boli. Kronična bol i depresija razlikuju se i s obzirom na etničke skupine, pri čemu kulturalne razlike i jezična barijera mogu biti prepreka u ranom otkrivanju depresije.
Zaključak. Depresija je najčešća smetnja mentalnog zdravlja koja je povezana s kroničnom boli. Od iznimne je važnosti liječenje i depresije i boli, kako bi se u ranoj fazi spriječio razvoj teže depresije i kronične boli. Od integriranog programa na razini primarne zdravstvene zaštite očekuju se pozitivni učinci i na fizičko i na psihičko stanje pacijenata. Svakako treba uzeti u obzir kulturološke razlike i etničku pripadnost, koje na razini primarne zdravstvene zaštite mogu
značajno smanjiti otkrivanje simptoma depresije.
Autor u prvome dijelu članka ocrtava lik mladog čovjeka unutar
postojećeg kulturološkog okvira, a na temelju referentne literature i
provedenih istraživanja posebno se osvrće na kulturološki kontekst
...te na ambijentalnost u kojoj se danas nalazi Crkva u Hrvatskoj.
Nastoji pokazati neke aspekte pozicioniranosti i profilacije mladih
u hrvatskom društvu. U drugome dijelu autor pretresa temeljne
probleme mladih promatrane kroz socijalne odnose, pri čemu
naglašava potragu mladih za religioznošću unutar današnjega
raskršćanjenog i etički neutralnog društva u kojem su mladi vjernici
diferencirano distancirani od Crkve. U trećem dijelu autor se nalazi
u potrazi za pastoralnim modelima u radu s mladima, pri čemu
današnju nezavidnu, odnosno kriznu situaciju pastorala mladih
doživljava kao izazov u stvaranju novih modela. Naglašava potrebu
nove pastoralne paradigme, te kao preduvjete za njezino ostvarivanje
ističe pastoralno obraćenje Crkve, te obnovljeni model mladog
kršćanina i obnovljeni model kršćanske zajednice kao prostora (za)
življenog bratstva. Temeljna nakana je doći do pastorala mladih koji
će se potvrditi kao pastoral njegovanja iskustva vjere.
Cilj. ove studije bio je ispitati etničku pripadnost i razinu obrazovanja kao faktore predviđanja prihvaćanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Nigeriji. Za ovu studiju postavljene su dvije hipoteze.
...Metode. U ovoj studiji primijenjena je metoda paralelnog objašnjenja. Uzorak se sastojao od 32 224 ispitanika, od kojih su svi građani Nigerije. Za istraživanje koje uključuje kvantitativne podatke primijenjena je metoda višefaznog uzorkovanja. Kao instrument prikupljanja podataka primijenjen je upitnik.
Rezultati. Nalazi ove studije otkrili su da postoji značajna razlika u prihvaćanju cjepiva protiv bolesti COVID-19 na temelju plemena / etničke pripadnosti. Pleme Tiv i ispitanici koji su imali tercijarno obrazovanje imali su najveću stopu prihvaćanja cjepiva protiv
bolesti COVID-19.
Zaključak. Nalazi ove studije pokazuju da postojiznačajan odnos između etničke pripadnosti, razine obrazovanja i prihvaćanja cjepiva protiv bolesti COVID-19 u Nigeriji. Kako bi se poboljšala akcija cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u zajednici, ključno je razviti kreativne, teorijski utemeljene intervencije za uključivanje važnih dionika poput seoskih poglavara, vjerskih vođa i drugih. Osim toga, mora se provesti uspješna kampanja zdravstvenih poruka u borbi protiv raširenih laži i dezinformacija koje su pridonijele neprihvaćanju cijepljenja protiv bolesti COVID-19.
U prošlosti nisu provođeni popisi stanovništva u kojima su se ispitanici mogli izjasniti u smislu nacionalne pripadnosti. Prvi popisi su bili katastarski i porezni popisi kojima je država utvrđivala ...svoje tražbine. Sredinom 19. stoljeća popisima se utvrđuje vjeroispovijest podanika, a poslije i jezik. Na naše shvaćanje pojma narod i vlastite identifikacije utjecala je industrijska revolucija za vrijeme koje su se probudili i formirali moderni nacionalni identiteti kroz procese etnogeneze.
