Cilj: Željela se istražiti prevalencija izduženja stilohioidnog kompleksa među pacijentima koji su se liječili u klinici za stomatološke znanosti RAK. Materijal i metode: Analizirana su 3234 ...rendgenska snimka pacijenata u dobi ≥ 18 godina. Primijenjena je klasifikacija stilohioidnog kompleksa prema O’Carrollu (1984.). Zabilježeni su i analizirani dob, spol, nacionalnost ispitanika i obrasci kalcifikacije. Za otkrivanje potencijalnih razlika upotrijebljeni su testovi Chi-kvadrat i ANOVA. Rezultati: Odnos muškaraca i žena bio je 1,9 : 1. U dobnoj skupini I (18 – 39) bilo je 1150 (35,6 %) ispitanika, a u dobnoj skupini II (≥ 40) 2084 (64,4 %). Srednja dob iznosila je 38,12 (± 13,2) godina. Pedeset sedam posto (1836) ispitanika bili su istočni Azijci, 671 (21 %) bio je Afrikanac, 325 (10 %) bilo je s Bliskog istoka, 254 (8 %) iz Europe i 148 (4 %) ostalih nacionalnosti. Normalan stilohioidni kompleks pronađen je na 1601 (49,51 %) snimki, izduženi na 903 (27,92 %), kalcificirani na 406 (12,55 %), a na 324 (10,2 %) nije otkriven. Izduženi i kalcificirani stiloidni nastavci bili su češći kod muškaraca (p = 0,0078). Također su bili češći kod ispitanika iz skupine II. (p = 0,0004). Istočni Azijci imali su veći postotak izduženih i kalcificiranih stiloidnih nastavaka (p = 0,00567). Zaključak: Iako je 1601 (49,51%) ispitanik
imalo normalan stiloidni nastavak, istraživanje je otkrilo visoku prevalenciju njegova izduženja među istočnim Azijcima. Postoji snažna korelacija između dobi i izduženja stiloidnog nastavka. Važno je uključiti simptome glave i vrata neodontogenog podrijetla u diferencijalnu dijagnozu Eagleova sindroma. Preporučuju se daljnja istraživanja primjenom naprednih tehnika snimanja.
Kad se nalazimo u vremenskimraskrižjima kao što je prijelaz iz stoljeća u stoljeće, obično se svode računi. I Crkva promišlja svoj dvotisućljetni biti i djelovati. Ovaj rad, potkrepljujući svoje ...tvrdnje podacima veoma svježih istraživanja vjerske situacije u Hrvatskoj, sugerira da je potrebno: 1) propitati neke temeljne koncepte u postoralnih djelatnika kao što su oni o čovjeku, Bogu Isusa Krista, o Crkvi i sakramentu; 2) nekim područjima crkvenog djelovanja dati prednost kao što su odrasli, obitelj, sveučilištarci te rubne i posebne skupine; 3) učiniti pomak u načinu rada u pravcu personalizaciie, tj. da se anonimnost i masovnost preokrenu u korist subjekta i njegovog udjela i suodgovornosti u životu i radu kršćanske zajednice tako da se ozbiljno uzmu strukture suodgovornosti kao što su različita vijeća te strukturiranie župe kao 'zajednice zajednica'; 4) da se Crkva društveno pozicionira kao subjekt koji sudjeluje u izgradnji društvenog vrijednosnog ozračja, te su zato važne njene poruke i strukture solidarnosti, proročka kritičnost unutar nje same kao i prema društvu, razumljiva i komunikacijski dobra prisutnost u medijima te trajan dijalog s kulturom. Takvim usmjerenjima vjerujemo da je moguće približavati se sve više identitetu biti Isusov sljedbenik i njegova Crkva.
Na prirodu multikulturalnosti u Srbiji utječu historijski, demografski, tradicijski, kulturni i drugi činioci, ali i suvremene okolnosti koje su obilježene političkim, teritorijalnim i društvenim ...promjenama koje su se dogodile od početka devetog desetljeća XX. vijeka. Položaj nacionalnih manjina je uvjetovan okolnostima koje su rezultat širih regionalnih zbivanja, a prihvaćanje liberalne paradigme kao osnove političko pravne zaštite manjina tek je preduvjet izgradnje stabilnog multikulturalnog društva.