U Istanbulu, gradu koji je neporecivo određen vodenim površinama, brodovi su etnografski teren u okviru kojega se mogu promatrati različiti procesi stvaranja zajednica. Istražujući vrijeme provedeno ...na brodu na putu prema znamenitim Prinčevim otocima, koji se nalaze nedaleko Istanbula, u članku se istražuje kako različita shvaćanja vremena i temporalnosti među stalnim i povremenim stanovnicima otoka (tj. onima koji tamo žive i zimi i ljeti, odnosno samo ljeti) definiraju njihov odnos prema otocima i utječu na njega. Na primjer, do koje mjere svakodnevne prakse prilagodbe vremena – kao što su čekanje broda ili predviđanje njegova kašnjenja – odražavaju različite načine pripadnosti otocima? Uzevši u obzir specifičan demografski sastav Prinčevih otoka te predodžbu o njima kao o neturskom/nemuslimanskom prostoru koji nastanjuju Židovi, Grci i Armenci, u ovom se članku istražuje kako pristup urbanoj mobilnosti dovodi do (ra)stvaranja nacionalnog jedinstva. Točnije, u članku se buka, zvuk i slušanje shvaćaju kao specifični etnografski podaci te se istražuje kako oni dovode do izražavanja (i/ili ušutkavanja) različitosti i raznolikosti nemuslimana u Istanbulu. Tako se – istražujući opipljive aspekte (provođenja) vremena na putu, što stanovnici otoka često shvaćaju kao diskriminatorno – daje etnografski gust opis “stigmatizacije” Prinčevih otoka u turskom nacionalnom i javnom imaginariju.
Iako se ne može govoriti o »izravnom i eksplicitnom« novozavjetnom utemeljenju posvećenoga života, na način na koji se isti danas poima, ne može se ni zanijekati da je Isusov život, onako kako nam ga ...prikazuju evanđelja, temelj života Bogu posvećenih osoba. Naime, Isusova konkretna egzistencija može biti definirana kao »posvećenje« jer, iako je Sin Božji (različitost), darovao je samoga sebe čovjeku (pripadnost). Tako u Isusu različitost i pripadnost postaju dar ljubavi za drugoga. U Prvom zavjetu govori se o Raheli koja umire rađajući svojega sina (Post 35, 16-20), a u Novom Ivan govori o Isusovoj smrti kao o porodu (Iv 16, 21); Isus umire rađajući novi narod, novoga čovjeka. Stoga biti »posvećeni« znači darovati vlastiti život da bi drugi imali život! Isus, kojega je Otac posvetio i poslao na svijet »da se svijet spasi po njemu« (usp. Iv 3, 17 i 10, 34-36), ljubio je svoje sve do ispunjenja (eis telos! Iv 13, 1). Umirući na križu preobrazio je smrt u život, tamu u svjetlost i kraj u novi početak. Na taj način Isusova smrt na križu postaje najviši i najočitiji znak njegova posvećenja. U ovom posvećenju život Bogu posvećenih osoba pronalazi smisao i cilj, nadahnuće i snagu. Doista, život u čistoći, siromaštvu i poslušnosti, koji posvećeni dragovoljno izabiru, ima smisla samo ako je dar ljubavi Bogu i čovjeku.
Članak prati životne priče četveročlane hrvatsko-grčke obitelji čiji su članovi svoj život proveli u nekoliko nacionalnih država. Kroz podatke prikupljene tijekom četveromjesečnoga etnografskoga ...terenskoga istraživanja u Zagrebu razmatraju se pitanja mobilnosti, nacionalne identifikacije i osjećaja pripadnosti unutar transnacionalnoga društvenoga prostora. Naracije svakoga od sugovornika, pod utjecajem više od jedne nacionalne države, obuhvaćaju različite nacionalne diskurse odražavajući njihove hibridne nacionalne identitete. Rezultati ovoga istraživanja naglašavaju, prije svega, moć nacionalnih država te postavljaju značajna pitanja o važnosti granica i procesa proizvodnje drugosti u suvremenim društvima.
The aim of the paper is analysis of legal status of Roma in Croatia-Slavonia in the period after reaching Croatian-Hungarian Compromise in 1868 until dissolution of the Austro-Hungarian Monarchy in ...1918. The basic thesis elaborated in the paper is that Croatian-Slavonian public affiliation was fundamental determinant of public status of Roma in Croatia-Slavonia while this cannot be said for Hungarian- Croatian national citizenship. Following this approach, the author analyses politics of differentiation of domestic, so called Croatian-Slavonian Roma, and other foreign Roma in which Roma from Hungary were also included. In the paper the author points out that the Croatian-Slavonian authorities implemented inclusive policy towards domestic Roma who acted in accordance with the law while applied repressive measures towards vagrant domestic Roma. In the last part of the paper the author analyses practical problems and solutions in cases when foreign belonging of Roma had to be determined. In addition, the author analyses policy of deportation of foreign Roma. The research is based on relevant literature, laws, regulations and archival sources available in Croatian State Archive, the materials of Internal Department of the Provincial Government.
Cilj rada je analizirati pravni položaj Roma u Hrvatskoj i Slavoniji u nagodbenom razdoblju. Osnovna je teza da je hrvatsko-slavonska pripadnost bila bitna odrednica javnopravnog statusa Roma u Hrvatskoj i Slavoniji, dok se to ne može reći za ugarsko-hrvatsko državljanstvo. U tom smislu u radu se izlaže politika razlikovanja domaćih hrvatsko-slavonskih Roma od stranih Roma u koje su uvrštavani i Romi iz Ugarske. U radu se također analiziraju posebni propisi, ponajviše naredbe Zemaljske vlade, kojima su vlasti provodile politiku prema domaćim Romima. U ovom dijelu rada autor ističe da su hrvatsko-slavonske vlasti provodile uključujuću politiku prema hrvatsko-slavonskim Romima koji su se ponašali sukladno propisima, dok su primjenjivale represivne mjere prema hrvatsko-slavonskim Romima skitnicama. U zadnjem dijelu rada se analiziraju praktični problemi i rješenja prilikom utvrđivanja strane pripadnosti Roma te odnos vlasti prema stranim Romima kroz politiku njihova protjerivanja. Rad se temelji na odgovarajućoj literaturi, zakonima i naredbama te na arhivskom gradivu dostupnom u Hrvatskom državnom arhivu, fondu Unutrašnjeg odjela Zemaljske vlade.
Predmet rada je zapošljavanje u javnoj upravi u Hrvatskoj i Slavoniji s obzirom na kriterije ugarsko-hrvatskog državljanstva i hrvatsko-slavonske pripadnosti u nagodbenom razdoblju. Problematizira se ...teza hrvatskih javnopravnih teoretičara na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće o tome da je hrvatsko-slavonska pripadnost bila temeljni kriterij za zapošljavanje u javnoj upravi. U radu se dokazuje da u nizu upravnih
područja hrvatsko-slavonska pripadnost nije uspostavljena kao temeljni kriterij za zapošljavanje, nego su temeljni kriteriji bili ugarsko-hrvatsko državljanstvo te znanje hrvatskog jezika. Stoga je osnovni zaključak rada da je poznavanje hrvatskog jezika, a ne hrvatsko-slavonska pripadnost, bila brana većem zapošljavanju mađarskih činovnika i službenika u Hrvatskoj i Slavoniji. Iznimka od toga bilo je zapošljavanje
na državnim željeznicama na kojima je upotreba mađarskog jezika bila izražena te je to bilo razlog zapošljavanja većeg broja ugarskih pripadnika u Hrvatskoj i Slavoniji.
PDF