Osnovni je cilj rada analiza normativnog okvira kao i prakse naturalizacija u Hrvatskoj i Slavoniji od 1848. do 1918. godine. U obradi teme autor se koristio domaćom i stranom literaturom, pravnim ...propisima i arhivskom građom. Autor je u radu konstatirao da su u feudalnom razdoblju lokalne naturalizacije bile vrlo važan način stjecanja indigenata. Promjene u sustavu naturalizacije nastupile su slomom revolucije i uvođenjem austrijskog modela državljanstva u Hrvatsku i Slavoniju. Tim je modelom uspostavljeno prvenstvo državljanstva nad lokalnom pripadnošću i ukinuti su raniji načini lokalne naturalizacije. Autor nadalje ističe da su tijekom Bachovog apsolutizma u Hrvatsku i Slavoniju austrijskim Općim građanskim zakonikom (OGZ) uvedena nova pravila o naturalizaciji. Autor tvrdi da se model naturalizacije uspostavljen u vrijeme Bachova apsolutizma održao i nakon sloma apsolutizma u razdoblju provizorne ustavnosti od 1860. do 1868. godine. Štoviše, model naturalizacije uspostavljen OGZ-om uz određene prilagodbe zadržao se i nakon uspostave ugarsko-hrvatskog državljanstva 1868. godine sve do 1880. godine. Sustav naturalizacije uspostavljen OGZ-om ukinut je tek 1880. godine stupanjem na snagu Zakona od 20. prosinca 1879. o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva. Navedenim zakonom institut naturalizacije reguliran je cjelovito i detaljno što je bilo bitno različito od dotadašnjeg uređenja instituta naturalizacije. Analizirajući praksu naturalizacija autor je dokazao da je praksa naturalizacija kroz svo vrijeme bila otvorena, uključujuća, ako je podnositelj zahtjeva dokazao da ispunjava zakonske pretpostavke za naturalizaciju.
Cilj ovog rada je ukazati na značaj fenomena predrasuda, prvenstveno etničkih, zbog njihovog utjecaja na «stvarni svijet» u kojem prijeti opasnost od diskriminacije. Cjelokupna situacija, politička ...ideologija i nacionalizmi pridonose produbljivanju tih predrasuda, koje utječu na svakodnevni život i profesionalni rad. U centru pažnje su socijalni radnici koji rade u ovakvim uvjetima, a cilj je ukazati na moguće negativne posljedice po klijente socijalnog rada i ne ugroziti njihova osnovna ljudska prava. Rad socijalnih radnika u politiziranom kontekstu u kom se mnogo toga promatra kroz prizmu nacionalnog može biti pod utjecajem predrasuda, koje je prethodno potrebno razumjeti.
Novi mediji nisu samo sredstvo komuniciranja, nego »ambijent« u kojem svakodnevno »žive« milijuni ljudi širom svijeta. To je prostor u kojem se razvijaju novi načini komuniciranja, novi oblici ...povezivanja i oblikuju nova zajedništva. Polazeći od činjenice da živimo »u« i »s« virtualnim svijetom te da on snažno utječe na naš svakodnevni život, autori promišljaju o tome kako život u virtualnom svijetu utječe na iskustvo vjere. Posebnu pozornost posvećuju utjecaju internetske komunikacije na neke važne odrednice vjere: virtualni simbolički kontekst, novi oblici zajedništva, pitanje autoriteta, individualizacija i osjećaj pripadnosti.
The new media are not only a means of communication, but an »atmosphere« in which millions of people throughout the world »live« on a day–to–day basis. This is a space within which new means of communication are developed, and there occur new ways of linking and forming of new communities. Considering the fact that we
live »in« and »with« the virtual world and that it strongly affects daily life, the authors reflect on how life in the virtual world affects the experience of faith. In the paper, special attention is devoted to the impact of internet communication on certain crucial determinants of faith: virtual symbolic context, new forms of communities, the
question of authority, individualization and the sense of belonging.
Religije i njihovi sustavi vrijednosti igraju ključnu ulogu u povijesti ljudske civilizacije. U prošlosti i u novije vrijeme vrijednosne religijske razlike značajno pridonose društvenim sukobima, ...stoga su istraživanja vrijednosti vezanih uz religijske orijentacije vrlo važan zadatak psihologije i drugih društvenih znanosti. Ovo je istraživanje usmjereno ispitivanju razlika u vrijednosnim orijentacijama između pripadnika sedam najvećih svjetskih religija: budizma, hinduizma, judaizma, islama, pravoslavlja, protestantizma i katoličanstva. Rezultati jasno pokazuju osnovnu povezanost religijskih ili nereligijskih vjerovanja s vrijednostima, vrijednosnim prioritetima i vrijednosnim orijentacijama, te značajne razlike u sustavu vrijednosti između religioznih i nereligioznih grupa. Ove su razlike vrlo vjerojatno povezane s globalno prisutnim razlikama između sekularizma i fundamentalizma, koje su u osnovi ideoloških i edukacijskih doktrina.
Pedeseta obljetnica otvorenja Drugoga vatikanskog koncila povlaštena je prigoda cijeloj Crkvi za razmišljanje i preispitivanje dosadašnjeg tijeka koncilske obnove. Našoj domovinskoj Crkvi ta prigoda ...mora dodatno pomoći u rasvjetljavanju onih teološko-pastoralnih tema koje je Koncil snažno afirmirao, a koje se u dosadašnjoj pastoralnoj praksi nisu na prikladan način i u dovoljnoj mjeri ostvarile. U ovome radu pokušava se upozoriti na važnost tih tema te na, što je još značajnije, njihovu dodatnu afirmaciju i ostvarivanje. Izdvojeno je deset tema koje predstavljaju svojevrsno uporište razvijenoga pastoralnog djelovanja polazeći od koncilske ekleziologije i pastoralnih naputaka. Iako bi popis sličnih tema mogao biti puno duži, ovdje se zaustavljamo na proučavanju deset tema, budući da bi drukčiji pristup daleko nadišao okvire ovoga rada. Ovdje izdvojene teme u našoj pastoralnoj praksi se ostvaruju, ali ne uvijek na prikladan način. Stoga se u ovome radu, koristeći metodu teološko-pastoralnog raspoznavanja, pokušava upozoriti na one elemente koji su u ostvarivanju izdvojenih tema potrebni dodatne pastoralne aktualizacije.
U radu je, temeljem službenih statističkih podataka i rezultata provedenih empirijskih istraživanja analizirana kršenje građanskih i ljudskih prava s ishodištem u nacionalnoj pripadnosti. ...Analiziranje i utjecaj procesa povratka na stanje tih prava i stanje njihova ugrožavanja. Na temelju navedenih podataka i istraživanja, u radu je odastrta i svojevrsna teorijska argumentacija poslijeratovskog stabiliziranja i progresivnih razvojnih trendova koje je moguće identificirati u Bosni i Hercegovini.
Autonoman položaj Hrvatske i Slavonije u sklopu zemalja ugarske krune ustanovljen Hrvatsko-ugarskom nagodbom imao je bitne implikacije i na status stanovništva. Iako je Nagodbom ustanovljeno ...zajedničko zakonodavstvo o državljanstvu, što je posljedično dovelo i do donošenja Zakona o stjecanju i gubitku ugarskog državljanstva 1879. kojim je određeno jedno državljanstvo za sve zemlje ugarske krune, u nagodbenom je razdoblju osim državljanstvom javnopravni status osoba bio bitno određen i hrvatsko-slavonskom pripadnošću. Hrvatsko-slavonska pripadnost bila je naročito značajna kod izbora za Hrvatsko-slavonski sabor i za uživanje socijalnih prava.
PDF
